NJ 10. V. TAZ: BEOGRAD TUŽI NATO

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 10. V. 1999. Beograd tuži NATO "Jugoslavija je tužila SAD, Njemačku i još osam članica NATO-a pred Međunarodnim sudom u Den Haagu (IGH). Miloševićev režim predbacuje članicama NATO-a vođenje osvajačkog rata i genocid nad jugoslavenskim stanovništvom. Ta će optužba danas i sutra biti predmet sudske rasprave u haaškoj Palači mira. Tužbe, podnesene 29. travnja, usmjerene su protiv svih članica NATO-a koje sudjeluju u napadima. Popis srpskih prigovora dug je: NATO je navodno prekršio međunarodnu zabranu upotrebe oružane sile, ciljano napada civilne ciljeve, koristi zabranjeno oružje (bombe s tragovima urana) i narušava jugoslavenski suverenitet (podupirući navodno 'teroristički OVK' na Kosovu). No, najteža je tužba ona vezana uz genocid. Utemeljena je na bombardiranju rafinerija nafte i kemijskih tvornica i na upotrebi oružja s tragovima urana. Time je jugoslavensko stanovništvo 'izloženo životnim uvjetima koji bi ga trebali potpuno ili djelomično fizički uništiti', navedeno je u tužbi. U njemačkom ministarstvu vanjskih poslova drže da je tužba 'proziran pokušaj režima u Beogradu da se iz krvnika preobrazi u žrtvu'. Posebno je 'apsurdna' tužba o genocidu, navode u njemačkom ministarstvu. Unatoč tome, spomenuta će tužba biti u središtu sudske rasprave u Den Haagu jer je jedina točku po kojoj bi članice NATO-a mogle protiv svoje volje biti podvrgnute pravosudnoj mjerodavnosti IGH. Naime, međunarodni sud, sud UN, nije automatski ovlašten za međunarodnopravne sporove. Upravo zato je u svojoj 53-godišnjoj povijesti izrekao tek 68 presuda. IGH može donositi presude samo u suglasju sa stranama u sukobu. To načelo vrijedi kad, primjerice, sukobljene strane potpisnice sporazuma koji predviđa mjerodavnost IGH. Ti pak sporazumi obuhvaćaju Konvenciju o genocidu iz 1948., ali ne i Povelju UN. Stoga IGH može provjeravati tužbe o narušavanju mira i upletanju u unutarnja pitanja samo ako sukobljene strane u dogovoru iznesu svoj spor sudu odnosno ako se općenito pokoravaju pravosudnoj mjerodavnosti IGH. Pritom valja napomenuti da su samo 62 od ukupno 185 članica UN izdale opće priopćenje o podvrgavanju pravosudnoj ovlasti UGH. Njemačka nije među njima, a SAD su svoje priopćenje povukle krajem osamdesetih godina. Stoga njemačka vlada drži da je sasvim jasno sljedeće: 'IGH nije mjerodavan za jugoslavensku tužbu'. 'Očito' je da NATO nije počinitelj genocida te sudsko utvrđivanje činjenica nije potrebno, smatra njemačka vlada. Inače Njemačka nije odobrila odgovarajuće ovlasti IGH i ne namjerava to učiniti ni u aktualnom slučaju. 'Time bismo Jugoslaviji samo ponudili još jedno tijelo za njezinu propagandnu bitku', ističe njemačko ministarstvo vanjskih poslova. Slične argumente iznijet će i SAD, Francuska i Italija. Članice NATO-a 'tijesno su usuglasile' svoja stajališta, istaknuto je u Bonnu. Doduše, polazišne su točke različite. Šest optuženih članica NATO- a načelno se podvrgnulo pravosudnoj ovlasti IGH. No, vjerojatno će i Engleska, Belgija, Kanada, Portugal, Španjolska i Nizozemska izjaviti da IGH ne drže mjerodavnim za aktualni slučaj. Naime, većina priopćenja o podvrgavanju pravosudnoj mjerodavnosti IGH sadrži mogućnosti odstupanja koje po potrebi osiguravaju izbjegavanje nemilih procesa. Primjerice, Jugoslavija, koja je svoje priopćenje priložila tek uz sadašnju tužbu, odbija upletanje IGH u vlastita unutarnja pitanja. Međunarodni sud obično čini 15 sudaca koje bira Glavna skupština UN. Predsjedatelj je Amerikanaca Stephen M. Schwebel. I Njemačka je imenovala jednog suca - Carla-Augusta Fleischhauera. Po statutu IGH sve države koje sudjeluju u određenom procesu mogu imenovati jednog ad-hoc suca, a sudska rasprava može trajati najviše dva dana", prenosi na kraju izvješća Christian Rath.