DEN HAAG, 10. svibnja (Hina) - Međunarodni sud pravde (ICJ) u ponedjeljak je u Haagu počeo razmatrati zahtjev Savezne Republike Jugoslavije za poduzimanjem "privremenih zaštitnih mjera" kojima bi se članicama NATO-a naložila obustava
napada na tu zemlju.
DEN HAAG, 10. svibnja (Hina) - Međunarodni sud pravde (ICJ) u
ponedjeljak je u Haagu počeo razmatrati zahtjev Savezne Republike
Jugoslavije za poduzimanjem "privremenih zaštitnih mjera" kojima
bi se članicama NATO-a naložila obustava napada na tu zemlju. #L#
Ocjenjujući da su zračni napadi na Jugoslaviju "zločin
protiv mira i zločin genocida", njezin je predstavnik u haškoj
Palači mira pozvao to najviše pravosudno tijelo UN-a na izricanje
naloga za trenutačnu obustavu napada savezničkih snaga.
"Uništenjem čitave nacije žele zaštititi jedan njezin dio", kazao
je u ponedjeljak glavni pravni savjetnik jugoslavenskog
ministarstva vanjskih poslova Rodoljub Etinski.
"Ništa ne može opravdati upotrebu sile protiv SRJ", dodao je.
U zračnim napadima, po Etinskom, poginulo je 1.200 ljudi, a ranjeno
4.120.
Jugoslavija je potkraj prošlog mjeseca optužila 10 članica NATO-a -
Belgiju, Kanadu, Francusku, Njemačku, Italiju, Nizozemsku,
Portugal, Španjolsku, Veliku Britaniju i SAD - za kršenje
Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida te niz
drugih međunarodnih konvencija koje su, prema SRJ, te zemlje
počinile zračnim napadima koji neprekidno traju već drugi mjesec.
Strani pravni stručnjaci, koji su u ponedjeljak zastupali tužbu
SRJ, odbacili su tvrdnje Zapada da je akcija NATO-a poduzeta kako bi
se spriječila humanitarna katastrofa albanske manjine.
Takvo objašnjenje za humanitarnu intervenciju "nema nikakvog
pravnog utemeljenja", drži profesor međunarodnog prava s Oxforda
Ian Brownlie.
Zračni napadi dio su "geopolitičkih ciljeva", a namjerni napadi na
televizijsko osoblje i pokušaji atentata na predsjednika države
diskvalificiraju tvrdnje o humanitarnoj podlozi intervencije,
kaže Brownlie.
Prava svrha napada potvrđena je i zaključcima travanjskog
washingtonskog summita NATO-a u kojima se navodi da zračni udari
"služe političkom cilju", kazao je nizozemski profesor
međunarodnog prava Paul Waat.
Pravi cilj napada je prisiliti Srbiju da prihvati diktat rješenja
kosovskog pitanja, drže pravni zastupnici SRJ.
Rasprava se održava pod predsjedanjem potpredsjednika Suda
Christophera Weeramantrya iz Šri Lanke, jer je predsjednik Suda
američki državljanin, a pravila Suda ne dopuštaju predsjedanje
raspravom osobama koje su državljani strana uključenih u spor. Uz
15 stalnih sudaca u vijeće je u ponedjeljak imenovano još pet kako
bi sve države u sporu bile u njemu predstavljene. Dvodnevna
rasprava nakon izlaganja SRJ nastavlja se iznošenjem argumenata
prozvanih zemalja. Prva je Belgija, a posljednje će se očitovati
Sjedinjene Države.
Beograd je pred ICJ podnio 10 odvojenih tužbi, jer strane u sporu
mogu biti jedino države, ali ne i međunarodne organizacije.
Jugoslavija je u obrazloženju zahtjeva navela da su zračnim
napadima prozvane zemlje prekršile svoje međunarodne obveze
prema zabrani primjene sile protiv druge države, kao i prema
poštivanju njezina suvereniteta, a obukom, naoružavanjem i
financiranjem terorističkih grupa, odnosno OVK, prekršene su
međunarodne obveze prema neuplitanju u unutarnje stvari druge
države. Prema jugoslavenskoj strani, ubijanjem civila te napadima
na poduzeća, komunikacije, zdravstvene i kulturne institucije
prekršene su također obveze zaštite civilnog stanovništva i
civilnih objekata u ratu i obveze o osiguranju temeljnih ljudskih
prava i sloboda.
Zemlje NATO-a optužuje se i za razaranje manastira i drugih
povijesnih i kulturnih spomenika kao i za uništavanje okoliša
napadima na rafinerije i tvornice kemijskih prerađevina. Deset
zemalja prekršilo je i obvezu nekorištenja zabranjenog oružja,
drži SRJ.
Pred početak rasprave tajnik suda Arthur Witteven kazao je
novinarima da se ne može reći kad će se Sud očitovati
o zahtjevu za zaštitnim mjerama, ali da za to "sigurno neće trebati
šest tjedana".
Ako Međunarodni sud izrekne takve mjere, one su obvezujuće.
Vijeće sigurnosti UN-a, koje je nadležno da se mjere izvrše,
može uložiti veto na njihovu provedbu.
ICJ se, dosad, izjašnjavao u tri slučaja o zahtjevima za
privremenim mjerama zbog oružanih napada, uključivši onaj BiH za
obustavu napada Jugoslavije na tu zemlju u 1993.
Dok će se u prvoj fazi Sud očitovati o zahtjevu SRJ za zaštitnim
mjerama, što ne trpi odgode zbog mogućnosti "nepopravljivih
posljedica", samu bit spora - zakonitost uporabe sile protiv
SRJ, iz koje proizlazi i odštetni zahtjev Beograda, Sud će
razmatrati tek kad sve zemlje prihvate njegovu nadležnost. Do te
odluke moglo bi proći nekoliko godina.
ICJ je osnovan 1945. i nadležan je za sporove među državama.
Sjedište mu je u Haagu gdje djeluje i, s njim nepovezan, Međunarodni
sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije
(ICTY), osnovan prije šest godina.
(Hina) ps ii