BUDIMPEŠTA, 5. svibnja (Hina) - Najstarija europska politička organizacija - Vijeće Europe osnovana je na današnji dan prije 50 godina u Lodnonu, kad je deset zemalja potpisalo akt o njezinu osnivanju radi zaštite i promidžbe idela i
načela koji su zajednički njezinim članicama, te pomoći njihovu gospodarskom i socijalnom razvoju.
BUDIMPEŠTA, 5. svibnja (Hina) - Najstarija europska politička
organizacija - Vijeće Europe osnovana je na današnji dan prije 50
godina u Lodnonu, kad je deset zemalja potpisalo akt o njezinu
osnivanju radi zaštite i promidžbe idela i načela koji su
zajednički njezinim članicama, te pomoći njihovu gospodarskom i
socijalnom razvoju. #L#
Sporazum iz Londona potpisale su Belgija, Danska, Francuska,
Irska, Italija, Luxemburg, Nizozemska, Norveška, Švedska i Velika
Britanija, da bi godinu dana kasnije, u Rimu, bila potpisana
konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, prvi
međunarodni pravni instrument za zaštitu ljudskih prava.
Zaštita prava svakog pojedinog građanina zemalja članica VE, kao i
učvršćivanje dmokracije i pravne države, do danas su ostale
temeljne vrijednosti na kojima počiva Vijeće Europe.
U prosincu 1955. godine Odbor ministara VE izabrao je simbol
organizacije, europsku plavu zastavu s 12 zvjezdica, koja je
kasnije postala i zastava tadašnje Europske zajednice, a 1972.
godine Oda radosti Ludwiga van Bethowena postala je europska
himna.
Europski sud za ljudska prava utemeljen je 1959. godine zbog
nadzora nad poštivanjem Konvencije o ljudskim pravima, a novi
Europski sud koji je ujedinio stari i u međuvremenu osnovanu
Europsku komisiju, počeo je s radom prošle godine.
Europsku palaču u Strasbourgu, sjedištu Vijeća Europe inaugurirao
je 1977. tadašnji francuski predsjednik Valery Giscard d'Estaign.
Protokol šest Konvenciji o ljudskim pravima dodan je 1983. a tiče se
ukinuća smrtne kazne. Prema izvješćima raznih odbora Vijeća Europe
prošle godine prvi put od usvajanja tog Protokola, ni jedna smrtna
kazna nije izvršena u 40 zemalja članica EV, kojima se nedavno, kao
posljednja, 41 članica, pridružila i Gruzija.
Status posebnoga gosta u Parlamentarnoj skupštini VE, koji je
Organizacija ustanovila 1989. nakon pada komunizma, kako bi
pomogla istočnoeuropskim zemljama u približavanju Europskim
standardima danas još imaju BiH, Armenija i Azerbejdžan, dok se
ostatak Europe, osim SR Jugoslavije, nalazi pod krovom Vijeća
Europe. Nakon pada Berlinskog zida, Vijeće Europe se počelo snažno
širiti na istočnoeuropske zemlje, od kojih je prva u organizaciju
ušla Mađarska, 1990., u čijem glavnu gradu Budimpešti, 6. i 7.
svibnja održava središnja proslava 50. obljetnice utemeljenja
Vijeća Europe.
Prvi sastanak na vrhu koji je okupio predsjednike država i vlada,
zemalja članica VE održan je 1993. u Beču, a drugi, četiri godine
kasnije u Strasbourgu, gdje je sudjelovao nakon što je Hrvatska u tu
najstariju europsku političku organizaciju ušla 1996. i hrvatski
predsjednik Franjo Tuđman.
Tijekom pedeset godina postojanja Vijeće Europe je prihvatilo,
osim temeljne Konvencije o ljudskim pravima, 173 konvencije i
povelje, koje pokrivaju najšira područja svakodnevnog života
europskih građana, od borbe protiv uporabe droga, mučenja, borbe
protiv organizirana kriminala, korupcije i pranja novca, rasizma i
ksenofobije, do prava nacionalnih manjina, socijalnih prava, prava
djece i borbe protiv terorizma.
(Hina) maš rb