KONFERENCIJA O NOVOM EUROPSKOM SUDU ZA LJUDSKA PRAVA

ZAGREB, 23. travnja (Hina)- U organizaciji Veleposlanstva Republike Italije i hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova u petak je u Zagrebu održana konferencija o Novom europskom sudu za ljudska prava, o kojem su se nazočni stručnjaci složili da "danas zasigurno predstavlja najnapredniji međunarodni mehanizam za kontrolu poštivanja ljudskih prava, prava sadržanih u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda".#L# U uvodu predavanja, veleposlanik i pomoćnik ministra vanjskih poslova Vladimir Drobnjak istaknuo je da su "ljudska prava prestala biti unutrašnjim pitanjem zemalja, dapače, ljudska se prava danas brane i krstarećim raketama". Dodao je također da je Hrvatska konvenciju ratificirala 1997. godine, samo godinu dana nakon pristupanja Vijeću Europe. Prof. Benedetto Conforti, sudac pri Europskom sudu za ljudska prava izabran u ime Republike Italije, rekao je, da je za sada, konvenciji pristupilo 40 zemalja, koje su u svoj pravni sustav uvrstile i spomenuti dokument, ali da se odredbe konvencije i dalje krše. "Zbog slabog poznavanja konvencije, ona se slabo primjenjuje, i stoga bi promicanje znanja o konvenciji, i običajnom pravu u Strasbourgu, trebalo započeti već na sveučilišnom nivou", rekao je Conforti. Također je rekao, što je posebice istaknula i prof. prof. Nina Vajić, sutkinja izabrana u ime Republike Hrvatske pri Europskom sudu za ljudska prava, da je karakter tog suda, prije svega, "subsidiarni, jer to nije prizivni sud stavljen iznad nacionalnih sudova". Conforti je potom ukazao na potrebu da zemlje, stranke konvencije, usvoje određene mjere koje bi se bavile kršenjima konvencije unutar vlastitih pravnih sustava. Istaknuo je primjer Velike Britanije koja je prošle godine u svoje zakonodavstvo uvrstila Zakon o ljudski pravima koji se odnosi upravo na te mjere. Prof. Conforti i prof. Vajić su upozorili na sve veći broj slučajeva koji pristižu pred sud u Strasbourgu. Trenutno ih je 8.000 i, kako je rečeno, "Strasbourg je žrtva vlastitog uspjeha". Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. godine stupila je na snagu 1953. godine. O njezinoj primjeni u državama-članicama vodila su brigu tri tijela: Europska komisija za ljudska prava, Europski sud za ljudska prava i Odbor ministara Vijeća Europe. Protokol br.11 o izmjenama i dopunama konvencije stupio je na snagu 1. studenoga 1998. godine, uvodeći promjene u mehanizam kontrole. Osnovan je Novi europski sud za ljudska prava, komisija je ukinuta a odbor je zadržao funkciju nadgledanja primjene presuda. (Hina) vk dr