FINANCIJSKI BILTEN 282.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 282. 01 - 08. travnja 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O mirovinskoj reformi 8. HNB: Početak redovnog rada Hrvatskog sustava velikih plaćanja 9. Dionice PIF-ova na Varaždinskom tržištu 10. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 01. IV. 13.000.000 7.000.000 16,00 % 130.936.000 02. IV. 34.500.000 15.426.988 14,28 % 30.772.000 03. IV. - - 10,00 % 34.472.000 06. IV. 24.000.000 6.630.000 16,00 % 64.800.000 07. IV. 38.000.000 10.000.000 15,30 % 139.404.000 08. IV. 31.000.000 24.300.000 15,86 % - Dnevni prosjek 28.100.000 12.671.000 15,48 % 80.077.000 U utorak je s radom započeo Hrvatski sustav velikih plaćanja (HSVP). Platne transakcije između depozitnih institucija više se ne izvršavaju na "klasičan" način putem ZAP-a nego HSVP-a. Novi bi sustav trebao omogućiti učinkovitije, ali i vremenski duže dnevno kreditiranje na Tržištu novca. Naime, dosad je ZAP prihvaćao naloge samo do 12 sati, a sada je omogućeno trgovanje do 15 sati. Uvođenje HSVP-a unijelo je novine i u trgovanju preko noći. Po novomu, na Tržištu novca organizira se tzv. prvi krug noćnog kreditiranja, a nakon njega odvija se drugi krug, posredstvom središnje banke. Stoga već tijekom dnevnog trgovanja sudionici na Tržištu prijavljuju ponudu i potražnju za prvi krug prekonoćnog kreditiranja. Inače, na Tržištu je stanje uobičajeno. U dnevnom je kreditiranju potražnja za novcem i dalje znatno veća od ponude, pa velik dio kreditnih apetita banaka i štedionica ostaje neutažen. Unatoč tomu, cijena se novca kreće na uobičajenim razinama. Opozivni krediti ugovaraju se uglavnom po kamati od 16 posto. No, bolji korisnici te zajmove dobivaju i po nižim cijenama. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 89,7 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,08 posto, upisani su zapisi u iznosu od 69,7 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,0 posto, upisani zapisi u iznosu od 20 milijuna kuna. Od 07. travnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 488 milijuna kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Početak je tjedna na Zagrebačkoj burzi "mirisao" na dobro. Osjetno su poskupile obične dionice Zagrebačke banke i Plive, pri čemu je cijena prve, nakon duljeg vremena, dosegnula 700, a druge 600 kuna. Međutim, posljednjih su dana cijene tih dionica ponovno zaronile duboko ispod tih razina. I dok je cijena Plive pala na prošlotjedne razine, obična dionica Zagrebačke banke ipak je zabilježila dobitak. Naime, u odnosu na prošli četvrtak cijena joj je porasla 30 kuna. Toliko je na vrijednosti dobila i dionica Karlovačke pivovare, dok je cijena Zagrebačke pivovare porasla 20 kuna. Poskupila je, sedam kuna, i dionica Podravke, zbog čega se vratila iznad razine od 70 kuna. Na listi gubitnica ovoga se pak tjedna našla samo jedna dionica - Zagrebačke banke 2C serije. Cijena joj je pala čak 290 kuna, ili više od 42 posto. Kako bilo, CROBEX indeks porastao je, u odnosu na prošli četvrtak, sedam bodova - na 722 boda. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 06 - 08. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 560 600 560 932.730 Podravka PODR-A 73 75 75 52.213 Zagrebačka banka 0 660 700 675 506.559 Karlovačka pivovara 400 400 400 2.000 Končar KONEL 40 40 40 3.200 Kraš KRAS-A 60 60 60 19.680 Splitska banka SKA 30 30 30 22.500 Zagrebačka banka 2C 400 400 400 26.000 Zagrebačka banka 3E 280 280 280 4.480 Zagrebačka pivovara 530 550 550 147.950 1.707.312 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta I ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu bilo vrlo mirno - promet je bio manji od 100 tisuća kuna, a aktivno je bilo samo šest dionica. Kako su cijene većine njih pale, VIN indeks potonuo je pet bodova, zbog čega je zaronio na najnižu razinu otkako postoji - 276 bodova. Pad indeksa ponajviše je posljedica osjetnog pada cijena dionica Tesle-Ericssona i Končara. Cijena Tesle pala je 12, a Končara 10 kuna. Na listi dobitnica našle su se, također, dvije dionice. I dok je cijena Zagrebačke pivovare porasla 65 kuna, dionica Kraša poskupila je svega dvije kune. Ostalim su se pak dionicama cijene kretale na uobičajenim razinama. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 06 - 08. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Badel 1862 70 70 70 3.500 Končar KONCR 40 40 40 8.000 Kraš KRAS 60 60 60 3.000 Tesla-Ericsson TESLA 85 92 85 22.765 Varteks VART 19 19 19 1.520 Zagrebačka pivovara 590 590 590 59.000 97.785 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 01. travnja 08. travnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4914,59 5068,75 + 3,13 London/FTSE-100 6330,00 6437,90 + 1,70 New York/DJIA 9786,16 10085,31 + 3,05 Tokyo/Nikkei 16403,80 16846,69 + 2,69 Na Wall Streetu ponovno vladaju bikovi. Stoga je u proteklih tjedan dana Dow Jones indeks skočio čak 300 bodova, ili tri posto, te dosegnuo najvišu razinu u povijesti - 10.085 bodova. Kupovnu groznicu potaknulo je izvješće o zaposlenosti u SAD. Naime, u ožujku je stopa nezaposlenosti pala na 4,2 posto, najnižu razinu još od veljače 1970. godine. No, pritom je broj zaposlenih porastao za svega 46 tisuća, što predstavlja najmršaviji mjesečni rast u posljednje četiri godine. To pokazuje da gospodarstvo ipak nije toliko snažno kako se još nedavno činilo, komentiraju analitičari. Drugim riječima, Fed neće tako skoro povećati kamatne stope, što je ohrabrilo ulagače. Dobro raspoloženje zahvaljuje se i tomu što je Alcoa, najveći svjetski proizvođač aluminija, objavila kako je u prvom tromjesečju ostvarila dobit od 221 milijun dolara. To je 5,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju i, više nego što su analitičari očekivali. Čini se kako su američke kompanije u boljoj formi nego što se mislilo. Stoga su svi puni optimizma. Rekord Footsie indeksa I na Londonskoj se burzi cijene dionica kreću na rekordnim razinama. Footsie indeks probio se, po prvi puta u povijesti, u područje iznad 6.400 bodova. U Frankfurtu se pak DAX indeks, nakon duljeg vremena, probio iznad 5.000 bodova. Rast cijena dionica u Europi ponajviše se zahvaljuje smanjenju osnovnih kamatnih stopa Europske središnje banke i Bank of England. Sjajno raspoloženje na američkim i europskim burzama zarazilo je i Japance. Tokijski Nikkei indeks skočio je više od 440 bodova te dosegnuo najvišu razinu još od ljeta prošle godine - 16.846 bodova. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 01. travnja 08. travnja Promjena u % Euro/USD 1,0747 1,0802 + 0,51 Euro/JPY 128,03 130,33 + 1,79 USD/JPY 119,13 120,60 + 1,23 Cijena zlata: USD/Unca 01. travnja 08. travnja Promjena u % 282,85 282,85 0,00 Slabljenje japanske valute osnovno je obilježje ovotjednih zbivanja na svjetskim financijskim tržištima. A pad cijene jena ponajviše je posljedica objave Tankana, utjecajnog izvješća japanske središnje banke. U njemu se, naime, upozorava da japansko gospodarstvo još uvijek nije izašlo iz zamke recesije. Zbog toga se tečaj američkog dolara probio iznad 120, a eura iznad 130 jena. Oporavak eura, pad funte Osim prema japanskoj, euro je ojačao i prema američkoj valuti. Njegova se cijena probila iznad razine od 1,08 dolara. Oporavak jedinstvene europske valute zahvaljuje se izjavi guvernera Središnje banke Francuske Jeana-Claudea Tricheta da će čelnici Europske središnje banke (ECB) biti vrlo zabrinuti, ako se nastavi klizanje eura. Trichetovu izjavu analitičari su protumačili kao upozorenje da će ECB intervenirati, ako tečaj eura potone ispod 1,0680 USD, dosad najniže cijene novorođene valute. Međutim, euro će najvjerojatnije idućih dana, ipak, oslabiti. Jer, u četvrtak je ECB srezala osnovnu kamatnu stopu s 3,0 na svega 2,50 posto. Kamatu je istoga dana smanjila i Bank of England - za 0,25 postotnih bodova - na 5,25 posto. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 02 - 09. travnja ?99. Valutai jedinica Tečaj02. travnja Tečaj09. travnja Promjenau % Euro 1 7,5947 7,5997 + 0,06 DEM 1 3,8831 3,8856 + 0,06 USD 1 7,0694 7,0315 - 0,54 GBP 1 11,3676 11,2737 - 0,83 JPY 100 5,9327 5,8358 - 1,64 ATS 1 0,5519 0,5522 + 0,06 ITL 100 0,3922 0,3924 + 0,06 CHF 1 4,7612 4,7652 + 0,08 SIT 100 4,0040 3,9907 - 0,34 Ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB stabilno kretala u rasponu od 3,88 do 3,89 kuna. Uz marku, neznatno su ojačali i švicarski franak, euro, talijanska lira te austrijski šiling. Ostale su pak valute izgubile na vrijednosti. Britanska funta klizi već dva tjedna i u tom je razdoblju pojeftinila oko 1,3 posto. Tečaj japanskog jena potonuo je samo u proteklih sedam dana više od 1,6 posto. Pratili su ga američki dolar i slovenski tolar s gubitkom od 0,5, odnosno 0,3 posto. 7. Vlada RH: O mirovinskoj reformi Vlada je sa sjednice, održane u četvrtak, u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Prijedlog zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje. Prvi put u Hrvatskoj se uvodi stvarno izdvajanje pojedinca za njegovu mirovinu i po prvi put čovjek može znati koliko će dobiti svoje mirovine, istaknuo je predsjednik Vlade Zlatko Mateša. Mirovinski sustav drugog i trećeg stupa počeo bi se primjenjivati 1. siječnja 2000. godine. Novi mirovinski sustav obvezno bi se odnosio na sve mlađe od 40 godina, dok bi osobe između 40 i 50 godina starosti mogle birati između novog i starog sustava. Ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara objasnio je da se stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje ne bi mijenjala (21,5 posto) već bi se dijelila između prvog i drugog stupa. Tako bi se 16,5 posto bruto plaće izdvajalo za prvi stup generacijske solidarnosti i uplaćivalo Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), dok bi se pet posto plaće izdvajalo za drugi stup mirovinske reforme. Prema zakonskom prijedlogu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, tih pet posto čuvalo bi se na osobnom računu svakog osiguranika u jednom od ovlaštenim mirovinskih fondova, a svaki će osiguranik moći izabrati članstvo u samo jednom fondu. Fondovima bi upravljala posebna mirovinska društva. Temeljni kapital obveznog mirovinskog društva bio bi 40 milijuna kuna (morao bi imati najmanje 80.000 članova), a dobrovoljnog najmanje 15 milijuna kuna (i najmanje 2.000 članova). Predloženi zakon predviđa osnivanje Središnjeg registra članova mirovinskih fondova koji će se brinuti o uplati doprinosa i članove obavještavati o stanju na njihovim računima. Nadzor pak nad radom društava i u drugom i u trećem stupnju obavljala bi Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja. Potpredsjednica Vlade Ljerka Mintas Hodak posebno je upozorila na važnost financijskog elementa, jer će tranzicijski trošak drugog stupa mirovinske reforme državu koštati oko 2,5 milijardi kuna. Time će se, objasnila je, nadoknaditi manjak HZMO do kojeg će doći zbog smanjenja uplate za pet posto doprinosa. "Uspjeh reforme u drugom stupu uvelike će se odnositi na to koliko ćemo se moći nositi s tim tranzicijskim troškom", istaknula je Mintas Hodak. Treća razina mirovinskog sustava je dobrovoljni sustav na temelju individualne kapitalizirane štednje u kojomu svaki pojedinac može, ako želi, dodatno štedjeti za starost. Prema predloženom zakonu, koji je upućen u prvo čitanje, za isplatu mirovina na temelju kapitalizirane štednje osnovala bi se mirovinska osiguravajuća društva koja bi morala imati temeljni kapital od pet milijuna kuna, a za svakih tisuću članova dodatnih milijun kuna. Predloženi drugi i treći stup mirovinske reforme ne bi mijenjali poziciju sadašnjih umirovljenika, podsjetio je premijer. Istaknuo je i važnost popratnih pojava mirovinske reforme, uz ostalo rast domaće štednje i rast tržišta vrijednosnih papira. Izmjene zakona o obrtu U sklopu Vladina programa aktivnosti na rješenju problema nelikvidnosti Vlada je Saboru po hitnom postupku uputila izmjene i dopune Zakona o obrtu. Njima se propisuje obveza obrtnicima da prilikom upisa obavljanja ili prestanka obavljanja, kao i prilikom upisa ili prestanka obavljanja obrta u izdvojenom pogonu, priloži potvrdu o plaćenim poreznim obvezama kao i o podmirenju obveza po osnovu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Sanacija za "Geotehniku", "Borsodchem" odustao od "Adriavinila" Vlada je na ovoj sjednici prihvatila i plan finacijske konsolidacije i sanacije "Geotehnike", specijaliziranog poduzeća za izvođenje posebnih geotehničkih radova. Ministar gospodarstva Nenad Porges izvijestio je članove Vlade da je mađarska tvrtka "Borsodchem" odustala od sudjelovanja u privatizaciji kaštelanskog "Adriavinila". "Geotehnika" je, objasnio je potpredsjednik Vlade i ministar razvitka i obnove Jure Radić, u teškoće dospjela zbog nemogućnosti naplate potraživanja iz inozemstva (uglavnom Sudana). Nesporna su takva potraživanja u iznosu od 30,7 milijuna američkih dolara, dok su obveze tvrtke prema Pariškom i Londonskom klubu 10,7 milijuna dolara. Planom financijske konsolidacije i sanacije predviđeno je da potraživanja i dugove "Geotehnike" preuzme država. Svoje pak obveze prema Zagrebačkoj banci "Geotehnika", koja je broj uposlenih sa 2.000 smanjila na 350, podmirila bi prodajom jedne svoje poslovne zgrade. Na primjedbe Ministarstva financija i protivljenje konsolidaciji dugova prema Pariškom i Londonskom klubu koji bi išao na teret države, premijer Zlatko Mateša je podsjetio da je riječ o tvrtki s izvrsnim međunarodnim referencama. "To je njen temeljni kapital i to je motiv za spašavanje poduzeća", kazao je. Mateša je također zadužio Ministarstvo vanjskih poslova da prioritetno pokuša riješiti pitanje hrvatskih potraživanja iz Sudana, a to je ministarstvo kao i Ministarstvo financija zadužio da pripreme pregled potraživanja Republike Hrvatske i hrvatskih tvrtki u Sudanu i Libiji. Izvješćujući Vladu da je uprava mađarske tvrtke "Borsodchem" početkom travnja odustala od kupnje "Adriavinila", ministar gospodarstva kazao je kako u dopisu izrijekom stoji da je jedan od ključnih razloga "neprijateljsko raspoloženje" lokalne zajednice. "Ovo je već četvrti poraz koji doživljavam promičući nešto što mi deklarativno tražimo, a što na lokalnim razinama obično biva zaustavljeno iz različitih razloga", komentirao je to Porges. Tvrtka "Borsodchem" javila se na ponudu za prodaju 81,7 posto "Adriavinila", što su podržali i radnici zainteresirani za nastavak proizvodnje. No, to je naišlo na protivljenje lokalne zajednice, organiziran je i referendum o zatvaranju tvrtke koji nije uspio jer je na njega izišlo tek 31 posto glasača (potrebno je da ih izađe najmanje 50 posto). Na tom primjeru i premijer Mateša upozorava da Hrvatska sve više u percepciji stranih investitora dobiva negativni predznak. Ovdje se radi o ulaganjima u proizvodnju i mogućnosti da 400 ljudi nastavi raditi. Oni sada postaju problem županije i lokalne samouprave, zaključio je Mateša. Gospodarske štete zbog akcije NATO-a Ministar gospodarstva Porges izvijestio je članove Vlade da je reosiguravateljska tvrtka Lloyd iz Londona uključila istočnu obalu Jadrana, time i hrvatsku obalu od sjevera do juga, u zonu ratnog rizika. U ovom trenutku bez povećanja premija, ali to ima nemjerljive perciptivne štete, kazao je Porges. Po riječima ministra Porgesa već su otkazani pojedini ranije dogovoreni poslovi (vrijedni 12,5 milijuna dolara) u riječkom remontnom brodogradilištu "Viktor Lenac". "Nešto slično moglo bi se očekivati i u nekim drugim brodogradilištima. Bit će problema s lukama, brodarima, pomorskim prijevozom, agentima", kazao je. Mateša je pak izvijestio i o namjerama nekih partnera da svoje terete iz luke Rijeka preusmjere u Koper. Po čemu je to luka Koper manje ugrožena od luke Rijeka, zapitao je Mateša. U svezi poteza Lloyda, premijer je zadužio diplomaciju da izvijesti vladu Velike Britanije o "pogubnosti takvih ishitrenih poteza za Republiku Hrvatsku". U izjavi novinarima nakon sjednice Vlade ministar Porges kazao je da je Vlada, kako bi se spriječile daljnje štete, odlučila nastaviti diplomatsku ofenzivu, prvenstveno u Londonu kad je riječ o Lloydu. Dodao je da će se učiniti i sve da se spriječe daljnje štete, najavljujući da će u tom smislu uputiti i pismo naručitelju koji je već otkazao poslove u "Viktoru Lencu". Upitan o posljedicama NATO akcije na hrvatsko gospodarstvo, posebice turizam, Porges je kazao da će nažalost negativnih rezultata biti, npr. zbog problema percepcije blizine Dubrovnika i Kosova. "Ipak, srednjoročni dobici mogu biti daleko veći od kratkoročnih šteta ili usporavanja u željenoj dinamici gospodarskog razvitka", rekao je, izražavajući nadu da će to biti kratkoročno i da i NATO želi što prije završiti svoju akciju. Na sjednici Vlade također je najavljeno da će se na jednoj od sljedećih sjednica raspravljati o turizmu u novonastalim okolnostima. Zatvorena sjednica Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice donijela odluku o upućivanju humanitarne pomoći kosovskim izbjeglicama u Makedoniji i Albaniji. Nakon već upućene velike pošiljke hrane, Vlada će poslati znatnu količinu sanitetskoga materijala i lijekova. Razmatrajući izbjegličku krizu velikih razmjera koja je zahvatila susjedne države, Vlada je zaključila kako će i Hrvatska u okviru svojih mogućnosti snositi razmjerni teret zbrinjavanja izbjeglica s Kosova, izvijestio je vladin Ured za odnose s javnošću. Unatoč činjenici o preko 100.000 prognanika i izbjeglica o kojima se sada skrbi, Republika Hrvatska pripravna je preuzeti svoj dio obveza ovisno o dogovoru na današnjem izvanrednom sastanku Ministarskoga vijeća Europske unije s ministrima vanjskih poslova država susjednih SRJ u Luxemburgu. Vlada opovrgava informacije da je ikada razmatrala mogućnost smještaja kosovskih izbjeglica u šatorsko naselje na području Dubrovačko-neretvanske županije i grada Dubrovnika. Vlada je održala raspravu o nacrtima prijedloga Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i državnih ravnateljstava, kao i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave u sklopu priprema za rekonstrukciju Vlade. Primjedbe i mišljenja ministarstva i stajališta s današnje rasprave unijet će se u konačne prijedloge rečenih zakona a za sljedeću sjednicu Vlade. Društvu Turisthotel d.d. iz Zadra podmireno je dugovanje za smještaj prognanika i izbjeglica prijenosom dionica u vlasništvu Hrvatskoga fonda za privatizaciju. Vlada je prihvatila izvješće pregovaračkog izaslanstva za prijam Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) s jedanaestoga kruga dvostranih pregovora održanih u Ženevi od 19. do 24. ožujka koje je ocijenjeno kao vrlo pozitivno i s dobrim izgledima za skori prijam Hrvatske u WTO. Odobreno je izdavanje državnog jamstva HBOR za kredit iz Programa za pripremu turističke sezone čime je osigurano svinjsko meso za potrebe hotelskih kuća tijekom ovogodišnje sezone i riješen problem otkupa svinja. Vlada je preuzela pokroviteljstvo nad II. međunarodnom konferencijom o gospodarskim sustavima EU i prilagodbama RH koja će se održati u Rijeci 22. i 23. travnja. 8. HNB: Početak redovnog rada Hrvatskog sustava velikih plaćanja U Hrvatskoj narodnoj banci u utorak je počeo s redovnim radom Hrvatski sustav velikih plaćanja, izviješćeno je iz HNB. Nakon dužeg pripremnog razdoblja, tijekom kojega je instaliran sustav i proveden testni rad sa sudionicima, u subotu su prenijeti iz Zavoda za platni promet u HNB računi 54 banke (računi za namirenje, računi obvezne rezerve i računi obveznih depozita), kojima se već u prvoj fazi uspjelo priključiti i pet štedionica. Već prvog dana rada tijekom prijepodneva putem HSVP-a obavljene su 94 platne transakcije u iznosu većem od 349,9 milijuna kuna. Uvođenjem Hrvatskog sustava velikih plaćanja u središnjoj je banci stvorena i potrebna infrastruktura za obavljanje prekonoćnog međubankovnog trgovanja. Hrvatskim sustavom velikih plaćanja naša se zemlja približava platnim sustavima članica Europske monetarne unije, odnosno osnovnim načelima funkcioniranja takozvanog TARGET sustava. 9. Dionice PIF-ova na Varaždinskom tržištu Dionice svih sedam privatizacijskih investicijskih fondova (PIF) uvršteno je prošloga petka u tzv. "PIF-kotaciju" Varaždinskog tržišta vrijednosnica (VTV), priopćeno je s tog tržišta. Time su PIF-ovi ispunili zakonsku obvezu o uvrštenju dionica na jedno od mjesta trgovanja. Njihovim dionicama počet će se trgovati kada većina dioničara dobije potvrde o vlasništvu nad dionicama - u drugoj polovini ovoga mjeseca. Prema riječima direktorice VTV-a Melite Marčeta, uvrštenje dionica svih sedam PIF-ova na VTV najveće je postignuće u poslovanju tržišta do sada i rezultat višemjesečnih pregovora. Po primitku potvrda o vlasništvu koje će dobiti u zamjenu za kupone, dioničari će se moći obratiti jednoj od brokerskih kuća - članica VTV-a i ponuditi ih na prodaju. To ne znači da će ih ujedno i uspjeti povoljno prodati, pošto se aktualne ponude na kupnju kreću od jedne do 15 kuna, dok nominalna vrijednost dionice iznosi 100 kuna. Kako je istaknuo pomoćnik ministra privatizacije RH Damir Ostović, u početku se očekuju relativno niske cijene dionica. One će se, kazao je, najbolje isplatiti prodati onoga trenutka kada društvo za upravljanje PIF-ovima preda zahtjev Komisiji za vrijednosne papire RH za prelaskom u redoviti investicijski fond, budući da će prema strukturi naknade biti zainteresirano za najvišu cijenu. 10. Statistika CIJENE NA MALO U OŽUJKU PORASLE 0,4 POSTO - U Hrvatskoj su cijene na malo u ožujku bile 0,4 posto više nego u veljači, dok su u odnosu na prošlogodišnji ožujak porasle 3,5 posto. Troškovi života u ožujku su, u odnosu na veljaču, porasli 0,5 posto, a u odnosu na ožujak prošle godine veći su 3,3 posto, izvijestio je Državni zavod za statistiku. Kod maloprodajnih cijena statistika u ožujku bilježi porast cijena usluga za 0,1 posto, a cijene roba više su za 0,4 posto. Pritom je u ožujku, u odnosu na veljaču, zabilježen pad cijena poljoprivrednih proizvoda - tri posto niže su cijene za sezonsko, a 2,3 posto cijene poljoprivrednih proizvoda bez sezonskih proizvoda. No, istodobno porasle su cijene industrijskih prehrambenih proizvoda (0,7 posto), industrijskih proizvoda 0,5 posto, a rast od po 0,4 posto bilježe i cijene neprehrambenih proizvoda i pića. Statistički, maloprodajne cijene od početka godine do kraja ožujka prosječno su mjesečno rasle po stopi od 0,398 posto ili ukupno za tri mjeseca za 1,2 posto. Kod troškova života, odnosno cijena roba i usluga za osobnu potrošnju, zabilježen je prosječni mjesečni rast po stopi od 0,662 posto, što je ukupno 2 posto u prva tri mjeseca ove godine. Po podatcima Državnog zavoda za statistiku, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u ožujku su za 0,6 posto niže nego u veljači, dok su u odnosu na ožujak prošle godine porasle 1,3 posto. KRAJEM VELJAČE 16,01 MLRD KN NENAPLAĆENIH NALOGA - Nastavlja se porast iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje. Prema podacima Zavoda za platni promet (ZAP), krajem veljače je taj iznos dosegnuo 16,01 milijardu kuna, što je 2,4 posto više nego mjesec dana ranije i 58,3 posto više nego u veljači prošle godine. Prema podacima ZAP-a, krajem veljače je bilo 28.111 insolventnih tvrtki, 6,2 posto više nego u siječnju i 26,1 posto više nego u veljači lani. U njima je bilo zaposleno 194.567 djelatnika, što je 3,5 posto više nego u siječnju. Najveći broj insolventnih tvrtki, 23.640, kao i najveći iznos nenaplaćenih naloga, 9,1 milijardu kuna, evidentiran je kod tvrtki u privatnom vlasništvu. S obzirom na djelatnosti, najviše nenaplaćenih naloga iskazuje i nadalje trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, u iznosu od 3,5 milijarde kuna. Slijedi trgovina na malo i popravci predmeta za kućanstvo s 2,5 milijarde kune duga, te proizvodnja hrane i pića, s 1,2 milijarde kune duga. Od ukupnog broja insolventnih tvrtki, 56,8 posto imalo je blokiran račun više od godinu dana, a na njih se odnosilo 69,5 posto duga. Od 181 do 360 dana blokada računa trajala je u 14,1 posto tvrtki, od 61 do 180 dana u 12,1 posto, od 31 do 60 dana u 4,5 posto i do 30 dana u 12,5 posto. Zbog nepodmirenih naloga za plaćanje poreza, 28. veljače bilo je blokirano 12.951 pravnih osoba ili dva puta više nego godinu dana ranije. Najveći dio prijavljenih nepodmirenih naloga odnosi se na tvrtke s područja Grada Zagreba, u iznosu od 5,1 milijardu kuna te Splitsko- dalmatinske županije 1,4 milijarde kuna. Novčana sredstva pravnih osoba na žiro računima iznosila su 28. veljače ove godine 9,3 milijarde kuna, 7,8 posto manje nego u mjesecu ranije i 22,5 posto manje nego u veljači lani.