FINANCIJSKI BILTEN 281.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 281. 25. ožujka - 01. travnja 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O ilegalnom zapošljavanju 8. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 25. III. 26.000.000 7.000.000 16,00 % 127.537.000 26. III. 45.500.000 15.500.000 15,03 % 91.089.000 27. III. - - 10,00 % 61.806.000 29. III. 28.000.000 16.650.000 15,15 % 123.744.000 30. III. 51.000.000 16.500.000 14,72 % 145.037.000 31. III. 60.000.000 22.500.000 16,00 % 174.241.000 01. IV. 13.000.000 7.000.000 16,00 % - Dnevni prosjek 37.250.000 14.192.000 15,48 % 120.576.000 Na Tržištu ništa nova. Potražnja za novcem u dnevnom kreditiranju i dalje je znatno veća od ponude, stoga je u proteklih tjedan dana u prosjeku podmireno manje od 40 posto dnevne potražnje. Unatoč nestašici novca, cijena mu se kreće na uobičajenim razinama. Tako se kamata na opozivne kredite učvrstila na razini od 16 posto. Doduše, boljim korisnicima ti su zajmovi odobravani i po cijenama od 14 i 15 posto, no takvih je kredita bilo vrlo malo. U noćnom se pak kreditiranju situacija ponešto poboljšala. Stoga se svake večeri podmiruje cjelokupna noćna potražnja - kako za potrebe pokrivanja "minusa", tako i za održavanje obvezne pričuve. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 110 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,0 posto, upisani su zapisi u iznosu od 102 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,0 posto, upisani zapisi u iznosu od 8,0 milijuna kuna. Od 31. ožujka vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 461,8 milijuna kuna. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa U četvrtak je Hrvatska narodna banka održala repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do pet dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od 454 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 07. travnja, a prosječna je kamatna stopa iznosila 12,53 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Povučen padom cijena većine dionica, početkom tjedna CROBEX indeks Zagrebačke burze potonuo je na najnižu razinu ove godine - 677 bodova. Međutim, posljednjih se dana cijene oporavljaju, pa je indeks skočio na 715 bodova. Oporavak CROBEX-a ponajviše se zahvaljuje rastu cijena dionica Plive i Zagrebačke banke. U proteklih tjedan dana cijena Plive porasla je 18 kuna, ili 3,3 posto. Obična dionica Zagrebačke banke poskupila je pak 15 kuna. Na listi dobitnica našle su se još dvije dionice. Cijena Riviere porasla je tri, a Varaždinske banke jednu kunu. Na listi gubitnica našle su se, također, četiri dionice. Pritom je najviše, 30 kuna, potonula cijena Karlovačke pivovare. Slijedila ju je Privredna banka s gubitkom od 10 kuna, zbog čega joj je cijena zaronila ispod razine od 100 kuna. Dionica Podravke pojeftinila je pak osam, a Končara dvije kune. Inače, ovoga je tjedna promet na Burzi iznosio svega 1,7 milijuna kuna, što je upola manje nego tjedan dana prije. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 30. III. - 01. IV. (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 525 565 560 336.546 Podravka PODR-A 67 74 68 325.694 Varaždinska banka 68 68 68 153.408 Zagrebačka banka O 620 645 645 245.200 Karlovačka pivovara 360 370 370 21.740 Končar KONEL 40 41 40 6.050 Privredna banka 90 115 90 99.505 Riječka banka RIB 60 60 60 222.960 Riviera RIVP-A 37 38 38 294.381 Splitska banka SKA 30 30 30 24.000 1.729.984 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Iz tjedna u tjedan na Varaždinskom je tržištu promet sve manji. Tako je ovoga tjedna bio gotovo trostruko tanji nego tjedan dana prije, a aktivno je bilo samo sedam dionica. Pritom je osjetno, pet kuna, potonula cijena dionica Jadran- Turista. Pratile su je dionice Tesle-Ericssona i Croatia linea s gubitkom od tri kune. Jedina dobitnica bila je ovoga tjedna dionica Plave lagune. Cijena joj je skočila 35 kuna, ili 12 posto, zbog čega se vratila iznad razine od 300 kuna. No, to nije bilo dovoljno da bi VIN indeks porastao. Naime, povučen padom cijena većine dionica, on je ovoga tjedna potonuo tri boda - na 281 bod. Treba reći i to kako je početkom tjedna VIN pao na rekordno niskih 279 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 29. III. - 01. IV. (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Croatia line CRLIN 20 20 20 2.260 Jadran-Turist 35 35 35 8.085 Plava laguna 270 320 320 11.050 Razvitak Ludbreg 35 35 35 9.800 Riviera RIVIR 38 38 38 3.268 Splitska banka 30 30 30 3.000 Tesla-Ericsson TESLA 84 97 97 7.279 44.742 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 25. ožujka 01. travnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4860,26 4914,59 + 1,15 London/FTSE-100 6085,00 6330,00 + 4,02 New York/DJIA 9996,84 9786,16 - 2,11 Tokyo/Nikkei 15986,04 16403,80 + 2,61 U ponedjeljak je, prvi puta u povijesti, Wall Street zatvoren s Dow Jones indeksom iznad razine od 10 tisuća bodova - na 10.006 bodova. Kupovnu groznicu potaknula su nova spajanja i preuzimanja u američkom korporacijskom svijetu. Primjerice, objavljeno je kako se vode pregovori o povezivanju američke kompanije Bristol-Myers Squibb i britanske Glaxo Wellcome. Nadalje, britanski naftni div BP Amoco ponudio je 26,8 milijardi dolara za preuzimanje sedme po veličini američke naftne kompanije Atlantic Richfield (ARCO). Zbog toga su u fokusu ulagača bile "naftne" dionice: ARCO-a, Chevrona, Exxona,... Međutim, polovicom tjedna uslijedila je snažna korekcija cijena, pa je DJIA ponovno potonuo duboko ispod 10 tisuća bodova. Posljedica je to opreza ulagača uoči "sezone" poslovnih izvješća. Naime, za 10-ak dana američke će kompanije početi objavljivati rezultate poslovanja ostvarene u prvom ovogodišnjem tromjesečju i oni će pokazati u kakvoj je formi gospodarstvo SAD-a. Inače, kao što se i očekivalo, na ovotjednom su sastanku čelnici Feda odlučili da kamatne stope ostaju nepromijenjene. Tako, primjerice, kamata na savezne fondove ostaje na razini od 4,75 posto. No, ni to nije oraspoložilo ulagače. Kraj poslovne godine u Japanu S druge pak strane Tihog oceana posljednjih dana vlada prava euforija. Tokijski Nikkei indeks probio se u područje iznad 16 tisuća bodova. Razlog? Džepovi institucionalnih ulagača puni su svježeg novca nakon što su s krajem poslovne godine, 31. ožujkom, zatvorene poslovne knjige, kažu brokeri. Ulagače nije obeshrabrio ni podatak da je u veljači u Japanu stopa nezaposlenosti dosegnula rekordno visokih 4,6 posto. Uzlet Londonskog tržišta Na europskim je pak tržištima ovoga tjedna vladalo različito raspoloženje. U Londonu je Footsie indeks skočio oko 250 bodova, ili više od 4,0 posto, pa se probio iznad razine od 6.300 bodova. To se zahvaljuje najavama preuzimanja i spajanja nekoliko britanskih kompanija s američkima. I u Frankfurtu su cijene dionica porasle. No, ne tako snažno kao u Londonu. Jer, pad Wall Streeta i loša forma njemačkog gospodarstva pretežak su teret za burzu, kažu analitičari. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 25. ožujka 01. travnja Promjena u % Euro/USD 1,0884 1,0747 - 1,26 Euro/JPY 128,48 128,03 - 0,36 USD/JPY 118,07 119,13 + 0,89 Cijena zlata: USD/Unca 25. ožujka 01. travnja Promjena u % 283,85 282,85 - 0,36 Početkom tjedna euro je naglo oslabio. Zbog toga je njegov tečaj, prvi puta u svojoj kratkoj povijesti, potonuo ispod razine od 1,07 američkih dolara. Inače, od svog debija početkom godine euro je prema dolaru oslabio gotovo 10 posto. Pad novorođene valute posljedica je kosovske krize, ali, još i više, loše forme europskih gospodarstava. Naime, smatra se da rast najvećeg gospodarstva euro zone, njemačkog, ove godine neće dosegnuti ciljanih 2,0 posto. Nadalje, Francuska, druga gospodarska lokomotiva Eurolanda, srezala je prognozu rasta s 2,7 na svega 2,2 - 2,5 posto. Zbog toga je predsjednik Europske središnje banke (ECB) Wim Duisenberg izjavio kako je sve jasnije da će ovogodišnji gospodarski rast euro zone biti na donjoj granici prvobitnih procjena. Većina analitičara već je srezala procjene rasta Eurolanda s otprilike 2,6 na oko 2,0 posto. Za razliku od europske, gospodarska slika SAD-a naprosto je sjajna. Američki bruto domaći proizvod raste već devetu godinu zaredom. U posljednjem tromjesečju prošle godine skočio je, po revidiranim podacima, čak 6,0 posto i ne pokazuje naznake usporavanja, kažu analitičari. I, to je bio glavni razlog privlačnosti "zelenbaća" koji je početkom tjedna, osim prema euru, ojačao i prema japanskom jenu. Tada se njegov tečaj, nakon duljeg vremena, probio iznad 120 JPY. Sjedi i čekaj Međutim, posljednjih dana dolar slabi. Tako je njegova cijena ponovno potonula ispod razine od 120 JPY. Oporavak jena zahvaljuje se uvjerenju da ove godine neće, kao što je to uobičajeno na početku poslovne godine u Japanu, uslijediti snažan odljev kapitala iz "Zemlje izlazećeg sunca". Naime, japanska vlada tvrdi da će se najkasnije u svibnju pojaviti prve naznake oporavka gospodarstva. Ako se to ostvari, investicije u Japanu mogle bi dobiti na privlačnosti, zbog čega su japanski ulagači zauzeli stav "sjedi i čekaj". 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 26. III. - 02. IV. ?99. Valutai jedinica Tečaj26. ožujka Tečaj02. travnja Promjenau % Euro 1 7,6019 7,5947 - 0,10 DEM 1 3,8868 3,8831 - 0,10 USD 1 6,9736 7,0694 + 1,37 GBP 1 11,4199 11,3676 - 0,46 JPY 100 5,9118 5,9327 + 0,35 ATS 1 0,5524 0,5519 - 0,10 ITL 100 0,3926 0,3922 - 0,10 CHF 1 4,7738 4,7612 - 0,27 SIT 100 4,0026 4,0040 + 0,03 I ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB kretala oko razine od 3,89 kuna. Većina je ostalih valuta izgubila na vrijednosti. U proteklih sedam dana najviše je, gotovo pola posto, pojeftinila britanska funta. Pratio ju je švicarski franak koji je u istom razdoblju oslabio oko 0,3 posto. Euro, talijanska lira i austrijski šiling na vrijednosti su pak izgubili 0,1 posto, dok su ostale valute ovoga tjedna ojačale. Tečaj japanskog jena raste već mjesec dana i u tom je razdoblju skočio više od 4,2 posto. Posljednjih 15-ak dana prate ga američki dolar i slovenski tolar s dobitkom od 2,4, odnosno svega 0,1 posto. 7. Vlada RH: O ilegalnom zapošljavanju U prošloj je godini u Hrvatskoj otkriveno 5775 radnika koji su radili na crno, od kojih su njih 1804 radila bez ikakve dozvole. To je na sjednici Vlade, održanoj u četvrtak, kazao glavni državni inspektor Branko Jordanić podnoseći izvješće Državnog inspektorata o obavljenom nadzoru ilegalnog zapošljavanja. Analizom su, nastavio je Jordanić, obuhvaćena brodogradilišta, neke građevinske tvrtke, trgovačka poduzeća te tvrtke koje rade na razminiranju. U tri brodogradilišta u Hrvatskoj u prošloj godini utvrđeno je da je 480 radnika radilo na crno, a njih 189 bilo je bez ikakve radne dozvole. Na zahtjev i u suradnji sa sindikatom trgovine, Državni inspektorat je u prosincu prošle godine obavio nadzor u većim trgovačkim centrima u Zagrebu, Splitu i Rijeci. Kod 342 poslodavca bilo je zaposleno 1126 djelatnika, a na crno ih je radilo 26. No, Jordanić ističe kako je utvrđeno da su mnogi bili zaposleni preko Student-servisa, kod nekih su članovi obitelji pomagali u poslu. Također je utvrđeno da je u Hrvatskoj u prošloj godini bilo 27 tisuća akvizitera koji su na svojim radnim mjestima ili negdje drugdje prodavali najrazličitiju robu od posuđa do čarapa i kozmetike. Nelegalnih radnika bilo je i u građevinskim tvrtkama posebno u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji, gdje je otkriven rad na crno i u poljoprivredi. Ministar gospodarstva Nenad Porges predložio je da Državni inspektorat izradi cjelovito izvješće o ilegalnom zapošljavanju u svim segmentima, kako se ne bi stekao dojam da je to slučaj samo u brodogradnji. Ministar razvitka i obnove Jure Radić drži da treba utvrditi minimum kriterija za tvrtke koje sudjeluju u javnim natječajima, kako se ne bi događalo da građevinska poduzeća koja primjerice imaju samo dva zaposlena, dobivaju velike poslove. S tim u svezi predložio je izmjene zakona o javnim nabavama. Na sjednici Vlade istaknuto je da osobe prijavljene na zavodima za zapošljavanje odbijaju poslove, prekvalifikacije, jer ne žele raditi, ali unatoč tomu zadržavaju sva prava. To se, naglasio je premijer Zlatko Mateša, neće tolerirati jer takvih slučajeva nema u razvijenim zemljama. Zadužio je ministra rada i socijalne skrbi Josu Škaru da napravi reviziju svih prava koja proizlaze iz registracije na zavodima za zapošljavanje. "Naša politika treba biti jasna, odnosno da socijalna država treba dati onima koji nemaju", kazao je Mateša. Zadužio je potpredsjednicu Vlade Ljerku Mintas-Hodak da koordinira posao oko pripreme i donošenja Zakona o državnom inspektoratu. Također je naglasio kako su u pripremi izmjene zakona o prekršajima. PDV neće iskorijeniti sivu ekonomiju U hrvatskom gospodarstvu velik je udio tzv. sive ekonomije i PDV je neće iskorijeniti i zato je potrebno da Državni inspektorat, Financijska policija i MUP zajednički obavljaju svoj dio posla, kazao je ministar financija Borislav Škegro. No, nikakve koristi od toga neće biti ako sudovi budu neažurni i ako prekršitelji prolaze samo s ukorima, kazao je Škegro. Vlada je na ovoj sjednici prihvatila prijedlog carinskog zakona koji je u cijelosti usklađen s europskim carinskim standardima. Predlaže se pojednostaviti postupak carinjena, dati veće ovlasti carinskoj službi, izmijeniti metode rada i težište prebaciti na naknadne provjere, istaknuo je Škegro. Predloženi zakon oslobađanje od carina svodi na najmanju moguću mjeru, odnosno samo na ono što je Hrvatska obvezna po međunarodnim ugovorima. Predviđa se ukidanje konsignacijskog skladišta i mogućnost otvaranja privatnih skladišta. Vlada je prihvatila konačni prijedlog zakona o duhanu kojim bi se u istu poziciju, a na temelju europskih standarda, stavili domaći proizvođači duhana i cigareta i inozemni. Prihvaćeno je i izvješće o položaju Hrvata kao manjine u europskim državama. Posebnu pozornost danas treba usmjeriti na hrvatsku manjinu u SRJ, kazao je Jure Radić. Naglasio je kako Vlada čini sve da bi zaštitila i pomogla Hrvatima na Kosovu koji su ostali u još vrlo malom broju. Ističući kako se Hrvatsku često proziva za poštivanje ljudskih prava i manjina, Radić je iznio podatak kako Hrvatska izdvaja 10 puta više novca negoli sve europske zemlje zajedno u kojima živi hrvatska manjina. Vlada je donijela uredbu o osnivanju prosvjetnog kulturnog centra Mađara u Hrvatskoj sa sjedištem u Osijeku. Prihvaćen je i prijedlog zakona o potvrđivanju ugovora između hrvatske i vlade Ruske Federacije o sprječavanju pranja novca. Taj je ugovor početkom ove godine potpisan u Moskvi. Zatvorena sjednica Vlade Aktualna vrijednost mirovine za jedan osobni bod od 1. siječnja 1999. iznosi 35,16 kuna. To je odlučila Vlada na zatvorenom dijelu sjednice. Vlada se očitovala o Izvješću Međunarodnog odbora Crvenog križa o humanitarnom i sigurnosnom stanju ugroženog pučanstva na bivšim područjima sukoba u Republici Hrvatskoj za 1998., izvijestio je Ured za odnose s javnošću Vlade. Tvrtki Vupik d. d. iz Vukovara odobren je predujam dijela sanacijskog kredita, a Hrvatskim željeznicama iznos za uređenje pješačke staze u Memorijalnom parku Jasenovac. Vlada je rasporedila iznos od 150 milijuna kuna iz proračuna za održavanje županijskih i lokalnih cesta u ovoj godini. Prihvaćen je model ostvarivanja etničkih prava pripadnika nacionalnih manjina i raspoređena sredstva za financiranje programa nacionalnih manjina iz proračuna za 1999. Prihvaćen je prijedlog Ureda za udruge o programima nevladinih udruga i iznosima za njihovu novčanu potporu u ovoj godini. Prihvaćen je prijedlog kandidature Hrvatske za domaćina Europskog kongresa Regional Science Association 2001. i pokroviteljstvo nad III. nacionalnim savjetovanjem o poticaju malog gospodarstva na razini županija, gradova i općina u Dubrovniku, od 3. do 5. lipnja 1999. Vlada je donijela odluke o programu restrukturiranja društva Tisak d. d. Mirko Kovačev razriješen je dužnosti pomoćnika ministra poljoprivrede i šumarstva radi odlaska na novu dužnost, akademik Dalibor Brozović imenovan je glavnim ravnateljem Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža". Nikica Valentić imenovan je predsjednikom Upravnog vijeća Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera, a imenovani su i ostali članovi tog vijeća, stoji u priopćenju. 8. Statistika GOSPODARSKI RAST HRVATSKE 2,7 POSTO - U posljednjem tromjesečju prošle godine bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske bio je 0,8 posto manji nego u istom razdoblju 1997. U cijeloj pak prošloj godini hrvatsko je gospodarstvo, u odnosu na 1997., zabilježilo rast od 2,7 posto, priopćeno je iz Državnog zavoda za statistiku. U prvom tromjesečju prošle godine BDP je porastao 3,5 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. U drugom je pak kvartalu zabilježio rast od 3,9 posto, u trećem 4,2 posto, da bi u posljednjem tromjesečju pao 0,8 posto. Pad gospodarstva u četvrtom tromjesečju posljedica je smanjenja industrijske proizvodnje, prometa u trgovini, obujma građevinskih radova i prometa. Zbog toga je rast gospodarstva u 1998. godini usporen na 2,7 posto, sa 6,5 posto godinu dana prije. Inače, ukupni BDP u 1998. godini nalazi se na razini od 84,0 posto bruto domaćeg proizvoda 1990. godine, stoji u izvješću DZS-a. Padom u posljednjem lanjskom tromjesečju prekinut je trend rasta hrvatskog gospodarstva koji je trajao od početka 1994. godine. Ako i u prvom kvartalu ove godine bruto domaći proizvod zabilježi pad, hrvatsko će se gospodarstvo naći u recesiji. Jer, recesija se definira kao pad BDP-a dva tromjesečja zaredom. HRVATSKI INOZEMNI DUG 8,2 MLRD USD - Hrvatski inozemni dug, po podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem lanjskog prosinca iznosio je ukupno 8,2 milijarde američkih dolara i bio je 358 milijuna dolara veći nego mjesec dana ranije. Veći dio duga, 7,7 milijardi dolara, otpada na srednjoročne i dugoročne kredite, dok ostatak na kratkoročni. U ovoj godini na naplatu dolazi 905,3 milijuna dolara glavnice, dok će za otplatu kamata trebati 422,4 milijuna dolara. U 2000. godini na naplatu stiže 1,36 milijardi dolara glavnice i 368,3 milijuna dolara kamata. DEVIZNE PRIČUVE HNB-A 2,4 MILIJARDE USD - Devizne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) krajem veljače ove godine iznosile su otprilike 2,4 milijarde američkih dolara, što je 214 milijuna dolara manje nego krajem siječnja. Prema podacima HNB-a, to je i 28 milijuna dolara manje nego potkraj istog lanjskog mjeseca. Na specijalna prava vučenja odnosilo se 220,7 milijuna dolara, 39 milijuna dolara manje nego u siječnju, na valute i depozite 1,51 milijardu dolara ili 170 milijuna manje, a na obveznice i zadužnice 667,4 milijuna dolara ili 39,4 milijuna manje. Devizne pričuve poslovnih banaka krajem toga mjeseca bile su na razini od 1,66 milijardi dolara, 104,8 milijuna manje nego potkraj siječnja.