FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA 27. IV. SAD DOMINIRA?

US-VOJNI SAVEZ VOA 27. IV. SAD DOMINIRA? GLAS AMERIKE - VOA27. IV. 1999.Hoće li Sjedinjene Države i u budućnosti imati dominantnu ulogu u NATO savezu? Izvješćuje Andre de Nesnera. "NATO savez osnovan je prije 50 godina, kao odgovor na sve veću snagu Sovjetskoga Saveza i vojnu prijetnju koju je on značio zemljama zapadne Europe. Sa Sjedinjenim Državama, kao dominantnom članicom saveza, to je značilo da će američka snaga biti predana očuvanju stabilnosti i sigurnosti na europskom kontinentu nakon strahota Drugoga svjetskog rata. Posljednjih je deset godina, međutim, donijelo korijenite promjene posebno u Europi. Kraj hladnog rata, pad Berlinskog zida i raspad Varšavskog pakta - svi su ti događaji natjerali NATO savez da si potraži novu ulogu. Istodobno pod znak je pitanja stavljena i dominatna uloga Sjedinjenih Država unutar Sjevernoatlantskog saveza, kao i hoće li takva uloga biti održana i kad NATO zakroči u sljedećih 50 godina postojanja. Sjedinjene Države praktički su član Europske unije, a da nisu formalno pristupile toj organizaciji. Simon Serfaty, direktor odjela za europske studije pri Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, kaže da su tijekom proteklih 50 godina
GLAS AMERIKE - VOA 27. IV. 1999. Hoće li Sjedinjene Države i u budućnosti imati dominantnu ulogu u NATO savezu? Izvješćuje Andre de Nesnera. "NATO savez osnovan je prije 50 godina, kao odgovor na sve veću snagu Sovjetskoga Saveza i vojnu prijetnju koju je on značio zemljama zapadne Europe. Sa Sjedinjenim Državama, kao dominantnom članicom saveza, to je značilo da će američka snaga biti predana očuvanju stabilnosti i sigurnosti na europskom kontinentu nakon strahota Drugoga svjetskog rata. Posljednjih je deset godina, međutim, donijelo korijenite promjene posebno u Europi. Kraj hladnog rata, pad Berlinskog zida i raspad Varšavskog pakta - svi su ti događaji natjerali NATO savez da si potraži novu ulogu. Istodobno pod znak je pitanja stavljena i dominatna uloga Sjedinjenih Država unutar Sjevernoatlantskog saveza, kao i hoće li takva uloga biti održana i kad NATO zakroči u sljedećih 50 godina postojanja. Sjedinjene Države praktički su član Europske unije, a da nisu formalno pristupile toj organizaciji. Simon Serfaty, direktor odjela za europske studije pri Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, kaže da su tijekom proteklih 50 godina interesi Sjedinjenih Država u Europi ne samo uhvatili korijen nego su postali i nepovratni. = Stvarnost hladnoga rata pretvorila je zemljopisnu oznaku Europe od 'ono tamo' u 'ovo tu'. Primjerice gospodarski prostor obuhvaćen Sjedinjenim Državama i europskim državama znači oko 25 do 28 stotina milijardi dolara godišnje. Mi ne možemo bez bogate Europe, a niti Europljani mogu bez bogatog američkog trgovinskog prostora. Prema tome, interes je u odnosima između dviju strana Atlantika toliki da poput motora pokreće i održava savez kao američki institucionalizirani odnos s Europom - kaže gospodin Serfaty dodajući da su Sjedinjene Države praktički član Europske unije a da nisu formalno pristupile toj organizaciji. Ivo Daalder iz Instituta Brookings smatra da će se dominatna uloga Washingtona u NATO savezu nastaviti i u doglednu budućnost. = Sjedinjene Države ostaju čelnikom NATO saveza. One su i dalje prva među jednakopravnim članicama. Sjedinjene bi Države vjerojatno željele da se NATO savez zemljopisno proširi i izvan Europe, no Europljani su tome trenutno manje skloni. Željeli bi i da Europa sama učini više i upravo i vidimo evoluciju kojom Europa postaje vojno i politički sve sposobnija da stane na vlastite noge, poduzimajući sve više samostalnih koraka a da Sjedinjene Države ne sudjeluju ni u glavnoj ni u sporednoj ulozi, kaže Ivo Daalder. Tijekom godina, neki su europski čelnici pozivali na smanjenje američke nazočnosti u Europi. Mnogi analitičari kažu da su Europljani već prihvatili ideju da bi mirotvorne operacije u Europi trebale biti u prvom redu njihova odgovornost. Bivši član predsjedničkog vijeća za nacionalnu sigurnost Charles Kupchin kaže da sada vidimo najvišu točku američkog angažmana na europskom kontinentu. = Kriza na Kosovu na kraju će pojačati pozive da Europa ponese više vlastitog obrambenog tereta. Jer već i sada ljudi kažu: 'Zašto trebaju Amerikanci izvlačiti Europljane iz ove krize? Zašto ne bi oni sami mogli održavati red u vlastitoj kuci?' Takvi su glasovi sada donekle utišani zato što su Sjedinjene Države u ratu i ljudi zbijaju redove oko zastave. No, gospodin Kupchin vjeruje da će kad jednom kosovska kriza bude završena biti više poziva u Sjedinjenim Državama da se Europa osamostali. On međutim ne vjeruje da će se Sjedinjene Države potpuno povući iz Europe. Većina analitičara smatra da će Sjedinjene Države ostati angažirane u pitanjima europske sigurnosti još najmanje sljedeća dva desetljeća. Potom, stvari će ovisiti o potrebi za sigurnosnim snagama u Europi, kao i mjeri do koje će Europljani razviti vlastite sigurnosne i obrambene sposobnosti. (VOA)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙