US-VOJNI SAVEZ VOA 27. IV. SAD DOMINIRA? GLAS AMERIKE - VOA27. IV. 1999.Hoće li Sjedinjene Države i u budućnosti imati dominantnu ulogu u NATO savezu? Izvješćuje Andre de Nesnera. "NATO savez osnovan je prije 50 godina, kao odgovor na
sve veću snagu Sovjetskoga Saveza i vojnu prijetnju koju je on značio zemljama zapadne Europe. Sa Sjedinjenim Državama, kao dominantnom članicom saveza, to je značilo da će američka snaga biti predana očuvanju stabilnosti i sigurnosti na europskom kontinentu nakon strahota Drugoga svjetskog rata. Posljednjih je deset godina, međutim, donijelo korijenite promjene posebno u Europi. Kraj hladnog rata, pad Berlinskog zida i raspad Varšavskog pakta - svi su ti događaji natjerali NATO savez da si potraži novu ulogu. Istodobno pod znak je pitanja stavljena i dominatna uloga Sjedinjenih Država unutar Sjevernoatlantskog saveza, kao i hoće li takva uloga biti održana i kad NATO zakroči u sljedećih 50 godina postojanja. Sjedinjene Države praktički su član Europske unije, a da nisu formalno pristupile toj organizaciji. Simon Serfaty, direktor odjela za europske studije pri Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, kaže da su tijekom proteklih 50 godina
GLAS AMERIKE - VOA
27. IV. 1999.
Hoće li Sjedinjene Države i u budućnosti imati dominantnu ulogu u
NATO savezu? Izvješćuje Andre de Nesnera.
"NATO savez osnovan je prije 50 godina, kao odgovor na sve veću
snagu Sovjetskoga Saveza i vojnu prijetnju koju je on značio
zemljama zapadne Europe. Sa Sjedinjenim Državama, kao dominantnom
članicom saveza, to je značilo da će američka snaga biti predana
očuvanju stabilnosti i sigurnosti na europskom kontinentu nakon
strahota Drugoga svjetskog rata. Posljednjih je deset godina,
međutim, donijelo korijenite promjene posebno u Europi. Kraj
hladnog rata, pad Berlinskog zida i raspad Varšavskog pakta - svi su
ti događaji natjerali NATO savez da si potraži novu ulogu.
Istodobno pod znak je pitanja stavljena i dominatna uloga
Sjedinjenih Država unutar Sjevernoatlantskog saveza, kao i hoće li
takva uloga biti održana i kad NATO zakroči u sljedećih 50 godina
postojanja.
Sjedinjene Države praktički su član Europske unije, a da nisu
formalno pristupile toj organizaciji. Simon Serfaty, direktor
odjela za europske studije pri Centru za strateške i međunarodne
studije u Washingtonu, kaže da su tijekom proteklih 50 godina
interesi Sjedinjenih Država u Europi ne samo uhvatili korijen nego
su postali i nepovratni.
= Stvarnost hladnoga rata pretvorila je zemljopisnu oznaku Europe
od 'ono tamo' u 'ovo tu'. Primjerice gospodarski prostor obuhvaćen
Sjedinjenim Državama i europskim državama znači oko 25 do 28
stotina milijardi dolara godišnje. Mi ne možemo bez bogate Europe,
a niti Europljani mogu bez bogatog američkog trgovinskog prostora.
Prema tome, interes je u odnosima između dviju strana Atlantika
toliki da poput motora pokreće i održava savez kao američki
institucionalizirani odnos s Europom - kaže gospodin Serfaty
dodajući da su Sjedinjene Države praktički član Europske unije a da
nisu formalno pristupile toj organizaciji.
Ivo Daalder iz Instituta Brookings smatra da će se dominatna uloga
Washingtona u NATO savezu nastaviti i u doglednu budućnost.
= Sjedinjene Države ostaju čelnikom NATO saveza. One su i dalje prva
među jednakopravnim članicama. Sjedinjene bi Države vjerojatno
željele da se NATO savez zemljopisno proširi i izvan Europe, no
Europljani su tome trenutno manje skloni. Željeli bi i da Europa
sama učini više i upravo i vidimo evoluciju kojom Europa postaje
vojno i politički sve sposobnija da stane na vlastite noge,
poduzimajući sve više samostalnih koraka a da Sjedinjene Države ne
sudjeluju ni u glavnoj ni u sporednoj ulozi, kaže Ivo Daalder.
Tijekom godina, neki su europski čelnici pozivali na smanjenje
američke nazočnosti u Europi. Mnogi analitičari kažu da su
Europljani već prihvatili ideju da bi mirotvorne operacije u Europi
trebale biti u prvom redu njihova odgovornost. Bivši član
predsjedničkog vijeća za nacionalnu sigurnost Charles Kupchin kaže
da sada vidimo najvišu točku američkog angažmana na europskom
kontinentu.
= Kriza na Kosovu na kraju će pojačati pozive da Europa ponese više
vlastitog obrambenog tereta. Jer već i sada ljudi kažu: 'Zašto
trebaju Amerikanci izvlačiti Europljane iz ove krize? Zašto ne bi
oni sami mogli održavati red u vlastitoj kuci?'
Takvi su glasovi sada donekle utišani zato što su Sjedinjene Države
u ratu i ljudi zbijaju redove oko zastave. No, gospodin Kupchin
vjeruje da će kad jednom kosovska kriza bude završena biti više
poziva u Sjedinjenim Državama da se Europa osamostali. On međutim
ne vjeruje da će se Sjedinjene Države potpuno povući iz Europe.
Većina analitičara smatra da će Sjedinjene Države ostati
angažirane u pitanjima europske sigurnosti još najmanje sljedeća
dva desetljeća. Potom, stvari će ovisiti o potrebi za sigurnosnim
snagama u Europi, kao i mjeri do koje će Europljani razviti vlastite
sigurnosne i obrambene sposobnosti.
(VOA)