KAKO SE S ISTOKA EUROPE VIDE UDARI NATO-A NA JUGOSLAVIJU?

ZAGREB, 23. travnja (Hina) - Premda su zemlje istočne Europe podijeljene oko podrške zračnim udarima NATO saveza protiv Jugoslavije, čini se da je potpora jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću s istoka Europe ipak manja nego što se u početku zračne kampanje NATO-a činilo.#L# Službena Moskva i Minsk otvoreno su stali na stranu Jugoslavije žestoko kritizirajući zračnu kampanju NATO-a, ali sve su ostale bivše komunističke istočnoeuropske zemlje izrazile opreznu podršku akcijama Zapada na Balkanu. Bjelorusija se u petak pridružila Rusiji u bojkotu summita NATO-a koji se ovog vikenda održava u Washingtonu. Te su dvije zemlje ostale doslovno jedine istočnoeuropske zemlje koje podupiru Miloševića. Šest istočnoeuropskih zemalja koje žele ući u članstvo NATO-a potvrdile su da, unatoč zračnim udarima protiv Jugoslavije, ostaju odlučne u želji za primanjem u Sjevernoatlantski vojni savez. Predstavnici Rumunjske, Bugarske, Slovačke, Litve, Latvije i Estonije, koji će sudjelovati na summitu, rekli su za Radio Slobodna Europa (RFE/RL) da su njihove vlade uvjerene da je akcija NATO-a u Jugoslaviji nužna za očuvanje stabilnosti u Europi. Bugarski veleposlanik u Washingtonu Filip Dimitrov rekao je da se njegova zemlja nada da će se na summitu poslati "jasna poruka" o budućem proširenju NATO-a i potvrditi da je integracija "samo pitanje vremena". "Nadamo se da će se (na summitu) izraziti vizija buduće stabilizacije Balkana ... uz sudjelovanje svih zemalja regije", rekao je Dimitrov za RFE/RL. Opća strategija Slovačke na summitu bit će kao da je zemlja već 'de facto' saveznica NATO-a, rekao je slovački veleposlanik u SAD-u Martin Butora. Kako prenosi RFE/RL, Butora je rekao da se Slovačka nada kako će čelnici NATO-a na summitu ponuditi "uvjerljivu politiku proširenja", te da kosovska kriza neće u potpunosti diktirati raspravu na summitu. Estonski veleposlanik u SAD-u Kalev Stoicescu rekao je da njegova zemlja intenzivira pripreme za članstvo u NATO-u, naglasivši da je kriza u Jugoslaviji samo povećala želju te zemlje za ulaskom u vojni savez. "Jasno je, kako vidimo iz događaja na Kosovu, da je jedini način da se osigura veća sigurnost i trajni mir u Europi članstvo čitave ujedinjene Europe u NATO savezu", rekao je estonski veleposlanik za RFE/RL. Vlade istočnoeuropskih zemalja koje su još daleko od članstva u NATO-u, također su poduprle politiku NATO-a u Jugoslaviji, premda u tim zemljama nisu rijetki ni glasovi podrške Miloševiću. Ukrajinska vlada pozvala je na obnovu kosovskih mirovnih pregovora, odbacivši zahtjeve nekih parlamentarnih zastupnika koji su tražili osudu NATO-ove operacije na Balkanu. Ukrajinski predsjednik Leonid Kučma isto je tako odbio zahtjeve za slanje vojne pomoći Jugoslaviji, dok je ministarstvo obrane priopćilo da su "snažni odnosi s NATO-om u ukrajinskom interesu". Ministarstvo vanjskih poslova Moldavije priopćilo je krajem ožujka da vjeruje kako je odluka NATO-a da upotrijebi silu protiv Jugoslavije "u velikoj mjeri uvjetovana nepomirljivom pozicijom" jedne strane u sukobu. Dok Beograd ima malo podrške na Zapadu, jednodušna potpora na Istoku je isto tako rijetka, piše ugledni češki tjednik "Nova Pritomnost". "Premda, u globalnom smislu, Jugoslavija, čini se, ne stoji loše: zamjenik jugoslavenskog ministra vanjskih poslova rekao je da se vojnoj kampanji NATO-a protive Rusija, Kina i Indija, a to je 'većina svjetskog stanovništva'", ironično zaključuje češki tjednik. (Hina) dv ii