ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Predstavnici HDZ-a i oporbenih stranka zastupljenih u Hrvatskom državnom saboru ni danas nisu uspjeli približiti stajališta o trima temama razgovora o izbornome zakonodavstvu - izbornome modelu, zastupanju
hrvatskih državljana bez prebivališta u Hrvatskoj (dijaspori) i izboru i zastupljenosti nacionalnih manjina u Saboru.
ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Predstavnici HDZ-a i oporbenih stranka
zastupljenih u Hrvatskom državnom saboru ni danas nisu uspjeli
približiti stajališta o trima temama razgovora o izbornome
zakonodavstvu - izbornome modelu, zastupanju hrvatskih državljana
bez prebivališta u Hrvatskoj (dijaspori) i izboru i zastupljenosti
nacionalnih manjina u Saboru.#L#
Nakon trosatna, drugoga kruga razgovora dogovoreno je da se
pregovori HDZ-a i oporbe nastave 3. svibnja. Do tada bi sve stranke
trebale podastrijeti točno određena stajališta o spomenutim
pitanjima, a raspravljat bi se moglo i o ostalim pitanjima, npr.
financiranju izborne promidžbe, sastavu biračkih odbora i
povjerenstava i td.
Kao ključno i tijekom današnjih razgovora nametnulo se
ostvarivanje aktivnog i pasivnog biračkog prava hrvatskih
državljana bez prebivališta u Hrvatskoj, njih, kako se čulo, ukupno
357.678. Sve se stranke, naime, slažu o biračkome pravu dijaspore,
ali su stajališta o načinu njegova ostvarivanja različita.
HDZ je, kazao je Vladimir Šeks, spreman na ustupak samo glede broja
tih zastupnika. Ali prije toga, dodao je, trebalo bi načelno
prihvatiti prijedlog radne skupine po kojem bi oni svoje zastupnike
birali u posebnoj izbornoj jedinici. HDZ drži da je razgovor moguć i
o broju od devet izbornih jedinica u kojima bi se biralo po 12
zastupnika, a ta bi stranka bila spremna i na jedinstven izborni
prag od pet posto.
"Šestorica" se protive posebnoj listi i posebnoj izbornoj jedinici
za dijasporu, držeći da to ne bi bilo u skladu s Ustavom, istaknuo je
koordinator "šestorice" Luka Trconić (HSS). Ako se HDZ i
"šestorica" uspiju približiti glede posebne liste za dijasporu,
"šestorica" neće inzistirati na mješovitom izbornom sustavu i
spremna je prihvatiti razmjerni sustav, ustvrdio je Trconić.
Tražeći ravnopravnost dijaspore s ostalim državljanima, Mato
Arlović (SDP) smatra da i oni (dijaspora) trebaju biti uvršteni na
listu stranaka ili na nezavisne liste. Trconić kao jednu od teza
"šestorice" navodi i prijedlog da se svi građani izvan Hrvatske
upišu u izborni popis zbog stvarnog ili zakonskog prebivališta. Oni
bi glasovali u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a 15 dana
prije izbora trebali bi izraziti želju da glasuju. Na tezu o
zakonskom prebivalištu Šeks odgovara da je ono utvrđeno po mjestu
gdje su oni upisani u knjigu državljana. Slijedom toga, dodao je,
glasovali bi u jednoj od izbornih jedinica grada Zagreba.
Kao jednu od inačica po kojoj bi se riješilo pitanje zastupljenosti
dijaspore oporbena je "šestorica" ponovila svoj prijedlog o
raspisivanju referenduma, što je Šeks odbio.
Ivan Gabelica (HSČP) drži da se, dok je Ustav nepromijenjen,
biračko pravo ne može uvjetovati prebivalištem ili nečim drugim, a
Anto Kovačević (HKDU) predlaže da Hrvatska bude jedna izborna
jedinica, a iseljena Hrvatska - druga.
Glede načina izbora i zastupljenosti nacionalnih manjina danas je
tek Njegovan Starek ponovio da bi broj zastupnika trebalo povećati
s pet na osam.
Razgovori o novom izbornom zakonodavstvu nastavljaju se u početku
svibnja, a ne uspije li dogovor, Trconić kao jednu od mogućnosti
najavljuje da Vlada izradi svoj zakonski prijedlog i da dogovor
završi u Saboru.
Iako je rasprava bila vrlo stručna, ipak je bilo i manjeg "iskrenja"
među sudionicima. Iživciran čestim Gabeličinim javljanjima, Žarko
Katić (HSLS) zapitao je Šeksa mora li Gabelica "svakomu loncu biti
poklopac", koga on predstavlja i je li pozvan da bi se dogovor što
teže postigao. "Otiđite kući pa se naučite raspravljati",
odgovorio mu je Gabelica pozvavši Katića da, "ako je momak", iziđe
van pa da to riješe "argumentima".
(Hina) bm mć