ZAGREB, 9. travnja (Hina) - Predsjedništvo HDZ-a načelno prihvaća razmjerni izborni sustav sa 10 izbornih jedinica i drži da predložak u traženju suglasja o novom izbornom zakonodavstvu treba biti prijedlog što ga je izradila stručna
radna skupina. Predsjedništvo HDZ-a danas je zauzelo stav o prijedlogu radne skupine, ali se nije očitovalo o njegovim pojedinostima. "To prepuštamo daljnjem dogovoru HDZ-a i čelnika oporbenih stranaka", izjavio je na današnjoj konferenciji za novinare glasnogovornik HDZ-a Ivica Ropuš. Ti će razgovori započeti 15. travnja i trebali bi trajati do 15. svibnja.
ZAGREB, 9. travnja (Hina) - Predsjedništvo HDZ-a načelno prihvaća
razmjerni izborni sustav sa 10 izbornih jedinica i drži da
predložak u traženju suglasja o novom izbornom zakonodavstvu treba
biti prijedlog što ga je izradila stručna radna skupina.
Predsjedništvo HDZ-a danas je zauzelo stav o prijedlogu radne
skupine, ali se nije očitovalo o njegovim pojedinostima. "To
prepuštamo daljnjem dogovoru HDZ-a i čelnika oporbenih stranaka",
izjavio je na današnjoj konferenciji za novinare glasnogovornik
HDZ-a Ivica Ropuš. Ti će razgovori započeti 15. travnja i trebali bi
trajati do 15. svibnja. #L#
Predsjedništvo HDZ-a smatra da bi novi izborni zakon trebalo
usvojiti na temelju političkog suglasja, po mogućnosti
konsenzusom. "HDZ će sa svoje strane učiniti sve da se u primjerenom
roku suglasje i postigne", kazao je Ropuš. U tu svrhu HDZ predlaže
da sve stranke prihvate da se sva izrazito suprostavljena i
prijeporna pitanja nastoje usuglasiti kompromisom, međusobnim
ustupcima.
Usuglašena rješenja, ističe Ropuš, trebalo bi postići i o broju
zastupnika koji bi se birao u svakoj izbornoj jedinici, kao i
izbornim pragovima. "To se odnosi i na za HDZ načelno neprihvatljiv
prijedlog ograničenja slobode isticanja nositelja liste", rekao
je.
Ako se u predviđenom roku (do 15. svibnja) ne postigne suglasje,
Predsjedništvo HDZ-a smatra da prijedlog novog izbornog zakona,
najkasnije do lipnja, treba pripremiti Vlada i to polazeći od
prijedloga stručne skupine. Ropuš procjenjuje da bi u lipnju moglo
biti prvo saborsko čitanje prijedloga izbornog zakona, a drugo u
jesen.
Potpredsjednik HDZ-a Vladimir Šeks podsjetio je da je u prvom
čitanju raspravljen, iako se nije glasovalo, i prijedlog izbornog
zakona oporbene šestorke. Sve su te moguće opcije otvorene, ali u
HDZ-u, kazao je, žele maksimalno ubrzati sve pripreme koje bi mogle
dovesti po mogućnosti do usuglašenog, konsenzualnog prijedloga
zakona. Šeks također predlaže da razgovori HDZ-a i oporbe budu
otvoreni, a ne zatvoreni za javnost.
Najviše novinarskih upita bilo je vezano za, po dosadašnjim
reakcijama, najspornije pitanje tzv. liste za dijasporu. HDZ,
kazao je Šeks, ustraje da hrvatski državljani koji nemaju
prebivalište u Hrvatskoj, trebaju, u skladu s Ustavom, ostvarivati
aktivno, pasivno, jednako i opće biračko pravo.
"Ako oporba npr. ultimativno bude tražila da to bude prva točka i
onda bojkotira daljnje razgovore, to je znak da oporba ne želi niti
mali stupanj političkog suglasja", rekao je Ropuš, dodajući da je i
međunarodna zajednica ublažila stavove o tom pitanju.
Šeks smatra da nije moguć ni realan prijedlog da ti hrvatski
državljani glasuju u Hrvatskoj, jer oni prebivalište u Hrvatskoj
nemaju, a ne postoji ni presumpcija zakonskog prebivališta. Ropuš
ističe kako je moguće da oni biraju u posebnoj, 11 izbornoj
jedinici.
Čelnici HDZ-a smatraju kako je stvar rasprave i dogovora broj tih
zastupnika, a pri tome treba uvažiti veličinu samog Zastupničkog
doma, kao i broja zastupnika koji bi predstavljali nacionalne
manjine. Šeks napominje kako je s ustavno-pravnog stajališta
dvojbena zastupljenost nacionalnih manjina, iako osobno smatra da
bi ih u Zastupničkom domu trebalo biti maksimalno pet.
Po iznijetim podacima oko 360.000 je hrvatskih državljana koji
nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a to odgovara i mogućem broju
stanovnika po izbornoj jednici u slučaju provođenja izbora u 10
izbornih jedinica (od 350.000 do 400.000).
"Promjena Ustava biti neće", odgovorio je Šeks na pitanje o mogućim
promjenama Ustava, jer su dva člana radne skupine izdvojila
mišljenje oko tzv. liste za dijasporu i predložili izmjenu Ustava.
Potvrdio je pak da radna skupina radi na prijedlogu novog ustavnog
zakona o pravima etničkih i nacionalnih manjina, a iz kojega bi
najvjerojatnije izostale odredbe o broju i načinu zastupljenosti
nacionalnih manjina.
Na upit koji su uvjeti koje bi Hrvatska trebala ispuniti za ulazak u
Partnerstvo za mir, o čemu je ovih dana govorio američki
veleposlanik, Ropuš je, napominjući kako ne zna koji su to uvjeti,
kazao da je Hrvatska zadnjih tjedana uspostavila "čvrste,
stabilne, partnerske odnose sa SAD-om". Hrvatski je interes ulazak
u Partnerstvo za mir i za očekivati je da će taj proces biti ubrzan.
"Kao i u svim drugim bitnim pitanjima u izradi hrvatske nacionalne
državne strategije i glede pitanja NATO-a i dešavanja u susjednoj
Jugoslaviji odluke koje su dovele do srdačnih i produbljenih odnosa
sa SAD-om, pozicioniranje i određivanje Hrvatske prema tim
događajima donio je predsjednik Republike zajedno sa suradnicima",
riječi su kojima je Ropuš komentirao napis u tjedniku "Nacional" o
navodnim podjelama u državnom vrhu u pogledu akcije NATO-a.
(Hina) bn ds