ZAGREB, 15. travnja (Hina) - Predstavnici hrvatskih parlamentarnih stranaka, nakon što su danas izložili svoja temeljna polazišta o izbornome modelu, složili su se da potraj mjeseca nastave razgovore kako bi pokušali doći do
konsenzusa oko izbornog zakona.
ZAGREB, 15. travnja (Hina) - Predstavnici hrvatskih parlamentarnih
stranaka, nakon što su danas izložili svoja temeljna polazišta o
izbornome modelu, složili su se da potraj mjeseca nastave razgovore
kako bi pokušali doći do konsenzusa oko izbornog zakona.#L#
Dok je HDZ podržao prijedlog razmjernog izbornog modela s deset
izbornih jedinica, ali i uvođenje posebne izborne jedinice za
hrvatske državljane izvan Hrvatske, oporbena šestorka zatražila je
da u razgovorima isti tretman s tim prijedlogom ima i njihov
prijedlog kombiniranog izbornog modela. Šestorka se protivi
posebnoj izbornoj jedinici za dijasporu, te, ako ne dođe do
dogovora, predlaže održavanje referenduma.
"Bilo je korisno čuti temeljna polazišta svih stranaka, ali kako ih
se nije danas moglo detaljno argumentirati, predlažemo novi
sastanak na kojem bi se usredotičili na dva temeljna pitanja: koju
vrstu izbornog modela prihvatiti i kako riješiti pitanje izbornog
prava hrvatskih državljana s prebivalištem izvan Hrvatske", rekao
je u ime šestorke (HSS, SDP, HSLS, LS, HNS, IDS) Luka Trconić, na
sastanku na kojem su o izbornom zakonodavstvu raspravljali
predstavnici svih političkih stranaka zastupljenih u Hrvatskom
državnom saboru.
Uz sadašnji izborni zakon, u Hrvatskoj postoje još tri prijedloga
izbornog modela - razmjerni sustav s deset izbornih jedinica što ga
je predložila stručna skupina, kombinacija razmjernog i većinskog
(s 40 izbornih jedinica) koji je ponudila oporbena šestorka te
model razmjernog sustava s jednom izbornom jedinicom koje
zastupaju HSP i HČSP.
Vladimir Šeks se u ime HDZ-a, podržavajući prijedlog radne skupine,
zauzeo za razmjerni sustav jer "osigurava ostvarivanje dugoročne
političke stabilizacije te zadovoljava načela pravednosti i
učinkovitosti". "Takav sustav osigurava najveći stupanj
razmjernosti između dobivenih glasova birača i saborskih mandata,
a isključuje podzastupljenost kao i prezastupljenost", rekao je.
HDZ se, istaknuo je, zauzima za 11. izbornu jedinicu u kojoj bi, kao
zasebno izborno tijelo, bio korpus hrvatskih državljana koji
nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Napomenuvši kako šestorka nije spremna sudjelovati u raspravi ako
joj se nameće diktat, Luka Trconić je istaknuo kako u raspravi
očekuje potpuno isti tretman oporbenog prijedloga s prijedlogom
stručne skupine. Usprotivio se posebnoj izbornoj jedinici za
dijasporu, a ako se oko toga ne usuglase stavovi, predložio je
održavanje referenduma. Šestorka traži i donošenje zakona o
izbornim jedinicama i utvrđivanje popisa birača, kako bi se
spriječio izborni inženjering, a drži kako ne bi bilo loše da se
konsenzusom dogovori i datum održavanja izbora.
Anto Đapić (HSP) je branio prijedlog svoje stranke (proporcionalni
sustav s jednom izbornom jedinicom), zauzimajući se za jedinstveni
izborni prag od pet posto i za jednu stranku i za koalicije
stranaka.
Njegovan Starek (predstavnik manjina) zauzeo se za povećanje broja
zastupnika manjina na osam, dok je Ratko Maričić (SDP) predložio da
se pitanje dijaspore riješi imenovanjem "zaslužnih predstavnika
dijaspore u Županijski dom".
Mato Arlović (SDP) ustvrdio je kako birači koji žive izvan Hrvatske
ne mogu imati veća prava od onih iz Hrvatske. Zauzevši se za jednako
aktivno i pasivno biračko pravo, Arlović je rekao da hrvatski
državljani u inozemstvu imaju pravo birati i biti birani sa
stranačkih ili nezavisnih lista.
Novi sastanak održat će se 26. travnja.
(Hina) ln im