BBC 28.III.GRDEŠIĆ IZBORNI ZAKON

BRITANSKI RADIO - BBC 28. III. 1999. Odlukom predsjednika Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Vladimira Šeksa nedavno utemeljena radna skupina proteklih je dana izradila prijedlog načela novog hrvatskog izbornog zakona. Ovim prijedlogom se predviđa uvođenje razmjernog izbornog sustava koji je, prema njihovom mišljenju, primjereniji za razvoj parlamentarne demokracije u Hrvatskoj. Ujedno se prijedlogom ove radne skupine stručnjaka u izbornom zakonodavstvu pokušava odgovoriti na neke od najznačajnijih prigovora međunarodne zajednice na aktualni hrvatski izborni zakon. O osnovnim odrednicama ovog prijedloga o ovotjednim razgovorima govori Ivan Grdešić, član ove radne skupine i profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. S njim je razgovarala Gorana Jerković. = Radna skupina za izradu ovih osnovnih načela izbornog hrvatskog zakonodavstva imala je nekoliko vrlo jasnih načela na samom početku. Prvo, da bi bilo izvrsno kada bi Zakon mogao biti donesen u hrvatskom parlamentu konsenzusom, pa da onda ovaj naš prijedlog posluži kao osnova za raspravu i postizanje tog konsenzusa. Drugo, krenuli smo od ideje da je potrebno, koristeći razmjerni izborni sustav, osigurati političku pravednost, jednostavnost i one kvalitete koje razmjerni izborni sustav u sebi nosi. S druge strane, kao neki treći cilj, mislili smo da bi tzv. čisti razmjerni sustav u cijeloj Hrvatskoj s niskim ili gotovo bez praga, pridonio visokoj fragmentaciji Zastupničkog doma, dakle ulasku velikog broja stranaka, 15 - 20-ak, za što je radna grupa ocijenila da nije najbolje rješenje. U ovom trenutku hrvatskoga demokratskoj razvoja potrebno je osigurati djelotvornost vlasti u parlamentu, a jednostavnije oblikovanje izvršne vlasti, dakle Vlade, pa smo onda predložili deset izbornih jedinica budući da to čini taj efekt eliminacije malih, često i ekstremnih političkih stranaka. I na kraju, odlučili smo se za tu varijantu s izbornim jedinicama budući da ona potiče decentralizaciju politike, naglašava regije i regionalne političke interese, smatrali smo da je to dobro za Hrvatsku i željeli smo predložiti takvu platformu za razgovor, koja će biti dugoročna, koja će donijeti neke osnovne ideje, ali na jedan dugoročniji način. - Znamo da aktualni hrvatski izborni zakon je jedna od osnovnih zamjerki koje međunarodna zajednica ima prema Hrvatskoj. Možemo li pojasniti koje su to osnovne izmjene u odnosu na aktualni zakon? = U odnosu na aktualni zakon, barem kada je riječ o zamjerkama, postoje neke korekcije. Više nema u ovom prijedlogu malih izbornih jedinica u kojima se zastupnici biraju običnom većinom, dakle nema nadpredstavljenosti u mandatima s obzirom na dobivene glasove. U načelima za budući zakon mi predlažemo puno kvalitetniju regulaciju praćenja izborne kampanje od strane Hrvatske radiotelevizije. Dakle jedan korektniji odnos ne samo u posebnim emisijama za praćenje izborne kampanje, nego i u redovnim informativnim programima postavili smo jedan kriterij da ono ne smije biti prosječno veće od vremena kada nisu izbori. Dakle ako hrvatske dužnosnike, ministre i ostale pratimo u dnevniku s pet minuta, onda je u vrijeme izborne kampanje fer da to bude pet minuta, a ne da se izmišljaju vijesti - otvaranje vrtića, zaseoka, putova i ostalih sitnica. Ono što je na pola na neki način riješeno, ali smo mi imali naravno na umu, to je ta posebna lista za građane koji žive izvan domovine. Dakle hrvatski državljani koji imaju opće i jednako pravo glasa, smiju glasovati, smiju biti izabrani, a ne žive stalno u Hrvatskoj. Komisija, odnosno ta radna grupa počinje od načela da je to u Ustavu i da trenutno se iz te kože ne može i da mi moramo ustvari prepustiti strankama da političkim konsenzusom, političkom raspravom, pa i međunarodnoj zajednici i njezinim pritiscima, dovede do smanjenja nadzastupljenosti građana izvan Hrvatske u Saboru. I to je jedno otvoreno političko pitanje. I kolegica Kasapović i ja izdvojili smo svoje mišljenje i smatrali smo da ta ustavna norma nije dobra. Neki građani imaju pravo samo glasovati, a ne moraju plaćati porez i sudjelovati u političkom životu, dok drugi moraju i jedno i drugo. Da to nije ispravno ustavno rješenje, i tu smo izdvojili mišljenje. I to je, da tako kažem, jedan pregled, s obzirom na te međunarodne zahtjeve. I na kraju - kontrola izbornog procesa. Mi predlažemo višestranačku kontrolu i praćenje otvorenosti izbora i praćenje od strane nevladinih organizacija. - Deset izbornih jedinica, zbog čega baš deset i što takav sustav podjele zapravo omogućuje za neki budući hrvatski ustroj? = Deset zato što deset zastupnika iz jedne izborne jedinice još uvijek čini tu izbornu jedinicu velikom. Dakle, ne idemo u sferu malih izbornih jedinica nego velikih i deset do 12 zastupnika čini veliku izbornu jedinicu. To je glavni razlog. Drugo, što se tiče budućnosti raspodjele na te mandate, odnosno mandata po izbornim jedinicama, mi očekujemo da će se naglasiti ono o čemu smo govorili na početku. Decentralizacija i regionalizacija Hrvatske, da će okrupniti stranke. Takav izborni model ne odgovara malim strankama i on potiče na okrupnjivanje, na povezivanje i na koaliranje na dugoročnoj osnovi. Dakle, preferira veće nacionalne stranke i veće regionalne stranke. Tako da ćemo mi u Saboru vrlo vjerojatno imati, ako taj model prođe, četiri do pet stranaka. I treba očekivati da će se desnica nastojati ujediniti oko HSP-a jer bi oni mogli imati teškoća s ovim izbornim modelom. To isto tako vrijedi i za našu tzv. 'Porečku skupinu' koja mora čvršće se povezati da bi ostvarila dobar rezultat. I ostaju nam dakle HSLS i SDP koji bi mogli biti partneri sami, a u nekim izbornim jedinicama i sa 'šestoricom'. Deset ovih izbornih jedinica omogućuje strankama oporbe da kombiniraju različite sustave suprotstavljanja HDZ-u, od situacije do situacije. - Već ste na samom početku spomenuli medije, posebno HRT koji je iznimno važan u predizbornoj kampanji za predstavljanje svake stranke. Recite, hoće li po vama doći do promjene u pristupu HRT-a prema predizbornoj kampanji? Vi posebno dobro to znate jer ste pratili odnos medija prema pojedinim strankama u predizbornoj kampanji na proteklim izborima. = Pa, naravno, to je jedno od glavnih mjesta kritike i domaće i strane javnosti, Europske zajednice i oporbenih stranaka, HRT mora nešto promijeniti. Naša je sugestija da sve to o čemu smo sada govorili uđe u izborni zakon, a ne da bude prepušteno dobroj volji pojedinih aktera, televiziji ili nekom drugom da onda oni oblikuju svoja pravila kako žele. Mi sugeriramo da što je god moguće više pravila o izbornoj borbi budu u izbornom zakonu. Pa onda, ako se televizija ne ponaša onako kao što piše u zakonu, ona krši zakon. I tu već postoje i elementi sankcija. Mi predlažemo, pomalo slično BBC-u i engleskoj situaciji, da se specijalne emisije odvijaju po jednakom vremenskom budžetu, po jednakoj vrjednosnoj orijentaciji. Dakle da jedan prikaz stranke ne bude uvijek samo negativan, a druge samo pozitivan i da se prepusti strankama da same izaberu ono o čemu žele govoriti. A ne, kao dosad, da stranke odgovaraju na unaprijed zadana pitanja. I ono što je najspornije, to su redovne informativne emisije u kojima može doći do zloupotrebe vremena u korist vladajućih dužnosnika i vladajuće stranke, gdje mi predlažemo da se ta mjera praćenja dužnosnika održi na razini koja je postojala prije izbora. - Vi ste svoj prijedlog načela novoga hrvatskog izbornog zakona predali. Kakav je slijed te procedure? = Mi smo ga predali predsjedniku saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, gospodinu Šeksu. Nakon toga, što će on napraviti s time je manje-više u njegovoj ingerenciji. Mislim da će on to, i da već je, proslijediti članovima tog odbora i poslije toga članovima, predstavnicima klubova stranaka u Zastupničkom domu. Istodobno sam prijedlog je već dobrano u javnosti, o njemu se ozbiljno razgovara, kritički pohvalno na najrazličitije načine i to je upravo ono što smo mi željeli postići. Da se o zakonu u Hrvatskoj konačno razgovara i da se o njemu što više 'prolije tinte' kako bi ga što bolje upoznali, i njegove bolje i loše strane, i onda ga donijeli konsenzusom u parlamentu. (BBC)