ZAGREB, 12. travnja (Hina) - Predstavnici stručne skupine, koja je predložila temeljna načela budućeg izbornog zakona Republike Hrvatske, složili su se danas kako je prihvaćanje tog modela prilika da Hrvatska dobije trajan izborni
zakon, koji neće biti oblikovan prema interesima pojedinih stranaka.
ZAGREB, 12. travnja (Hina) - Predstavnici stručne skupine, koja je
predložila temeljna načela budućeg izbornog zakona Republike
Hrvatske, složili su se danas kako je prihvaćanje tog modela
prilika da Hrvatska dobije trajan izborni zakon, koji neće biti
oblikovan prema interesima pojedinih stranaka.#L#
"Ovo je prilika za oblikovanje jednog demokratskog, stabilnog
izbornog zakonodavstva", rekao je član stručne skupine Smiljko
Sokol na okruglom stolu o budućem izbornom zakonu, što su ga
organizirali Hrvatski pokret za demokraciju i socijalnu pravdu,
GONG, Tranzicija k demokraciji i Hrvatski pravni centar.
Sokol smatra da se u Hrvatskoj mistificira i precjenjuje značenje
izbornog zakona jer se misli kako se izbornim inženjeringom može
utjecati na izborne rezultate stranaka. "To nije točno", istaknuo
je.
Obrazlažući prijedlog o deset izbornih jedinica u kojima se bira
jednak broj zastupnika, Sokol je rekao da upravo to sprječava
manipulacije u krojenju izbornih jedinica.
"Osim toga, kad bi se birao različit broj zastupnika, tada stranke
ne bi bile ravnopravne u izbornoj utakmici, jer bi ondje gdje se
bira manje zastupnika, bio potreban veći broj glasova, a ondje gdje
se bira više, manji", rekao je.
Mirjana Kasapović, koja je također jedna od autorica predloženog
modela, ocijenila je kako predloženi izborni zakon može
maksimalizirati mandate onih stranaka koje nemaju ravnomjerno
raspoređeno izborno tijelo, tako da on odgovara i strankama kao što
je primjerice Hrvatska seljačka stranka (HSS).
Govoreći o biranju predstavnika dijaspore, ona je predložila 11.
izbornu jedinicu iz koje bi se zastupnici birali po "nefiksnoj
kvoti koja bi se ustanovila nakon izbora", a u vezi s "koštanjem"
mandata u Republici Hrvatskoj. "Ako bi npr. 25.000 glasova bilo
potrebno za izbor jednog zastupnika u Hrvatskoj, toliko bi trebalo
i u izbornoj jedinici za dijasporu. Ako bi u toj izbornoj jedinici
na izbore izašlo 120 tisuća birača, onda bi po toj kvoti bila
izabrana četiri zastupnika", objasnila je.
Ivan Šiber, pak, zauzimajući se za proporcionalni sustav s jednom
izbornom jedinicom i prohibitivnom stopom, smatra da predloženi
izborni zakon ne zadovoljava ni načelo pravednosti, ni načelo
učinkovitosti.
Davor Gjenero smatra da predloženi model najviše pogoduje dvjema
najjačim strankama. Jasna Omejec upitala je zašto je određeno baš
deset izbornih jedinica u kojima se bira jednak broj zastupnika.
(Hina) ln sp