FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NJ 10.IV.TAZ:NATO ĆE MORATI NA BGD

YU-NATO-INTERVENCIJA-KOSOVO-Organizacije/savezi-Obrana-Ratovi-Vlada NJ 10.IV.TAZ:NATO ĆE MORATI NA BGD NJEMAČKADIE TAGESZEITUNG10. IV. 1999.Prijeti marš na Beograd"NATO neće ni u kakvim uvjetima angažirati kopnene postrojbe!' - na početku zračnih napada na ostatak Jugoslavija 24. ožujka ove godine demanti zapadnog vojnog saveza zvučao je još jasno, jednoglasno i konačno. Nakon dva i pol tjedna uglavnom neuspješnog bombardiranja od tog odlučnog stajališta nije ostalo puno. Brojnim glasovima, koji danas zagovaraju ili u najmanju ruku 'više ne isključuju' angažman kopnenih postrojba, pridružio se u petak - nakon kanadskog i nizozemskog ministra obrane - i predsjedatelj NATO-va vojnog odbora, njemački general Klaus Naumann. General Naumann izjavio je da 'sumnja' da zračni napadi mogu sami po sebi riješiti sukob na Kosovu. U tim okolnostima ne bi bilo nikakvo iznenađenje kada bi i njemački kancelar Gerhard Schroeder i ministar vanjskih poslova Joschka Fischer još prije izvanredne sjednice Bundestaga o Kosovu, planirane za ovaj četvrtak, revidirali svoje jučer ponovno potvrđeno stajalište da po njima angažman kopnenih postrojba 'ne dolazi u obzir'.NATO je dosad skicirao tri opcije angažmana kopnenih postrojba:
NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 10. IV. 1999. Prijeti marš na Beograd "NATO neće ni u kakvim uvjetima angažirati kopnene postrojbe!' - na početku zračnih napada na ostatak Jugoslavija 24. ožujka ove godine demanti zapadnog vojnog saveza zvučao je još jasno, jednoglasno i konačno. Nakon dva i pol tjedna uglavnom neuspješnog bombardiranja od tog odlučnog stajališta nije ostalo puno. Brojnim glasovima, koji danas zagovaraju ili u najmanju ruku 'više ne isključuju' angažman kopnenih postrojba, pridružio se u petak - nakon kanadskog i nizozemskog ministra obrane - i predsjedatelj NATO-va vojnog odbora, njemački general Klaus Naumann. General Naumann izjavio je da 'sumnja' da zračni napadi mogu sami po sebi riješiti sukob na Kosovu. U tim okolnostima ne bi bilo nikakvo iznenađenje kada bi i njemački kancelar Gerhard Schroeder i ministar vanjskih poslova Joschka Fischer još prije izvanredne sjednice Bundestaga o Kosovu, planirane za ovaj četvrtak, revidirali svoje jučer ponovno potvrđeno stajalište da po njima angažman kopnenih postrojba 'ne dolazi u obzir'. NATO je dosad skicirao tri opcije angažmana kopnenih postrojba: scenarij broj jedan: NATO šalje 10 tisuća vojnika na granična područja između Kosova, Albanije i Makedonije, gdje boravi većina albanskih izbjeglica. NATO-ve postrojbe zaposjedaju ključne strateške položaje poput grada Peći i doline Pagarusha jugozapadno od Prištine. Takva operacija mogla bi pripremiti slanje međunarodne sigurnosne postrojbe, koja bi nadzirala povratak izbjeglica. Srpske vojne i policijske kao i paravojne postrojbe morale bi se istodobno povući iz pokrajine. Taj je scenarij ocijenjen razmjerno manje rizičnim od scenarija broj dva: po kojem bi NATO s oko 30 tisuća vojnika i poduprt snažnim zračnim napadima zaposjeo jugozapadni dio Kosova - polovicu pokrajine - i uspostavio protektorat s granicom kod Prištine (to bi odgovaralo planovina o podjeli Kosova, koji kruže Beogradom). Osim toga, NATO bi po tom planu nadzirao željezničku prugu Priština-Skopje; Scenarij broj tri: Najmanje 100 tisuća vojnika NATO-a zaposjeda uz snažnu zračnu i topničku potporu čitavo Kosovo. Vojne postrojbe umarširale bi na Kosovo iz Albanije i Makedonije. U NATO-voj središnjici ocjenjuju da je taj scenarij najopasniji. Dio vojnika i oružja, koje bi NATO angažirao za navedena tri scenarija, već se nalazi u regiji: NATO-va postrojba u Makedoniji, koja po službenim tvrdnjama broji 12 tisuća vojnika, prvi je dio oružanih snaga od 28 tisuća vojnika s mandatom provedbe sporazuma o autonomiji Kosova; američki, britanski i francuski kontingenti u sastavu SFOR-a u Bosni i Hercegovini te oko 5000 američkih marinaca na ratnim brodovima na Jadranu. Posljednjih su dana neke članice NATO-a izvan fokusa pozornosti javnosti snažno pojačale svoju vojnu nazočnost u regiji. Britanci su između ostalog zrakoplovima prebacili svoju 3. desantnu brigadu iz Njemačke u Makedoniju, prebacivši svoju prvu tenkovsku diviziju u Bosnu. Svi scenariji intervencije kopnenim postrojbama, o kojima je NATO dosada raspravljao, ograničeni su na Kosovo. No, zapadni vojni savez pravio je račun bez krčmara. Naime, u dosadašnjem ratu tijek zbivanja i postupke NATO-a uglavnom je diktirao Slobodan Milošević i nema razloga za pretpostavku da će se takvo stanje promijeniti. Pošalje li NATO na Kosovo kopnene snage, Milošević može regionalnom eskalacijom sukoba prisiliti NATO da proširi angažman svojih kopnenih postrojba preko granica Kosova. Primjerice, Milošević bi mogao izazvati teške nemire, pa čak i građanski rat u Crnoj Gori i stvoriti tamo golem dodatni izbjeglički problem. U tom bi slučaju NATO ponovno bio prisiljen na intervenciju. U sljedećoj fazi Milošević bi potom mogao prouzročiti eskalaciju napetosti u Vojvodini, gdje živi brojna mađarska etnička skupina. Takav razvoj događaja izravno bi pogodio NATO-vu članicu Mađarsku. Po mišljenju Ottfrieda Nassauera, ravnatelja 'Berlinskog instituta za transatlantsku sigurnost (BITS - 'Berliner Institut fuer transatlantische Sicherheit'), 'Milošević je dosada jako uspješno djelovao po geslu 'presudno je tko ima incijativu i uspijeva je sačuvati te može prisiliti drugu stranu na reakciju'. On će i dalje nastojati tako postupati', smatra Nassauer. Nakon neuspjeha operacije kopnenih postrojba, ograničene na Kosovo, NATO-u će na kraju - posebno ako ostane na glavnim zahtjevima sporazuma iz Rambouilleta - preostati samo jedna-jedina opcija: 'prisiliti Miloševića na potpunu kapitulaciju', ocjenjuje Nassauer u svojoj analizi. Za njezinu bi realizaciju NATO pak trebao '150 tisuća vojnika opremljenih za borbu i morao bi u završnoj fazi osvojiti Beograd'", prenosi Andreas Zumach na kraju članka.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙