ZAGREB, 23. ožujka (Hina) - Hrvatskoj ne prijeti financijski slom, rekao je na današnjem aktualnom satu na sjednici Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora predsjednik Vlade Zlatko Mateša. Odgovarajući Žarku Katiću (HSLS) premijer
je dodao kako su problemi veliki u fondovima Mirovinskog i zdravstvenog osiguranja jer je obim prava koja su dana daleko veći od realnih mogućnosti.
ZAGREB, 23. ožujka (Hina) - Hrvatskoj ne prijeti financijski slom,
rekao je na današnjem aktualnom satu na sjednici Županijskog doma
Hrvatskog državnog sabora predsjednik Vlade Zlatko Mateša.
Odgovarajući Žarku Katiću (HSLS) premijer je dodao kako su problemi
veliki u fondovima Mirovinskog i zdravstvenog osiguranja jer je
obim prava koja su dana daleko veći od realnih mogućnosti.#L#
"Ne može nitko trošiti izvan mogućnosti", kazao je Mateša. Iznio je
podatak da je u posljednjih četiri godine prosječni godišnji rast
plaća bio 21 posto, a mirovine su godišnje rasle za 18 posto. Za
rješavanje tih velikih problema u sustavu mirovinskog i
zdravstvenog osiguranja potreban je konsenzus, odnosno dogovor da
se može trošiti samo ono što se ima, naglasio je premijer dodajući
da je broj umirovljenika u Hrvatskoj sada iznad jednog milijuna.
Također je kazao kako Vlada ima spremne mjere za rješavanje
problema u mirovinskom i zdravstvenom sustavu.
Vlada preko mirovinskog fonda, koji ima dionice u određenim
poduzećima, ne može biti niti je vlasnik bilo kojeg poduzeća, pa
tako ni PIK-a Vrbovec, odgovorio je premijer Božidaru Pankretiću
(HSS) kojeg je zanimala situacija u PIK Vrbovec.
Mateša je naglasio da su u Vrbovcu u tijeku dva procesa - istraga
financijske policije i MUP-a, te izrada programa po kojem bi to
poduzeće ponovo postalo ono što je nekada značilo za županiju i za
državu.
Slavka Kokovića (HSS) zanimalo je dokle se došlo u raščišćavanju
situacije u Dubrovačkoj banci i kada će Saboru biti podnijeto
cjelovito izvješće.
Premijer Mateša mu je odgovorio da u svako doba može pogledati
dosadašnja izvješća u svezi Dubrovačke banke. Podsjetio je da su
problemi te banke podijeljeni u više segmenata. Jedan je segment
sanacija banke, potom stečajevi glavnih dužnika. Svi ti dužnici
obuhvaćeni su pravnim postupcima i niti jedna kuna poreznih
obveznika nije i neće otići na sanaciju poduzeća dužnika kazao je
Mateša. Naveo je kako Hrvatska narodna banka (HNB) radi na tome da
Dubrovačkoj banci nađe strateškog partnera koji bi je
dokapitalizirao. Vrlo važnim premijer je ocijenio i posao tima
stručnjaka i nadležnih institucija koji i putem Interpola nastoje
ući u trag novcu iz Dubrovačke banke koji je i prije sanacije putem
raznih off shore poslova iznijet iz banke. Cilj je, kazao je Mateša,
da se svaka kuna koja je na taj način iznijeta iz banke vrati
natrag.
HNB nema ustavnu nadležnost nad kontrolom i poslovanjem privatnih
banaka, ali ipak ići će zatim da se svim štedišama u Županjskoj
banci što skorije počnu isplaćivati osigurani štedni ulozi,
odgovorio je premijer Draganu Papcu (HDZ). Županjska banka,
nastavio je premijer, jedna je od onih banaka čiji su osnivači
funkciju bankarskog sustava shvatili kao samoposluživanje tuđim
novcem za financiranje vlastitih pothvata.
Vlada je odlučila da Croatia lines iz Rijeke treba sanirati, a s
čelnicima grada Rijeke i Županije primorsko-goranske nedavno je u
Vladi održan sastanak na kojem je razmatrano stanje u nekoliko
poduzeća u Rijeci kojima treba pomoći, odgovorio je Mateša Zlatku
Komadini (SDP).
Ivan Ninić (SDP) upitao je premijera hoće li on osobno te Ivan Penić
i Tomislav Družak (ravnatelj HIS-a) podnijeti ostavke s obzirom da
su bili na čelu Fonda za privatizaciju. Ninić je kazao da je toliko
nepravilnosti i malverzacija u pogrešnom modelu pretvorbe i
privatizacije da narod tvrdi da je to pljačka stoljeća.
Premijer Mateša mu je odgovorio kako nikada nije bio predsjednik
Hrvatskog fonda za privatizaciju, već direktor Agencije koja je
radila prvi dio pretvorbe i koja nikada ništa nije prodavala. Ništa
u tome nema tajnoga, a uvjeren sam da se to odnosi i na moje kolege
kazao je Mateša, dodajući da je Ninić zaboravio navesti ministra
privatizacije Milana Kovača koji je također bio predsjednik
Hrvatskog fonda za privatizaciju. "Protiv nikoga od ljudi koje ste
naveli ne vodi se nikakav postupak i to je vaša ocjena koja je zgodna
u predizborno doba, ali je pitanje koliko je moralna i etička",
odgovorio je Mateša Niniću.
Naglašavajući kako koristi pitanje Ivana Ninića u svezi pretvorbe
Miroslav Rožić (HSP) podsjetio je kako se ni nakon dvije godine iako
je zakonska obveza nisu rasporedile nekretnine bivših društveno-
političkih organizacija. Tako SDP nezakonito daje u podnajam
prostorije partijskih komiteta i izvlači državi novac ustvrdio je
Rožić upitavši premijera zašto to do sada nije riješeno. Mateša mu
je odgovorio kako nema pravog opravdanja za sporost. Ministarstvo
pravosuđa trebalo je utvrditi kriterije raspodjele i dostaviti ih
Saboru.
Ratka Maričića (SDP) zanimale su pojedinosti o izgredima na
nedjeljnoj utakmici Croatia-Hajduk, odnosno je li policija
utvrdila da su neredi izbili zato što su ih poticali predstavnici
političkih stranaka. Penić je odgovorio kako MUP nema takve
informacije. Naveo je da su u 13. minuti utakmice ispaljene
bengalke koje su inače zabranjene, da je redarska služba pokušala
udaljiti izgrednike, no spriječena je te je morala intervenirati
policija.
Ponosan sam na policajce koji su posao obavili s puno stege, kazao
je Penić dodajući da su se pojedinci ponašali barbarski i da je u
izgredima lakše ozlijeđeno 7 policajaca.
(Hina) sšh/bm il