FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

OD POČETKA GODINE VEĆ 101 SLUČAJ BJESNOĆE

ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - U nepuna dva mjeseca ove godine zabilježen je u Hrvatskoj 101, a tijekom cijele prošle godine 389 slučajeva bjesnoće. Zabrinjavajući porast. Zaražene životinje proneđene su i u najužim gradskim središtima, navodi se u ogledu Marije Babić objavljenom u Gospodarskom listu. L#L Bjesnoća je bolest s kojom se, više ili manje uspješno bore sve europske zemlje. Zahvaljujući ponajprije oralnom cijepljenju lisica u bogatijim zapadnoeuropskim zemljama bolest se javlja u vrlo ograničenom opsegu. To se, međutim, ne može reći i za istočnoeuropske tranzicijske države. Hrvatska se s prvim veći valom bjesnoće suočila osamdesetih godina i od tada se bolest proširila na sve krajeve izem jadranskih otoka. Glavni prenosnici bolesti su lisice, no povremeno obolijevaju i ine divlje i pitome životinje. Slučajevi zaraze zabilježeni su u dubrovačkom zaleđu, Kuli Norinskoj, Splitu, Sinju, Dugom Selu, Velikoj Gorici. Od početka godine bjesnoća je otkrivena u 19 domaćih i 82 divlje životinje. Od sredine šezdesetih, zahvaljujući dobroj suradnji veterinarske i zdravstvene službe, u Hrvatskoj nije zabilježen niti jedan slučaj obolijevanja ljudi od bjesnoće. (Hina) ld ld
ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - U nepuna dva mjeseca ove godine zabilježen je u Hrvatskoj 101, a tijekom cijele prošle godine 389 slučajeva bjesnoće. Zabrinjavajući porast. Zaražene životinje proneđene su i u najužim gradskim središtima, navodi se u ogledu Marije Babić objavljenom u Gospodarskom listu. L#L Bjesnoća je bolest s kojom se, više ili manje uspješno bore sve europske zemlje. Zahvaljujući ponajprije oralnom cijepljenju lisica u bogatijim zapadnoeuropskim zemljama bolest se javlja u vrlo ograničenom opsegu. To se, međutim, ne može reći i za istočnoeuropske tranzicijske države. Hrvatska se s prvim veći valom bjesnoće suočila osamdesetih godina i od tada se bolest proširila na sve krajeve izem jadranskih otoka. Glavni prenosnici bolesti su lisice, no povremeno obolijevaju i ine divlje i pitome životinje. Slučajevi zaraze zabilježeni su u dubrovačkom zaleđu, Kuli Norinskoj, Splitu, Sinju, Dugom Selu, Velikoj Gorici. Od početka godine bjesnoća je otkrivena u 19 domaćih i 82 divlje životinje. Od sredine šezdesetih, zahvaljujući dobroj suradnji veterinarske i zdravstvene službe, u Hrvatskoj nije zabilježen niti jedan slučaj obolijevanja ljudi od bjesnoće. (Hina) ld ld

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙