FINANCIJSKI BILTEN 274.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 274. 04 - 11. veljače 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 6. Vlada RH: O posebnim odnosima i drugim temama 8. Savjet HNB: Porast devizne štednje; usporavanje gospodarstva 9. Inflacija u Hrvatskoj 3,4 posto 10. Izaslanstvo MMF-a u Hrvatskoj 11. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u veljači ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 04. II. 32.100.000 28.100.000 15,42 % 281.557.000 05. II. 22.300.000 21.300.000 15,30 % 238.328.000 06. II. - - 10,00 % 228.823.000 08. II. 55.000.000 40.700.000 14,53 % 305.964.000 09. II. 40.000.000 14.300.000 16,06 % 188.537.000 10. II. 80.000.000 36.000.000 15,75 % 137.256.000 11. II. 34.000.000 9.750.000 14,92 % - Dnevni prosjek 43.900.000 25.025.000 15,33 % 230.077.500 Početkom tjedna ukupan saldo na računima "pozitivaca" kretao se znatno iznad razine od 600 milijuna kuna. No, brzo se otopio, pa je u srijedu potonuo na svega 310 milijuna kuna. S druge strane, sve je više banaka "u crvenom". U srijedu uvečer manjak na računima, u ukupnom iznosu od 803 milijuna kuna, zabilježilo je čak 17 banaka i četiri štedionice. Od toga je "minus" osam banaka i jedne štedionice, koje bilježe veći manjak od obvezne pričuve, pa se zbog toga ne smiju kreditirati preko Tržišta, iznosio 708 milijuna. Zbog niskog salda na računima, potražnja u dnevnom kreditiranju posljednjih dana raste, dok ponuda pada. Primjerice, u četvrtak je ponuda bila toliko mršava da je nepokriveno ostalo više od 70 posto potražnje. Unatoč tomu, cijena se novca kretala na uobičajenim razinama. Većina zajmova odobrena je uz mogućnost opoziva po kamati od 15 posto, osim što su nekim boljim korisnicima ti krediti plasirani i po cijenama od 11,50 i 12 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 127,2 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 124,2 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 2,0 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 11,50 posto, upisani zapisi u iznosu 1,0 milijun kuna. Od 10. veljače vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 837,7 milijuna kuna. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u četvrtak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do pet dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od 455,6 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 16. veljače, dok je prosječna kamatna stopa iznosila 12,03 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Ovoga je tjedna na Zagrebačkoj burzi bilo izuzetno mirno. Promet je iznosio mršavih 2,7 milijuna kuna, a kako su cijene većine dionica pale, CROBEX indeks potonuo je 16 bodova, ili dva posto. Zbog toga je zaronio duboko ispod razine od 800 bodova. Preciznije, na 786 bodova. Potonuće indeksa ponajviše je posljedica pada cijena običnih dionica Zagrebačke banke i Plive. Uz vrlo mršav promet - svega 720 tisuća kuna - dionica Zabe pojeftinila je 20 kuna. Početkom tjedna njezina je cijena potonula čak ispod 800 kuna, no kasnije se vratila iznad te razine. Dionica Plive pojeftinila je pak 12 kuna, pa balansira na razini od 600 kuna. Osjetno je, 10 kuna, pala i cijena Končara, dok su dionice Podravke i Kraša pojeftinile pet kuna. Na vrijednosti su izgubile i dionice Varaždinske (tri kune) te Riječke banke (jednu kunu), dok se na listi dobitnica našla samo jedna dionica. Cijena Jadranskog naftovoda porasla je snažnih 60 kuna. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 09 - 11. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 575 600 600 1.544.503 Podravka PODR-A 81 86 82 346.558 Varaždinska banka 1 77 77 77 11.550 Zagrebačka banka O 774 820 820 720.660 Jadran-Turist 35 40 40 10.620 Jadranski naftovod 1.150 1.165 1.160 35.970 Končar KONEL 40 40 40 800 Kraš KRAS-A 75 75 75 4.125 Plava laguna LAGP-A 320 330 320 11.590 Riječka banka RIB 55 60 60 29.962 Sunčani Hvar SUNH-A 16 16 16 1.600 Zagrebačka banka 2C 500 500 500 3.500 2.721.438 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna bilo vrlo, vrlo mirno. Promet je iznosio mršavih 77 tisuća kuna, a aktivno je bilo svega pet dionica. Najveći je rast, čak 90 kuna, zabilježila cijena dionica Plave lagune. Doduše, uz vrlo "anemičan" obujam trgovine. Ostalim su pak dionicama cijene ovoga tjedna potonule. Kvartet gubitnika predvodi dionica Tesle-Ericssona. Cijena joj je potonula čak 31 kunu. Dionice Riječke banke, Varteksa i Kraša pojeftinile su pak dvije kune. Pad cijena većine dionica neutralizirao je osjetan rast Plave lagune. Zbog toga je VIN indeks ovoga tjedna potonuo jedan bod - na 291 bod. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 08 - 11. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Kraš KRAS 74 75 74 4.790 Plava laguna PLAG 320 400 400 42.000 Riječka banka RIBA 55 63 55 16.840 Tesla-Ericsson TESLA 129 129 129 12.900 Varteks VART 19 19 19 1.026 77.556 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 04. veljače 11. veljače Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5077,85 4839,33 - 4,70 London/FTSE-100 5939,90 5888,50 - 0,87 New York/DJIA 9366,81 9177,31 - 2,03 Tokyo/Nikkei 14086,85 13952,46 - 0,96 Na Wall Streetu su cijene dionica ovoga tjedna osjetno pale. Dow Jones indeks potonuo je gotovo 200 bodova, ili dva posto. Ulagači su izuzetno nervozni jer se plaše povećanja kamatnih stopa. Naime, objavljeno je da je u siječnju u SAD-u otvoreno čak 245 tisuća novih radnih mjesta, znatno više nego što se očekivalo. Stopa je nezaposlenosti, pritom, ostala na 4,3 posto - najnižoj razini u posljednjih 29 godina. Ti podaci ukazuju na robustan rast gospodarstva, koji bi vrlo lako mogao probuditi inflaciju. Stoga se ulagači plaše da će Fed uskoro povećati kamate. Nadalje, ulagači su procijenili kako su tehnološke, u prvom redu Internet dionice precijenjene, pa su ih počeli užurbano prodavati. Doduše, tehnološke kompanije bilježe snažan rast, no cijene njihovih dionica rasle su još brže, stoga je korekcija neophodna, kažu analitičari. Pad cijena tih dionica povukao je zasobom i ostale. Tim više što su na mogućnost korekcije cijena upozorile renomirane investicijske banke Merrill Lynch, Morgan Stanley Dean Witter i Prudential Securities. Pad cijena europskih dionica I na europskim su burzama cijene dionica ovoga tjedna osjetno pale. U Londonu je Footsie indeks izgubio 50-ak bodova, dok se frankfurtski DAX strmoglavio više od 200 bodova, zbog čega je zaronio duboko ispod razine od 5.000 bodova. Osim pada Wall Streeta, Nijemce je zabrinuo rast nezaposlenosti. Naime, u siječnju je stopa nezaposlenosti skočila s 10,9 na čak 11,5 posto. Ni na Tokijskoj burzi situacija nije ništa bolja. Cijene dionica tonu, zbog čega je, nakon duljeg vremena, Nikkei zaronio ispod razine od 14.000 bodova. Ulagači se ponajviše plaše negativnog utjecaja visokih kamata na gospodarstvo. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 04. veljače 11. veljače Promjena u % Euro/USD 1,1274 1,1323 + 0,43 Euro/JPY 128,30 128,86 + 0,43 USD/JPY 113,69 113,91 + 0,19 Cijena zlata: USD/Unca 04. veljače 11. veljače Promjena u % 287,15 287,10 - 0,02 Nakon nedavnog snažnog rasta, japanski je jen ovoga tjedna oslabio, što se zahvaljuje padu kamatne stope na dugoročne obveznice japanske vlade. Nakon što je prošloga tjedna dosegnula najvišu razinu u posljednjih 18 mjeseci - 2,44 posto - ovih se dana ta kamata kreće oko 2,0 posto. Zbog toga je jen ponešto izgubio na svojoj privlačnosti. Analitičari kažu kako se može očekivati i daljnje slabljenje jena, s obzirom da je sve jače uvjerenje ulagača kako bi Japanci uskoro mogli poduzeti korake za zauzdavanje kamata. Jedan od tih koraka moglo bi biti kontroverzno kupovanje državnih obveznica od strane središnje banke. Takvo neposredno financiranje vlade ubrizgalo bi u gospodarstvo svjež novac, oslabilo jen, zaustavilo deflaciju i srezalo kamate, objašnjavaju analitičari. Mnogo je argumenata i za i protiv tog prijedloga koji je, navodno, stigao iz Washingtona ili, točnije, iz ministarstva financija SAD- a. To je ministar Robert Rubin demantirao, izjavivši kako Tokyo mora sam izabrati načine na koje će riješiti svoje gospodarske probleme. Međutim, Rubin je naglasio kako bi "svaka vlada, kada razmatra gospodarsku politiku, trebala gledati i na monetarnu i na fiskalnu politiku. Postoje brojni alati i oni će (Japanci) sami prosuditi na koji će način postići ono što žele". Zaokret Washingtona Ova Rubinova izjava vrlo je značajna, kažu analitičari, s obzirom da predstavlja zaokret u pristupu Washingtona prema japanskoj recesiji. Naime, taj se pristup dosad oslanjao na recepte fiskalne prirode, kao što su povećana državna potrošnja, smanjenje poreza i reforma bankarskog sustava, dok sada Washington ukazuje na to kako Tokyo više ne bi trebao isključivati monetarnu politiku kao sredstvo za poticanje gospodarstva, čak i po cijenu slabljenja jena, objašnjavaju analitičari. Stoga jača pritisak SAD-a na Japan da smanji kamatne stope i oslabi jen kako bi oživio gospodarski rast. A jedna od mjera da se to postigne je i kupovanje vladinih obveznica od strane središnje banke. Međutim, središnja se banka oštro protivi takvom prijedlogu. I ne samo ona. Toshihiko Fukui, bivši zamjenik guvernera BOJ, kaže kako to ne dolazi u obzir. Zašto? U prvom redu, Japanu trenutačno ne trebaju jeftiniji krediti, a s druge strane, sasvim je neprikladno da BOJ manipulira dugoročnim kamatama koje uobičajeno određuje tržište, objašnjava Fukui. Pad, pa oporavak eura I dok je prema jenu ojačao, u odnosu na euro dolar je oslabio. Nakon što je početkom tjedna tečaj eura potonuo na najnižu razinu od njegova uvođenja - 1,1214 dolara - posljednjih se dana stabilizirao iznad 1,13 USD. Oporavak eura zahvaljuje se glasinama kako neke središnje banke kupuju veće količine novorođene valute. O pregovorima između Brazila i MMF-a Krajem prošloga tjedna konačno je nešto "procurilo" i s pregovora brazilskih vlasti i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Nakon tjedan dana "natezanja" daleko od očiju javnosti, u petak je objavljeno kako su pregovarači usuglasili novi okvir djelovanja. Brazil je obećao daljnje "stezanje remena" kako bi obuzdao rast ionako golemog fiskalnog deficita, što baš i neće pridonijeti popularnosti predsjednika Fernanda Cardosa. S druge strane, MMF je odustao od uobičajenog recepta u ovakvim slučajevima - povećanja kamatnih stopa. Naime, taj se recept u posljednje vrijeme u Aziji i Rusiji pokazao kao loš, stoga je zamjenik direktora MMF-a Stanley Fischer izjavio kako bi nominalne kamate u Brazilu mogle pasti - ali samo ako inflacija ostane pod kontrolom. Što se pak tiče nove tranše zajma MMF-a Brazilu, on neće, kaže brazilski ministar financija Pedro Malan, biti odobren prije ožujka, do kada bi MMF trebao u potpunosti proučiti novi program. Malan kaže i to kako bi ta tranša trebala iznositi oko 9,0 milijardi dolara. Inače, tečaj dolara stabilizirao se posljednjih dana oko razine od 1,90 brazilskih reala. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 05 - 12. veljače ?99. Valutai jedinica Tečaj05. veljače Tečaj12. veljače Promjenau % Euro 1 7,4226 7,4794 + 0,76 DEM 1 3,7951 3,8241 + 0,76 USD 1 6,5920 6,6101 + 0,27 GBP 1 10,7865 10,7342 - 0,49 JPY 100 5,8141 5,8111 - 0,06 ATS 1 0,5394 0,5435 + 0,76 ITL 100 0,3833 0,3862 + 0,75 CHF 1 4,6357 4,6874 + 1,11 SIT 100 3,9090 3,9428 + 0,86 Iz dana u dan cijena njemačke marke na tečajnici HNB ruši rekorde. Ovoga se tjedna, po prvi puta od uvođenja kune 1. lipnja 1994. godine, tečaj marke probio u područje iznad 3,82 kune. Inače, od početka godine marka je poskupila više od 2,2 posto. I većina je ostalih valuta ovoga tjedna dobila na vrijednosti. Američki se dolar neprestano uspinje već mjesec i pol dana. U tom je razdoblju njegov tečaj porastao vrtoglavih 5,5 posto. U istom su razdoblju euro, talijanska lira i austrijski šiling osvojili oko 2,3 posto. Posljednjih mjesec dana prati ih slovenski tolar s dobitkom od oko 1,3 posto. Švicarski je pak franak samo u posljednjih 15-ak dana poskupio gotovo 2,5 posto. S druge strane, posustaju britanska i japanska valuta. Funta je ovoga tjedna na vrijednosti izgubila 0,49, a jen 0,06 posto. 7. Vlada RH: O posebnim odnosima i drugim temama Vlada je sa sjednice, održane u četvrtak, u hitnu saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma o posebnim odnosima između RH i Federacije BiH. Svrha je sporazuma, potpisanog 22. studenoga 1998., oživotvorenje funkcioniranja hrvatsko-bošnjačke federacije u cilju unaprjeđenja suradnje na temelju postojećih ugovora te osiguranja trajnog suživota hrvatskog i bošnjačkog naroda u Federaciji, istaknuo je zamjenik ministra vanjskih poslova Ivo Sanader. Naglasio je da se sporazum naslanja na onaj potpisan u Daytonu, čime Hrvatska još jednom potvrđuje da ostaje čvrsto na načelima Daytonskog sporazuma. Podsjećajući na odredbe sporazuma o posebnih odnosima između Hrvatske i Federacije BiH, premijer Mateša je kazao da do prvog srpnja ove godine treba pripremiti 14 aneksa sporazuma. Mateša je istaknuo da je Hrvatska pripremila određen broj aneksa i da očekuje što skorije izjašnjavanje Federacije BiH, jer su ti aneksi, kazao je, značajni za provedbu sporazuma. Prijedlog izmjena ovršnog zakona Na ovoj sjednici Vlada je, kao dio svojeg programa na rješavanju problema nelikvidnosti, utvrdila prijedlog zakona o izmjenama ovršnog zakona. Tim se izmjenama predviđa brži postupak i veća zaštita vjerovnika u ostvarivanju prisilnih tražbina. Naime, po sadašnjim odredbama ovršnog zakona još uvijek postoji mogućnost da dužnik odugovlači plaćanje svojih dugova, kazala je, obrazlažući predložene izmjene, zamjenica ministra pravosuđa Snježana Bagić. Vlada je raspravljala i o konačnom prijedlogu zakona o otocima, a taj će zakonski tekst konačno biti utvrđen idući tjedan nakon što se usuglase odredbe o mogućnosti privremenog korišenja napuštenih privatnih kuća sa zaštitom prava vlasništva. Naime, predlaže se da jedinice lokalne samouprave mogu dati u najam napuštene kuće i poslovne prostore ako njihovi vlasnici u njima ne žive i ako za njih ne plaćaju određene pristojbe duže od pet godina. Naime, pojedini ministri mišljenja su da bi takva odredba bila prouustavna, te da to treba još raspraviti. Premijer Mateša suglasio se s takvim prijedlogom napominjući kako svi trebaju biti svjesni da vlasništvo nije samo pravo, već i obaveza. Inače, zakon o otocima donosi niz mjera za bolju prometnu povezanost otoka, razvoj gospodarstva i infrastrukture kako bi se zaustavilo iseljavanje i potaknuo povratak stanovnika na otoke. U drugo saborsko čitanje Vlada je poslala i izmjene zakona o oružju kojima se, uz ostalo, predlaže povećanje dobne granice za posjedovanje oružja s 18 na 21 godinu, a oružani bi list vrijedio 10 godina. Do 1. svibnja o.g. predlaže se produžiti rok za legalizaciju oružja, a nakon toga, upozorio je premijer Zlatko Mateša, za nelegalno oružje predlaže se bezuvjetna zatvorska kazna. Izmjene zakona o privatizaciji Izmjenama zakona o privatizaciji, koje je Vlada također uputila u saborsku proceduru, uz ostalo se predlaže urediti nadležnost Ministarstva privatizacije u nadzoru pravnih osoba nastalih pretvorbom društvenih poduzeća. Prihvaćena je i odluku kojom Vlada daje potporu za modernizaciju i proširenje kapaciteta postrojenja za preradu uljarica IPK Osijek. Premijer Mateša podsjetio je na dosadašnju neposrednu potporu Vlade podmirivanjem 52 milijuna kuna duga toga poduzeća mirovinskom i zdravstvenom fondu, kao i na posrednu potporu ulaganjem u poljoprivredu kao u sirovinsku osnovicu. Jamstva za inozemno zaduženje Vlada je također izdala državna jamstva HBOR-u za kredit od 60 milijuna dolara koji će se koristiti za tehnološku obnovu brodogradilišta u sanaciji. Ministar gospodarstva Nenad Porges kazao je kako restrukturiranje u pet hrvatskih brodogradilišta ide sporo, te da će bez dodatnih ulaganja ta brodogradilišta teško moći opstati u tržišnoj utakmici. I za obnovu zadarske zračne luke Vlada je izdala državna jamstva za inozemno zaduženje u visini od 4,9 milijuna švicarskih franaka. O privatizaciji triju banaka Premijer Mateša izvijestio je na ovoj sjednici o uspješno završenom natječaju za savjetovanje u postupku privatizacije triju banaka - Privredne, Splitske i Riječke banke. Te su banke uspješno prošle proces sanacije, a Državna agencija za sanaciju i restrukturiranje banaka objavila je međunarodni javni natječaj za savjetovanje u postupku njihove privatizacije. Na taj se natječaj, koji je raspisan po standardima Svjetske banke, javila 21 svjetska investicijska banka. U prvom je krugu bilo odabrano šest potencijalnih savjetnika, a prije nekoliko dana konačno su i odabrani za svaku banku pojedinačno. Prodajom i dokapitalizacijom banaka želimo postići da one budu još uspješnije i u funkciji gospodarskog razvoja, naglasio je Mateša. Nakon završetka otvorenog dijela sjednice Vlade, novinari su premijera pitali i o privatizaciji Telecoma. Mateša je odgovorio kako je intencija da se za Telecom nađe strateški partner napominjući da za privatizaciju tog poduzeća treba donijeti poseban zakon u Hrvatskom državnom saboru. Novinari su premijera pitali je li točna tvrdnja direktora "Cratia osiguranja" Suada Rizvanbegovića da je Vlada donijela odluku o privatizaciji većinskog paketa u "Cratia osiguranju". Mateša je odgovorio da takvu odluku Vlada nije donijela, ali da joj u okviru gospodarske strategije nije u interesu da država ima gotovo 80 posto vlasništva u Croatia osiguranju ili bilo kojem drugom osiguravajućem društvu. I oni se kroz formu prodaje i dokapitalizacije moraju osposobiti za konkurenciju i uspješno poslovanje na tržitu osiguravajućih društava, rekao je Mateša. Zatvorena sjednica Vlade Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je pak prihvatila prijenos vlasničkog udjela Zagrebačke banke u Hrvatskom olimpijskom centru "Bjelolasici d.o.o. Jasenak" na Republiku Hrvatsku bez naknade. Prenesenom nekretninom, u dosadaš-njem vlasništvu Zagrebačke banke, omogućen je dovršetak poslova na tom centru. Vlada je dopunila svoju prošlogodišnju odluku o nastavku gradnje kompleksa Sveučilišne bolnice dodajući popisu zdravstvenih ustanova, koje će se preseliti u prostore te bolnice, još i Hrvatski zavod za kontrolu lijekova. Na teret tekuće zalihe državnog proračuna odobreni su Hrvatskoj turističkoj zajednici troškovi priprema Svjetskog nogometnog prvenstva u Francuskoj 1998., a Hrvatskom rukomentnom savezu početni novčani iznos za organizaciju Europskoga prvenstva u rukometu za muškarce 2000. godine. Vlada je donijela odluke o osnivanju počasnog Generalnog konzulata RH u Republici Kabo Verde, sa sjedištem u Praiai, i u Portugalskoj Republici, sa sjedištem u Funchalu. 8. Savjet HNB: Porast devizne štednje; usporavanje gospodarstva Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je, pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, razmotrio dosadašnja gospodarska kretanja i polazišta za daljnju novčanu politiku. Obaviješten je o najnovijim saznanjima o stanju i sanacijskom postupku u Dubrovačkoj banci, o obavljenim pripremama za početak rada Hrvatskog sustava velikih plaćanja, te donio više odluka iz svoje nadležnosti. Prošla godina okončana je s rastom industrijske proizvodnje za 3,7 posto i broja turističkih noćenja za 3,2 posto, no neki drugi pokazatelji govore o usporavanju gospodarske aktivnosti, što se odslikava i u monetarnim pokazateljima. Novčana masa pala je za 1 posto, ukupna likvidna sredstva porasla su za 12 posto, krediti banaka za 23 posto, ukupni devizni depoziti za oko 20 posto, dok su kunski depoziti stagnirali, priopćeno je iz HNB-a. Sa stanovišta središnje banke i njezinih temeljnih zadaća veliko značenje imaju podaci da je u prošloj godini održana zadovoljavajuća stopa inflacije i stabilnosti tečaja, da se tekući deficit platne bilance bitno smanjio u odnosu na zabrinjavajuću razinu u prethodnoj godini, te da je, unatoč krizi u nekoliko banaka, ipak zabilježen porast devizne štednje stanovništva u domaćem bankovnom sustavu za 23 posto. Potkraj prošle i početkom ove godine središnja banka je pojačano intervenirala na deviznom tržištu da bi spriječila prekomjerne sezonske oscilacije tečaja, a imajući u vidu veliku osjetljivost naše javnosti na ovaj pokazatelj. Iako je poznato da tečaj kune nije čvrsto vezan na njemačku marku, a do promjena dolazi i u međusobnim odnosima vodećih svjetskih valuta, pokazuje se da domaća javnost uznemireno reagira na svaki zamjetniji pomak i sklona ga je tumačiti kao najavu ozbiljnijih poremećaja. Primjerice, euro je - premda se radi o zajedničkoj valuti najrazvijenijih zapadnoeuropskih zemalja - oslabio tijekom siječnja prema dolaru za 3,8 posto, a kuna je u istom razdoblju izgubila prema njemačkoj marki oko 1 posto vrijednosti. Imajući u vidu ovakvo doživljavanja tečaja nacionalne valute kao najprepoznatljivijeg pokazatelja stabilnosti, Savjet HNB smatra da središnja banka i dalje treba posvetiti osobitu pozornost ublažavanju njegovih većih sezonskih kolebanja. Utoliko više što bi već uskoro, s obzirom na očekivani devizni priljev utemeljen na emisiji euro-obveznica, mogli uslijediti tečajni pritisci suprotnog predznaka. Članovi Savjeta HNB i ovom su prilikom osobito naglasili nužnost kontinuiranog usklađenog djelovanja monetarne i fiskalne politike, jer se jedino na taj način može trajno očuvati makroekonomska stabilnost i stvarati okružje za zdrav gospodarski rast. Članovi Savjeta HNB obaviješteni su o završnim pripremama za uvođenje Hrvatskog sustava velikih plaćanja, za koji su već obavljena i praktična testiranja s bankama i štedionicama i upravo su u tijeku završne provjere, tako da se početak redovnog funkcioniranja očekuje sredinom ožujka. Savjet HNB dao je na ovoj sjednici suglasnost na prijedloge da članica Uprave zagrebačke podružnice banke Societe Generale d.d. Pariz bude Anđelka Čavlek, a članica Uprave Štedionice Zlatica d.o.o. Zagreb postaje Iva Prašnički. 9. Inflacija u Hrvatskoj 3,4 posto Cijene na malo u siječnju su u odnosu na prosinac prošle godine u prosjeku porasle 0,5 posto, a u odnosu na lanjski siječanj cijene na malo više su 3,4 posto. Troškovi su života u siječnju u odnosu na prosinac prošle godine porasli 0,9 posto, a u odnosu na siječanj prije godinu dana troškovi života viši su 3,3 posto, priopćeno je iz Državnog zavoda za statistiku. Takvo kretanje troškova života u siječnju u odnosu na prosinac, posljedica je porasta cijena prehrane 1,6 posto, proizvoda i usluga za higijenu i njegu zdravlja 0,7 posto, odjeće i obuće, proizvoda i usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu te prometnih sredstava i usluga 0,6 posto, duhana i pića 0,1 posto, dok su cijene administrativnih i ostalih usluga ostale na razini cijena iz prosinca. U okviru troškova života cijene roba su u siječnju u odnosu na prosinac više 1,0 posto, a cijene usluga 0,7 posto. Porast cijena roba, koje su u siječnju u odnosu na prošlogodišnji prosinac više 0,5 posto, prouzročio je porast cijena sezonskih poljoprivrednih proizvoda 7,2 posto i nesezonskih 5,9 posto. U okviru poljoprivrednih proizvoda najviše su porasle cijene svježeg povrća - 12,8 posto (stalno povrće 9,8 posto, sezonsko 17,3 posto), cijene svježeg voća porasle su 3,9 posto, svježe ribe 1,9 posto, dok su cijene svježih jaja niže 1,9 posto. Cijene usluga u siječnju su u odnosu na prošlogodišnji prosinac više 0,4 posto, a uzrok je tome porast cijena usluga socijalne skrbi 2 posto, finacijskih usluga 1,5 posto, usluga za obrazovanje 1,4 posto, cijena obrtničkih i komunalnih usluga 1 posto, zdravstvenih usluga 0,6 posto i cijena osobnih usluga 0,2 posto. Cijene prometnih i PTT usluga, kao i administrativnih usluga ostale su na razini cijena lanjskog prosinca. Cijene na malo industrijskih proizvoda bilježe rast od 0,3 posto, u okviru kojih su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda porasle 0,5, a cijene pića 0,1 posto. Cijene industrijsko- prehrambenih proizvoda pale su 0,2 posto. 10. Izaslanstvo MMF-a u Hrvatskoj Razgovorom u Hrvatskoj narodnoj banci s guvernerom dr. Markom Škrebom i drugim dužnosnicima središnje banke u ponedjeljak je započeo jednotjedni posjet izaslanstva Međunarodnog monetarnog fonda, koje predvodi novi čelni čovjek misije za Hrvatsku Hans Flickenschild, priopćeno je iz HNB. Svrha dolaska ovog izaslanstva, u kojemu su još neki novoimenovani članovi, jest upoznavanje s dužnosnicima i ustanovama nadležnima za gospodarsku i financijsku politiku naše zemlje, kao i uvid u aktualna gospodarska i novčana kretanja u Hrvatskoj. Sudeći po uvodnom razgovoru, osobita pozornost bit će posvećena fiskalnoj i monetarnoj politici, platnobilančnim kretanjima i izgledima za nastavak gospodarskog rasta te bankovnom sustavu i privatizacijskim procesima. 11. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u veljači Kamatne stope na kunske depozite po viđenju građana (% godišnje) banka/štedionica kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 5,00 Alpe Jadran banka 4,00 Bank Austria Creditanstalt 2,00 Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,50 Centar banka 3,00 Cibalae banka 2,00 Convest banka 2,95 Croatia banka 2,50 Credo banka 3,00 Čakovečka banka 2,00 Dalmatinska banka 2,50 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka 2,00 Istarska banka Pula 2,00 Istarska kreditna banka Umag 2,50 Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00/2,50 Partner banka 4,00 Podravska banka 2,00 Privredna banka 2,50/3,00 Riadria banka 2,00-3,00 Riječka banka 2,00-4,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,00-3,00 Varaždinska banka 2,00 Volksbank do 3,50 Zagrebačka banka 2,50 Zaba- Pomorska banka Split 3,00 Štedionica Dora 3,00 ------------------------------------------------- Kamatne stope na oročene kunske depozite građana (% godišnje) banka/štedionica 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 7,00 9,00 12,00 15,00 15,00 15,00 Alpe Jadran banka 5,00- 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,50- 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 11,50 Bank Austria Creditanstalt 6,50- 6,75- 7,00- 7,25- 10,00 - 7,00 7,25 7,50 7,75 Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 7,00 9,00 10,00 11,00 12,00 12,50 Centar banka 9,00 11,00 12,00 13,00 14,00 14,50 Cibalae banka 9,00 10,50 11,00 11,50 12,00 12,50 Convest banka 7,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka - 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 Čakovečka banka 6,00 10,00 12,00 13,00 14,00 - Dalmatinska banka 8,50 9,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Dubrovačka banka 10,00 11,00 12,00 13,00 14,00 15,00 Gospodarsko kreditna 2,00 2,00 2,50 3,00 4,00 dogovor Istarska banka 5,00 6,00 8,00 10,00 10,00 10,00 Istarska kred.banka Umag 8,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 12,00 Kreditna banka Zagreb 8,00 10,00 10,50 12,00 12,50 13,00 Međimurska banka 9,00 12,00 12,00 13,00 13,00 13,00 Partner banka 9,00 11,00 12,00 14,00 14,00 14,00 Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Privredna banka 8,50 10,00 10,50 11,00 11,50 12,00 Riadria banka 9,00 10,00 11,00 13,00 13,50 14,00 Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Splitska banka 8,00 9,00 10,50 11,50 11,50 11,50 Trgovačka banka 6,00 8,00 9,00 9,50 9,50 9,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 9,50- 11,00- 11,50- 12,00- 12,25- 12,50- 10,30 11,80 12,30 12,80 13,05 13,30 Zagrebačka banka 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 ZABA-Pomorska banka Split 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50 Štedionica Dora 9,00 12,00 13,00 14,00 - - Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) banka kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka - Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka - Convest banka 2,95 Credo banka 3,00 Čakovečka banka - Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka 3,00 Istarska kreditna banka Umag 2,0 - 5,0 Karlovačka banka - Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 2,50 Partner banka 3,00 Podravska banka 2,0 i 3,0 Riadria banka 2,00 Riječka banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 2,00 Zaba- Pomorska banka Split 2,00 ----------------------------------------------- Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka prema tržišnim uvjetima Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 10,00 11,50 12,50 Centar banka 7,00 9,00 prema dogovoru Cibalae banka - - - - - - Convest banka 5,90 6,40 6,65 6,90 7,15 7,40 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 5,00 6,00 6,00 6,00 6,00 6,00 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 6,00 prema dogovoru Istarska kred. banka Umag prema dogovoru Kreditna banka Zagreb 8,00 10,00 prema dogovoru Međimurska banka 9,00 12,00 12,00 - - - Partner banka 8,00 11,00 12,00 14,00 prema dogovoru Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Riadria banka 8,00 9,00 10,00 12,00 - - Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 - - Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 7,50 9,00 10,50 12,00 12,00 12,00 Zagrebačka banka 9,00 10,50 11,50 12,00 12,00 12,00 ZABA-Pomorska banka Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -