WASHINGTON, 11. ožujka (Hina/AFP) - NATO će u petak primiti u članstvo Poljsku, Mađarsku i Češku Republiku, te će time definitivno povući crtu preko podjele Europe koju je prije 50 godina Staljin nametnuo u Jalti.
WASHINGTON, 11. ožujka (Hina/AFP) - NATO će u petak primiti u
članstvo Poljsku, Mađarsku i Češku Republiku, te će time
definitivno povući crtu preko podjele Europe koju je prije 50
godina Staljin nametnuo u Jalti.#L#
U istom trenutku kada ministri vanjskih poslova tih triju zemalja
budu predali američkoj državnoj tajnici Madeleine Albright
dokumente o ratifikaciji pristupa njihovih zemalja Savezu,
Varšava, Budimpešta i Prag uživat će zaštitu NATO-a.
NATO će tako imati 19 umjesto dosadašnjih 16 članica.
Svaka oružana agresija protiv članica Saveza smatrat će se
agresijom na NATO. I obrnuto, Poljska, Mađarska i Češka Republika
morat će pomoći drugim zemljama članicama u slučaju da one budu
napadnute.
Radi se o velikom obratu za te tri zemlje koje su do prije jednog
desetljeća bile članice Varšavskog ugovora, obrambene
organizacije zemalja istočne Europe koju je potaknuo bivši
Sovjetski Savez.
Ta stranica u europskoj povijesti bit će okrenuta u petak na
relativnoj skromnoj svečanosti koja će se održati u mjestu
Independence u Missouriju, gdje se nalaze arhivi bivšeg američkog
predsjednika Harryja Trumana i njegova državnog tajnika Deana
Achesona. Njih su dvojica u ime SAD-a potpisali ugovor o
Sjevernoatlantskom savezu 1949. godine.
SAD će na svečanosti u petak predstavljati Madeleine Albright.
Moskva smatra da ulazak Poljske, Mađarske i Češke Republike u NATO
predstavlja prijetnju za sigurnost Rusije.
Temeljni dokument, sklopljen u svibnju 1997., koji definira nove
odnose između Rusije i Saveza, kao ni osnivanje Stalnog vijeća
NATO-Rusija, nisu uspjeli ublažiti strahovanja Kremlja.
Čak ni odluka NATO-a da u skoroj budućnosti na području triju novih
članica ne razmjesti nuklearno oružje nije umanjila nezadovoljstvo
Moskve.
Protivnici proširenja NATO-a unutar Saveza sa svoje su strane rekli
da će proširenje predstavljati prijetnju pogoršanjem političkog
stanja u Rusiji.
Oni su izrazili sumnje i zbog troškova operacije proširenja.
Amerikanci i Europljani vodili su pravu bitku oko brojaka u vezi s
tim pitanjem 1996. i 1997. godine u sklopu rasprave o broju zemalja
koje bi trebale biti primljene u Savez.
Amerikanci su predviđali vrlo visoke svote, dok su Europljani bili
umjereniji. Zajednički troškovi proširenja NATO-a na Poljsku,
Mađarsku i Češku stajat će zemlje NATO-a 1,5 milijardi dolara.
U pregovorima o zemljama koje bi u prvom krugu proširenja trebale
ući u Savez, SAD nisu željele prihvatiti prijedloge Francuske i
Italije da to budu još i Rumunjska i Slovenija.
NATO je ipak potvrdio da prvi krug proširenja neće biti i
posljednji.
(Hina) nab ii