MOSKVA, 10. ožujka (Hina/AFP) - Rusija, oslabljena i ravnodušna, dočekuje skoro službeno proširenje NATO-a, čuvajući svoje posljednje snage za borbu protiv onoga što smatra stvarnom prijetnjom svojoj sigurnosti, a to je pristupanje
jedne bivše sovjetske republike Svevernoatlanskom savezu.
MOSKVA, 10. ožujka (Hina/AFP) - Rusija, oslabljena i ravnodušna,
dočekuje skoro službeno proširenje NATO-a, čuvajući svoje
posljednje snage za borbu protiv onoga što smatra stvarnom
prijetnjom svojoj sigurnosti, a to je pristupanje jedne bivše
sovjetske republike Svevernoatlanskom savezu.#L#
Povodom službenog prijema Mađarske, Češke i Poljske u NATO, do
kojega će doći na svečanosti zakazanoj za petak u američkom gradu
Independence, Moskva bi se trebala prisjetiti svog načelnog
protivljenja pristupanju ovih triju zemalja NATO-u, no čini se da
to više ne interesira Ruse koji žele koncentrirati svoje napade na
ulogu policajca koju NATO i Amerikanci namjeravaju igrati u
Europi.
To je zapravo i pravi uzrok posljednjih napetosti između Moskve i
Saveza, posebice oko Kosova, gdje se Rusi odlučno protive
intervenciji kojom bi se Beograd prisilio na prihvaćanje mogućeg
mirovnog rješenja. Isto tako Rusi se protive da mirovne snage, samo
pod zapovjedništvom NATO-a, budu raspoređene na Kosovu radi
provedbe mirovnog sporazuma, nego inzistiraju da to budu
međunarodne snage koje će odobriti Beograd i Vijeće sigurnosti UN-
a.
Saveznici nisu štedjeli truda da uklone strahove Moskve nastale
zbog proširenja NATO-a na tri bivše članice Varšavskog ugovora.
Nakon stvaranja Zajedničkog vijeća NATO-Rusija, u svibnju 1997.
godine, Rusija ima pravo sudjelovanja, ali ne i pravo veta u
pitanjima Saveza.
Savez se također obvezao da neće u skorijoj budućnosti postavljati
svoje nuklearno oružje i borbene postrojbe na teritoriju novih
članica. Rusi, međutim, nisu uspjeli ograničiti onoliko koliko su
htjeli vojnu infrastrukturu koja je trebala biti postavljena na
teritoriju novih članica.
Osim toga, u godini koju je NATO odredio za proširenje na tri nove
članice, Rusija namjerava učvrstiti svoje mjesto u zatvorenom
klubu sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) koji
bi tako postao G-8.
"Rusija je prije svega zaokupljena svojom gospodarskom krizom pa su
pitanja sigurnosti prešla u drugi plan. Osim toga, danas je jasno da
prijetnja sigurnosti ne dolazi iz inozemstva nego iz
unutrašnjosti", ocijenjuje Oksana Antonenko s Međunarodnog
instituta za strateške studije (IISS) iz Londona.
Čak i ako Zapad uspije ukloniti zabrinutost i protivljenje Moskve
proširenju na bivše komunističke zemlje, proširenje na jednu od
bivših sovjetskih republika bio bi proces koji bi Rusi prihvatili
puno teže.
Moskva je oduvijek tvrdila da bi "crvena linija" bila prijeđena
kada bi Ukrajina i baltičke zemlje prišle Sjevernoatlantskom
savezu.
Estonski predsjednik Lennart Meri je još u nedjelju izjavio da ova
mala baltička republika ima "dva glavna cilja - njezino potpuno
pristupanje EU-u i NATO-u".
Bojazan od približavanja Sjevernoatlantskog saveza ruskim
granicama zabrinjava Moskvu jednako kao i nesuglasice koje su sve
veće unutar Zajednice nezavisnih država (ZND), organizacije koja
okuplja 12 bivših sovjetskih republika.
Više članica ZND-a nedavno je objavilo svoju namjeru da napusti taj
Savez. Najviše zabrinjava Azerbejdžan koji ima zajedničku granicu
s Rusijom, a koji je krajem siječnja najavio kako je spreman
prihvatiti dolazak na svoj teritorij američkih postrojbi ili NATO-
a.
Reakcija Moskve - druge svjetske nuklearne sile - ovisit će mnogo o
kalendaru novih pristupanja.
"Ako se to dogodi dok je Rusija u nestabilnoj situaciji, a to je u
idućih pet godina, jasno je da će se ona nastaviti tome protiviti",
ocijenjuje Oksana Antonenko. "Ako se u suprotnom slučaju taj proces
produlji na dovoljno vremena i ako, naprimjer, Estonija pristupi
najprije EU-u, a tek onda NATO-u, Rusi bi približavanje Saveza
svojim granicama primili puno bolje jer bi imali vremena naviknuti
se na to", smatra ona.
(Hina) bis br