US NY TIMES 3. III. HRVATSKA

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 3. III. 1999. Hrvatska ožigosana kao još jedna balkanska nedodirljiva "Parijama se na Balkanu redovito smatraju Srbija i jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, no prema međunarodnom izvješću, mišljenje o Hrvatskoj i njezinom predsjedniku Franji Tuđmanu jednako je oštro", iz Zagreba javlja Raymond Bonner. "'Nema napretka u području poštivanja ljudskih prava, prava manjina i vladavine zakona', u Hrvatskoj, navodi OESS u nedavnom izvješću, koji nije dan u javnost. Osim toga sažetka, izvješće, koje iznenađuje nedostatkom diplomatskog okolišanja, obiluje nepovoljnim podrobnostima - o represiji medija koju provodi hrvatska vlada, o manjkavoj suradnji s međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu, a posebno o vladinom oštrom postupanju prema Srbima. Samo je malom postotku od otprilike 300.000 Srba prisiljenih na bijeg za vrijeme rata dopušten povratak. Većina njih pobjegla je kad je hrvatska vojska izvršila svoje 'etničko čišćenje' za vrijeme vojnih operacija u području pod srpskim nadzorom u kolovozu 1995. 'Ono je oštro, ali ne pretjeruje', izjavio je zamjenik austrijskog veleposlanika Andreas Stadler o izvješću koje je krajem siječnja stiglo na adrese 54 zemalja članica organizacije. Ta se organizacija (čiji su član i Sjedinjene Države) se bavi nadgledanjem razvoja demokracije u bivšim komunističkim zemljama. Tuđman je dva puta izabran za predsjednika, posljednji put 1997., ali američko je ministarstvo vanjskih poslova, u izvješću o ljudskim pravima objavljenom prošli tjedan, opisalo Hrvatsku kao 'nominalno demokratsku' ali 'u stvarnosti autoritarnu'. Ipak, izjavili su Stadler i drugi zapadni diplomati, EU i Sjedinjene Države, koje ovdje predstavljaju najmoćniji vanjski utjecaj, moraju ublažiti svoje kritiziranje Tuđmana, djelomice i zbog strateških razloga: njegova je suradnja vitalna za mirovne operacije pod vodstvom NATO-a u susjednoj Bosni. Trenutno se, primjerice, Apache helikopteri koji će se koristiti u Bosni, iskrcavaju s američkog broda i skupljaju na hrvatskom otoku Krku. Postoji također zabrinutost i da će preoštro kritiziranje te države ojačati pripadnike tvrde struje u vladajućoj stranci (Hrvatskoj demokratskoj zajednici) koji su sukobljeni s umjerenima oko pitanja tko će naslijediti Tuđmana (76) kao vođu stranke. On boluje od neizlječivoga raka želuca i njegovo se stanje pogoršalo u posljednja dva tjedna, izjavili su diplomati u utorak. Posjet ministrice vanjskih poslova Madeleine Albright pokazao je u kakvome su teškom diplomatskom škripcu. U svojim sastancima s Tuđmanom, Albright je dala oštru poruku o potrebi da Hrvatska postane demokratičnija, da poštuje Daytonski sporazum kojim su završene borbe u Bosni i da dopusti povratak srpskih izbjeglica. O svim tim pitanjima Clintonova vlada i Tuđman imaju bitno različite poglede. No, nakon povratka u Washington, Albright je Tuđmanu poslala pismo koje je toliko ugodilo hrvatskom vođi da je smjesta procurilo. Novine u obalnom gradu Splitu primijetile su da pismo ima 'okus isprike'. Albright je napisala da je svjesna da je njezin posjet bio težak, ali je dodala: 'želim vas vidjeti kao dio Europe kojoj pripadate.' Postati dio Europe glavni je cilj za Tuđmana, kojega ljuti kad se o njegovoj zemlji govori kao Balkanu, no taj se cilj neće pretvoriti u stvarnost ne postane li Hrvatska daleko demokratičnija, što europski diplomati često ponavljaju. Izvješće OESS-a nije se bavilo gospodarskim stanjem u zemlji, ali i ono je jadno. Dok su malobrojni na vrhu, politički saveznici Franje Tuđmana i članovi vladajuće stranke, stekli golema bogatstva, koje ističu raskošnim automobilima i skupom odjećom, srednja klasa brzo pada u siromaštvo. Potrebno je 1000 dolara mjesečno samo za kupnju minimalne količine hrane za četvoročlanu obitelj, izjavila je žena u srednjim tridesetima, a prosječna plaća iznosi oko 400 dolara. Mlijeko u susjednoj Sloveniji, koja je, poput Hrvatske, nekad bila dio bivše Jugoslavije, stoji, preračunato u dolare, 60 centa po litri, dok je ovdje više od 2 dolara, rekla je u utorak ta Hrvatica na povratku iz Slovenije. Ona je također kupila konzerve pseće hrane za jednu trećinu cijene koju bi platila ovdje, izjavila je. Uzrok gospodarskih nedaća Hrvatske prilično je jednostavan: loša vlada, ili kao što je jedan diplomat rekao, 'korupcija, nepotizam i loše upravljanje.' U političkom pogledu, OESS kaže da se hrvatska vlada, pod pritiskom Sjedinjenih Država i EU-a, obvezala poštivati slobodu tiska. No, Hrvatska televizija, glavni izvor vijesti za do 90 posto Hrvata, 'ostaje predmet političkog nadzora vladajuće stranke', kaže se u izvješću. Programe Hrvatske televizije obilježava 'govor mržnje', a vijesti o političkoj oporbi, Bosni i međunarodnom sudu su 'pogrešno predstavljene, iskrivljene izborom i pristranom terminologijom ili komentarom.' Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova odbilo je komentirati izvješće. O međunarodnom sudu za ratne zločine u izvješću se kaže da je hrvatska vlada među hrvatskim žiteljima pokrenula kampanju 'ohrabrivanja nepovjerenja i neprijateljstva' prema sudu. Tuđman, za kojega diplomati kažu da je uvjeren da će ga sud optužiti, tvrdi da taj sud nema ovlasti za suđenje bilo čemu što se dogodilo za vrijeme operacija vojske kad je ona 1995. ponovno ostvarila nadzor nad teritorijem u rukama srpskih separatista. Za vrijeme tih operacija srpski su civili gubili živote, sela su spaljivana do temelja, a nekoliko stotina tisuća Srba bilo je prisiljeno pobjeći. Vlada je opetovano uvjeravala Sjedinjene Džrave i EU da će se izbjeglicama dopustiti povratak. No, nije vjerojatno da će se to i dogoditi. 'Riješili smo srpsko pitanje', ustvrdio je Tuđmanu u govoru pred generalima na otvaranju ratne škole u prosincu, misleći na vojne akcije 1995. Zatim je dodao, u Hrvatskoj 'nikad neće biti 12 posto Srba', kao što je bilo prije rata."