OESS: PROCES ISPUNJAVANJA OBVEZA HRVATSKE JE U ZASTOJU

ZAGREB, 5. veljače (Hina) - Iako ima određenih pozitivnih pomaka, proces ispunjavanja međunarodnih obveza Hrvatske je u zastoju na gotovo svim područjima - od promjena zakonodavstva i pune provedbe Programa povratka do stanja u medijima i poštivanja ljudskih i manjinskih prava, ocjena je misije OESS-a u Hrvatskoj iznesena u najnovijem Izvješću o napretku Hrvatske u poštovanju preuzetih obveza. #L# "Kao ukupni zaključak ovoga Izvješća, misija ocjenjuje da je u procesu ispunjavanja međunarodnih obveza Hrvatske došlo do općega zastoja", kaže se u izvješću o kojemu će idućeg tjedna raspravljati Stalno vijeće Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u svojem bečkom sjedištu. Dokument, koji je na uvid dobila Hina, uoči rasprave dostavljen je svim zemljama članicama vijeća. Misija OESS-a također ističe da će nužni napredak ovisiti i o većem angažmanu međunarodne zajednice. "Misija (OESS-a u Hrvatskoj) preporučuje da - osim daljnjeg uključivanja Hrvatske u europske i euroatlantske institucije, temeljenog na jasnim uvjetima - međunarodna zajednica bitno pojača svoju potporu normalizaciji i demokratizaciji", stoji u izvješću. U izvješću se odaje priznanje hrvatskoj Vladi za usvajanje Programa povratka, ali se njegova nedovoljna provedba ističe kao ključni problem. "Nakon četiri mjeseca provedbe, moramo ocijeniti da je (programom) postignuto manje nego što se realno očekivalo", smatra misija OESS- a. Najveće teškoće, prema izvješću, javljaju se pri povratku hrvatskih Srba jer je, kako se tvrdi, "broj onih koji su otišli iz Hrvatske u protekle tri godine gotovo jednak broju onih koji su se vratili". Naime, od ukupno 280 tisuća izbjeglih hrvatskih Srba, u Hrvatsku se od potpisivanja daytonskog i erdutskog sporazuma vratilo 53 tisuće ljudi, dok je iz Hrvatske u SRJ u istom razdoblju otišlo oko 47 tisuća osoba, uglavnom Srba. "Hrvatski Srbi, očito je, nastavljaju odlaziti u SR Jugoslaviju," kaže OESS. U izvješću se hrvatskoj Vladi upućuju pohvale zbog ažurnosti u procesuiranju zamolbi za povratak, nedavne incijative da se potencijalnim povratnicima omoguće potpunije informacije o stanju njihove imovine i usvajanju obveznog naputka o nediskriminirajućoj provedbi Programa povratka. "Loši gospodarski uvjeti i ozračje nesigurnosti uvelike ugrožavaju proces povratka prognanika i izbjeglica", navodi OESS te dodaje kako je gospodarska i politička situacija velika prepreka povratku u cijeloj BiH, a osobito u RS. "Politička situacija u Republici Srpskoj praktički onemogućuje povratak bosanskih Hrvata i Bošnjaka", stoji u izvješću. Od ostalih čimbenika koji otežavaju primjenu Programa povratka, OESS navodi diskriminirajuće zakone, teškoće pri povratu imovine i osiguravanju alternativnog smještaja za osobe koje moraju iseliti iz tuđih domova i probleme pri ostvarivanju stanarskog prava. Kao negativnosti koje treba ispraviti ističe se i odnos prema Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY), osobito u svjetlu nedavnih izjava nekih dužnosnika. No u članku 19 izvješća zaključno se kao glavni razlog neučinkovitosti Programa povratka ističe "očiti otpor među dužnosnicima na svim razinama prema ispunjenju najvažnijih obveza Programa". "Dužnosnici u ratom pogođenim područjima javno potiču osjećaje ogorčenja i otpora prema Srbima, a lokalne vlasti širom zemlje povod dobivaju od vladinih i stranačkih dužnosnika", tvrdi se u izvješću. U dijelu izvješća o hrvatskome Podunavlju kaže se da je integracija tamošnje infrastrukture i institucija uspješno dovršena, a da to još nije slučaj i sa srpskim građanima, iako je vlada RH ispunila svoju obvezu i Zajedničkom vijeću općina osigurala zakonski status i obećala novčanu pomoć. Također se navodi kako mjesna policija svoj posao obavlja na zadovoljavajući način. Stanje ljudskih prava i demokratizacija društva dio je izvješća u kojem, prema OESS-u, nema gotovo nikakvih pomaka nabolje. Podsjeća se da, unatoč obvezi koju je pruzela prilikom ulaska u Vijeće Europe, Hrvatska još nije promijenila sporne odredbe Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, kao ni da uopće nije odredila rok do kojega će to učiniti. I dalje se, kaže se u izvješću, ugrožava neovisnost i nepristranost sudstva; otežan je rad sudova, među ostalim i zbog pomanjkanja sudaca; nisu ukinuti diskriminatorne odredbe iz nekih zakona, a nema napretka ni u provedbi zakona o konvalidaciji. Oko preporučenih izmjena izbornoga zakona Hrvatska nije do sada učinila ništa, stoji u izvješću. "Do sada nije bilo napretka glede reforme izbornoga zakona", kaže OESS u izvješću podsjećajući na preporuke hrvatskoj vladi koje je misija dala u listopadu 1998. Nimalo boljim izvješće hrvatske misije OESS-a ne ocjenjuje ni stanje u medijima. Nijedan od otprije poznatih problema nije riješen, kaže se, a "jedina značajnija inicijativa je usvajanje amandmana na Zakon o HRT-u u Saboru u listopadu 1998". No, umjesto preporuka koje su iznijeli stručnjaci Vijeća Europe i misije OESS-a, a koje bi "uvelike pomogle da Vlada ostvari najavljeni cilj pretvaranja HRT-a u javnu televiziju, Sabor je usvojio amandmane koje je predložila vladajuća stranka HDZ, u kojima je većina preporuka zanemarena", stoji u izvješću. "Rezultat toga je da je Hrvatska Televizija, najutjecajniji medij u zemlji, ostala pod političkom kontrolom vladajuće stranke". U tiskanim medijima, ocjenjuje misija OESS-a, neki su problemi postali još akutniji. "Nakon javnih izjava bivšeg visokog državnog dužnosnika, Ministarstvo unutarnjih poslova RH priznalo je da prisluškuje novinare", navodi se u izvješću, uz podatak da je u studenome Vlada, putem Državne agencije za zaštitu ulaganja stekla nadzor nad dnevnim listom Slobodnom Dalmacijom. U izvješću se navodi i najnoviji slučaj "Tiska", tvrtke za distribuciju novina, koja "navodno kontrolira tri četvrtine (hrvatskoga) tržišta" i čija kriza ugrožava opstanak svih novinskih izdavača osim onih najvećih. "Kako se sada čini, kontrolu nad 'Tiskom' preuzet će banke, koje su i same pod kontrolom države. U situaciji u kojoj je najveća tiskara pod kontrolom vlade, takva mogućnost daje razloga za zabrinutost", stoji u izvješću. "Hrvatska je došla u presudnu i osjetljivu fazu u procesu normalizacije. Ona ima ključnu ulogu u području u kojemu vlada sve veća napetost .... i misija zato preporučuje aktivniji međunarodni angažman, uključujući pojačani dijalog i veću materijalnu potporu", kaže se u zaključnom dijelu izvješća. (Hina) dam sl