SAD: HRVATSKA NOMINALNO DEMOKRATSKA, STVARNO AUTORITARNA

ZAGREB, 26. veljače (Hina) - Utjecaj vlasti na sudstvo, gušenje slobode medija, široke predsjedničke ovlasti, koncentracija vlasti u rukama jednostranačke Vlade te ozbiljno ograničenje prava građana da mirno promijene svoju vlast čine nominalno demokratski sustav u Hrvatskoj u stvarnosti autoritarnim, kaže se u petak u Izvješću američkoga State Departmenta o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj. #L# Američki State Deprtment objavio je u petak svoje godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u 194 zemlje svijeta a u dokumentu se na četrdesetak stranica govori o ljudskim pravima u Hrvatskoj. Mada priznaje napredak u određenim oblastima SAD i dalje stanje ljudskih prava u Hrvatskoj ocjenjuje lošim. Hrvatska Vlada i dalje bilježi loše ocjene glede ljudskih prava jer "iako je zamjetan napredak u određenim oblastima u drugima se nastavljaju ozbiljni problemi", kaže Izvješće. "Široke ustavne ovlasti predsjednika, izrazita premoć HDZ-a, njezina apsolutna kontrola televizije, nastavak koncentriranja moći unutar jednostranačke središnje vlade i vladin utjecaj koji ograničava i slabi sudstvo zajedno čine nominalno demokratski sustav zemlje u stvarnosti autoritarnim," stoji u općoj ocjeni Izvješća. Govoreći o političkim pravima Izvješće tvrdi da je hrvatska vlast značajno ograničila pravo građana da mirno promijene svoju vlast. "Kako zakon tako i nastavak dominacije vladajuće stranke u Parlamentu ozbiljno ograničavaju prava građana da mijenjaju vlast," kaže se u ovom dokumentu. Izvješće drži da se hrvatska Vlada služila "manipulacijom zakonima, zlostavljanjem, gospodarskim pritiskom, i svojom skoro apsolutnom kontrolom nad elektronskim medijima kako bi kontrolila politički proces." "Vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) drži vlast od stjecanja neovisnosti 1991. rabeći svoju poziciju većinske stranke da bi oporbenim strankama uskratila mogućnost da se natječu na izborima pod poštenim i jednakim uvjetima," kaže izvješće. Predsjednik Franjo Tuđman je 1997. ponovno izabran za mandat od 5 godina a izborima koje su promatrači OESS-a ocijenili "temeljito manjkavim" i "slobodnim ali ne i poštenim", kaže se u Izvješću. Hrvatske vlasti, prema ocjeni State Departmenta, nisu napravile nikakav napredak u rješavanju problema koje je nakon predsjedničkih izbora zatražio OESS. Napredak nije ostvaren u provođenju preporuka OESS-a vezanih za izbore posebice oko glasovanja hrvatske dijaspore, omogućavanja promatranja izbora neutralnim promatračima kao i nadzora nad elektronskim medijima. Sudski sustav je podložan utjecaju politike i izvršne vlasti a sudovi su zatrpani mnoštvom slučajeva i pate od nedostatka sudaca tako da su ozbiljno pogoršana prava građana na sudsku zaštitu. "Utjecaj vlasti ozbiljno slabi nominalno neovisno sudstvo," kaže Izvješće. Izvješće navodi kako je Državno sudbeno vijeće, čije članove imenuje Sabor u kojem vlada HDZ, "političko oruđe izvršne vlasti". Prema Izvješću, Vijeće nije ponovno imenovalo neke suce samo zbog njihovog neovisnog postupanja ili nacionalnosti. Izvješće kao slabost pravosudnog sustava u Hrvatskoj vidi također i to što lokalne vlasti "često odbijaju provesti sudske odluke". Tako je malo ili ništa učinjeno u brojnim slučajevima nezakonitih deložacija, kaže se u Izvješću. Unatoč odluke Ustavnoga suda o neustavnosti nekoliko elemenata Zakona o privremenom preuzimanju napuštene imovine većina hrvatskih Srba još uvijek nije uspjela doći do svoje imovine, kaže ovaj dokument. Ustav osigurava slobodu mišljenja i izražavanja posebice slobodu tiska i drugih medija ali u praksi vlasti u Hrvatskoj guše mnoge od ovih sloboda, kaže Izvješće. "Vlada je ograničavala slobodu tiska rabeći sudove i administrativna tijela selektivno kako bi zatvorila ili držala pod nadzorom novine, radio i televizijske postaje koje su kritične prema Vladi ili naprosto izvan kontrole," kaže se u Izvješću. U dokumentu se navodi kako se u Hrvatskoj trenutno vodi oko 900 krivičnih ili građanskih procesa protiv novinara. Posebno se navodi slučaj bivšega urednika "Globusa" Davora Butkovića kojega je tužilo 23 vladina ministra uključujući premijera zbog uvrede. Posebice se naglašava kako je u drugoj polovici 1998. ministar unutarnjih poslova priznao da je Služba za zaštitu ustavnoga poretka prisluškivala neke neovisne novinare ali da u tome nije našao nikakve nepravilnosti. Izvješće tvrdi kako hrvatske vlasti kontroliraju ili utječu na većinu tiska te kontrolira većinu elektronskih medija u Hrvatskoj. Izvješće naglašava ugrožavanje poslovanja novina preko distribucije tiska nad kojim monopol imaju hrvatske vlasti bilo preko poslovnih ljudi bliskih HDZ-u. Za Hrvatsku radio televiziju (HRT) tvrdi se kako je tehnički pod nadzorom sabora ali da njome praktički upravlja HDZ preko direktora koji je njzin član i preko Vijeća HRT u kojim dominira. "Vijeće HRT-a izravno nadzire funkcioniranje i uređivački sadržaj državne radio-televizije učinkovito sprječavajući mogućnost oporbenim strankama da kritiziraju politiku vlasti i sustavno sprječavajući čak i privid nepristranog izvješćivanja tijekom izborne kampanje," kaže Izvješće. Izvješće zamjera hrvatskim vlastima da je odbila suradnju Međunarodnom sudu u Den Haagu oko navodnih zločina počinjenih 1995. u akcijama "Bljesak" i "Oluja" proglašavajući ovaj Sud nenadležnim za istragu slučajeva vezanih za ove akcije. "Slučajevi nepravilnosti u vojnim akcijama 1995. uključujući navodna ubojstva stotina civila od strane vladinih snaga ostala su uglavnom neriješena," stoji u Izvješću američkoga State Departmenta. Pozitivno se ocjenjuje proces povratka hrvatskih Srba koji je potaknula hrvatska Vlada prije i nakon preuzimanja nadzora nad hrvatskim Podunavljem. Mada se priznaje da je na ranije okupiranim područjima učinjen napredak u uspostavi civilne vlasti te da je fizičko nasilje u opadanju Izvješće zamjera što policija, u značajnom broju slučajeva u kojima su žrtve zlostavljanja bili hrvatski Srbi, "ili nije temeljito istražila ili nije učinkovito djelovala protiv kriminalne aktivnosti". Izvješće kaže kako se nakon vraćanja hrvatskoga Podunavlja pod hrvatski suverenitet iz toga područja tijekom 1998. iselilo oko 20.000 Srba. Razlozi tome, tvrdi State Department, samo su djelomice ekonomski te navodi mišljenje međunarodnih promatrača da se Srbi iseljavaju također zbog etnički pristrane politike hrvatskih vlasti u oblasti stanovanja i zapošljavanja koja je protiv Srba, zatim zlostavljanja i zastrašivanja te djelovanja sudova u korist Hrvata. Izvješće navodi kako hrvatske vlasti vode kao nestale 1.824 osobe a da zaboravljaju među nestale uključiti i 800-900 hrvatskih Srba. Prelazak zemlje na tržišno gospodarstvo odvija se sporo. "Dok je poljoprivreda uglavnom privatna a obiteljska mala poduzetništva se množe industrijska poduzeća i mediji su uvelike ili još pod kontrolom države ili su namjerno na nejasan način i bez natjecanja ustupljena pojedincima koji su srodni vladajućoj stranci," stoji u Izvješću. (Hina) sl dr