RU IZVESTIJA 24.2.RUS. I AM. OKO ČELIKA

RUSIJA IZVESTIJA 24. II. 1999. Čelično primirje O prijeporima između ruskih i američkih metalaca piše Aleksej Sinicki: "Do čeličnoga trgovinskog rata između Rusije i SAD-a nije došlo. Washington je priopćio da su se Rusija i Sjedinjene Države dogovorile o smanjenju dopreme ruskog čelika na američko tržište. No zasad je teško reći je li ta nagodba za Rusiju pobjeda ili poraz. Pače, uvjeti nagodbe zasad odgovaraju samo američkoj vladi, dok Rusija još nije donijela konačnu odluku. Podsjetimo da se sukob oko ruskog čelika rasplamsao prošle jeseni, iako se sam problem pojavio puno prije. Vodeći ruski proizvođači čelika - Novolipecki, Magnitogorski i Čerepovecki metalurški kombinat - više su puta isticali da se ruske dopreme SAD-u moraju urediti na međudržavnoj razini, inače će biti zlo. Tako je i bilo. U rujnu prošle godine američki su metalci zatražili da se ograniči uvoz čelika iz Brazila, Japana i Rusije (za deset mjeseci 1998. uvoz ruskog čelika povećao se 30 posto). Taj je 'čelični procvat' izazvao krizu u jugoistočnoj Aziji i u Rusiji. Prvo, SAD je ostao gotovo jedino tržište za ruske metalce (izvoz u EU uređen je kvotama). Drugo, nakon devalvacije ruske valute, domaće su cijene u rubljima za valjani čelik izračunate prema novom tečaju dolara. Izvozna je pak cijena ostala na prijašnjoj razini. Ne shvaćajući istančanost ruskog formiranja cijena, Amerikanci su razliku između domaćih i izvoznih cijena shvatili kao pokušaj dumpinga (tj. prodaje robe ispod cijene proizvodne vrijednosti radi osvajanja tržišta), iako ruski metalci nisu prodavali čelik u inozemstvo ispod cijene koštanja. Zahtjev američkih metalaca i utjecajnog sindikata radnika u industriji čelika, potaknuo je američko ministarstvo trgovine da započne istragu o dumpingu. Račun američkog ministarstva trgovine može se ozbiljno dovesti u pitanje, ali njegovi su stručnjaci zaključili da su Rusi primijenili dumping. No uvođenje zaštitnih carina u visini od 71 do 217 posto značilo bi zapravo embargo na uvoz ruskog čelika. 'Čelični lobi' bio je vrlo odlučan, pa je u studenome Bill Clinton izjavio kako 'neće dopustiti da američko tržište preplavi jeftin čelik iz Rusije.' U takvim su se zamršenim okolnostima vodili pregovori između Rusije i SAD-a. Američka je strana na koncu, kako je rekao ministar trgovine William Doyle, potpisala inačicu sporazuma prema kojemu Rusija u 1999. mora smanjiti dopremu čelika SAD-u za 90 posto, a nakon toga približno 70 posto u odnosu na prošlu godinu. K tomu je donja granica cijena ruskog čelika povećana u odnosu na američki iste kakvoće. To jest, doprema čelika iz Rusije postaje nepovoljna. Uz to se u sporazumu predviđa mogućnost promjene cijena, ali se ne kaže kojim će se mjerama to provesti. Zauzvrat, SAD obustavlja istragu protiv Rusije i povlači prijetnju o uvođenju zaštitnih carina. Sada Rusija ima oko mjesec dana za razmišljanje - ako ga vlada također odobri, vrijedit će pet godina. Prema priopćenju ITAR- TASS-a iz Washingtona, predstavnici američkog 'čeličnog lobija' već su očitovali svoje nezadovoljstvo ovim dokumentom i čak su izjavili da su ga spremni sudski osporiti. Naprotiv, američki odvjetnici ruskih tvrtka misle da je Washington uspio nametnuti Moskvi doista drakonske uvjete. Naravno, pristanak američke uprave da ovaj problem riješi na razini vlade, nagodba je sam po sebi. Prošli su tjedan ipak uvedene zaštitne carine protiv Brazilaca i Japanaca. Kao što je izjavio William Doyle, ovaj sporazum ne bi trebao 'baciti Rusiju na koljena'. On misli da je to 'dobar posao za Ruse.' U Rusiji se s takvim mišljenjem ne slažu. U utorak je prvi zamjenik premijera Jurij Masljukov izjavio da 'ruska vlada još nije donijela konačnu odluku o smanjenju izvoza čelika u SAD od 70 posto.' Po njegovim riječima, 'za nas je to jako teška odluka koja će nanijeti težak udarac ruskim proizvođačima.' Pošto su dobili prve vijesti o uvjetima sporazuma, ruski su metalci reagirali puno žešće. Oni misle da prihvaćanje takvog sporazuma u biti znači zatvaranje američkog tržišta za ruski valjani čelik."