ZAGREB, 21. veljače (Hina) - U izdanju zagrebačkog nakladnika Mikrorad d. o. o. mr. Jadran Antolović, pomoćnik hrvatskoga ministra kulture, objelodanio je ilustriranu knjigu "Ekonomsko vrednovanje graditeljske baštine". Knjiga je
namijenjena svima, od konzervatora do gospodarskih stručnjaka, kojima je stalo do toga da se ogromno bogastvo hrvatske graditeljeske baštine snažnije uključi u gospodarski sustav te postane sastavnim dijelom turističkog razvoja zemlje.
ZAGREB, 21. veljače (Hina) - U izdanju zagrebačkog nakladnika
Mikrorad d. o. o. mr. Jadran Antolović, pomoćnik hrvatskoga
ministra kulture, objelodanio je ilustriranu knjigu "Ekonomsko
vrednovanje graditeljske baštine". Knjiga je namijenjena svima, od
konzervatora do gospodarskih stručnjaka, kojima je stalo do toga da
se ogromno bogastvo hrvatske graditeljeske baštine snažnije
uključi u gospodarski sustav te postane sastavnim dijelom
turističkog razvoja zemlje.#L#
Knjiga započinje prikazom stanja hrvatske graditeljske baštine,
rašlanjuje teoretske postavke vrednovanja, prikazuje
najznačajnija svjetska iskustava u ekonomskom vrednovanju
kulturne baštine, upozorava na iskustva i mogućnosti ekonomskog
vrednovanja hrvatske kulturne baštine te na njen značaj u
gopodarskom razvitku.
Iznoseći primjere zaštite graditeljske baštine u SAD, mr.
Antolović se osvrće na Nacionalni program, koji je od 1980.
"generirao prihod" od 2,9 milijardi dolara, potakao osnivanje
20.389 novih poduzeća te omogućio otvaranje 64.402 nova radna
mjesta. Analize su pokazale da je svaki uloženi dolar donio dobit od
22,10 dolara, te je program ocijenjen kao jedan od najuspješnijih
strateških projekata u gospodarstvu SAD.
Antolović u knjizi upozorava na veliku "raznolikost i bogatsvo"
hrvatske baštine, koja "obuhvaća pretpovijesne i ranopovijesne
spomenike, osobito vrijedne i svjetski značajne spomenike iz
razdoblja antike te one od doseljenja Hrvata, koji svjedoče
kontinuitet i bogatstvo visoke kulture hrvatskog naroda od 7. st.
do naših dana".
Prema podatcima Ministarstva kulture u Registru nepokretnih
spomenika kulture upisano je, odnosno pod preventivnom zaštitom,
286 povijesnih cijelina i 6.942 pojedinačna nepokretna spomenika
kulture. Tri povijesne gradske cjeline - Dubrovnik, Split i Trogir
te kompleks porečke Eufrazijeve bazilike - upisane su na UNESCO-vu
Listu svjetske baštine.
Agresija na Hrvatsku nanijela je ogromne štete brojnim hrvatskim
spomenicima kulture. Tako su stručne komisije utvrdile ratnu štetu
na 2.441 nepokretnom spomeniku kulture, koja je procjenjena na
gotovo 530 milijuna DEM.
Antolović upozorava kako je agresija te zapuštenost kulturne
baštine u bivšem sustavu dovela do toga da se može govoriti "o
krajnjoj ugroženosti mnogih pojedinačnih spomenika kulture i
spomeničkih cjelina."
Primjer sustavnog pristupa očuvanju kulturne baštine je Dubrovnik,
koji je izgradio model obnove i zaštite svoje spomeničke baštine.
Za razliku od Dubrovnika, zbog "neodgovarajućih ekonomskih odnosa"
koji su vladali na području spomeničke cjeline u Splitu, po ocijeni
autora knjige, doveo je do "njezine polagane ali sustavne ekonomske
destrukcije".
Sustavni pristup razvitku gospodarstva morat će uvažiti korpus
graditeljske baštine. S tog motrišta autor upozorava na potrebu
obnove osječke Tvrđe - spomenika srednjovjekovne prošlosti, sela
Kotli u Istri, koji je primjer tradicijskog graditeljstva i
slavonsko-brodske Tvrđave, koja je primjer barokne
fortifikacijske arhitekture.
Posebno mjesto u ekonomskome vrednovanju graditeljske baštine
zauzimaju hrvatski dvorci i kurije te ljetnikovci. Naročito velik
broj srednjovjekovnih dvoraca je u Hrvatskom zagorju i Slavoniji,
koji su, u prošlom društvenom sustavu, uglavno bili prepušteni
devastaciji i zaboravu. No, na njihov gospodarski potencijal,
najbolje ukazuje španjolski primjer, koji autor iznosi u knjizi.
Tamo je 81 dvorac restauriran u ekskluzivni hotel, koji čine
nacionalni lanac hotela "Paradores". "Takva specifična hotelska
ponuda u ukupnosti španjolske turističke ponude daje znakovito
nacionalno obilježje, koje gost ne može susresti u drugim gradovima
ili pak državama", piše Antolović.
(Hina) mc