US LA TIMES 16. II. GLOBALIZACIJA

SJEDINJENE DRŽAVE LOS ANGELES TIMES 16. II. 1999. Iziđite u susret onima koji sumnjaju u globalizaciju "Ovih dana ne nedostaje straha, mržnje pa čak ni histerije prema gospodarskoj globalizaciji. To posebno vrijedi za akademske krugove; mnogi od njihovih pripadnika vjeruju da će olujna snaga globalizacije na kraju ostaviti siromašne da se koprcaju na vjetru", piše Tom Plate. "Neki znanstvenici globalizaciju izričito smatraju etičkom i moralnom prijetnjom. (...) Drugi je vide kao zakrabuljen proces u kojem se lažnim bogovima daje tajni nadzor nad našim životima. Harvardski profesor Dani Roderik u svojoj novoj knjizi 'Postići da otvorenost uspije' kaže da globalizacija 'zahtijeva previše slijepe vjere u tržišta, kako bi se vjerovalo da globalnu alokaciju resursa povećavaju dvadeset-i-nešto godišnjaci koji u trenutku premještaju stotine milijuna dolara oko zemljine kugle'. (...) Bivši istraživač časopisa Economist Harry Shutt u svojoj najnovijoj knjizi 'Nevolja s kapitalizmom' globalizaciju uspoređuje s 'organiziranim zločinom - parazitom tako opakim da ubija tijelo kojim se hrani'. To je možda malo previše, naravno, za razmjerno novu silu na planetu, čiji učinci tek polako postaju očiti, a još polakše potpuno razumljivi. Ipak, određena mjera histerije možda i nije tako loša, s obzirom na prividnu neizbježnost globalizacije. Sve u svemu, svi se ti učeni savjeti mogu svesti na onu staru: Pripremi se za najgore, nadaj se najboljem. Da li integriranije svjetsko gospodarstvo pridonosi bogatstvu zemalja tako da taj porast plime uzdiže sve čamce? Ili bogati jednostavno postaju bogatiji, kupuju nove jahte i ostavljaju svjetske siromahe iza sebe? Ekonomisti su skloni reći da se u svom zanatu bave samo novcem, ne etikom ili pravdom. No mudraci još od Aristotela pa sve do današnjih egalitarijanskih etičara, posebice velikog harvardskog filozofa Johna Rawlsa, uvijek inzistiraju da se u srcu nepravde neizbježno nalazi pohlepa, koja poput raka vreba na pravdu. Mnogima od nas na Zapadu taj se način razmišljanja može činiti tek nešto boljim od podgrijanog marksizma. No ne u Trećem svijetu. Misleći na bolne padove manje bogatih privreda, egipatski je presjednik Hosni Mubarak nedavno izjavio: 'U svijetu koji nastaje, postoji gorko raspoloženje nepravde. Postoji osjećaj da nešto mora biti krivo u sustavu koji briše godine teško postignutog napretka zbog promjena u raspoloženju tržišta. Godine napretka nestale su zbog događaja na drugim mjestima.' Odgovor Mubarakima ovog svijeta nije upozoriti na očito - da pretjeruje, već shvatiti koji su dijelovi njihove antiglobalizacijske poruke vrijedni. Ne učiniti to znači riskirati vrijednu internacionalizirajuću snagu globalizacije. U svom nedavnom govoru, elokventni UN-ov glavni tajnik Kofi Annan izjavio je: Državna tržišta drže zajedničke vrijednosti i povjerenje u određene minimalne standarde. No na novom globalnom tržištu, ljudi još nemaju to povjerenje.' Annan je zaključio da će svjetsko gospodarstvo, sve dok se u globalizaciju ne ulije široko povjerenje, biti osjetljivo na reakcije protekcionizma, pretjeranog nacionalizma i etničkog šovinizma. Annan je u pravu: Zapad bi trebao biti otvoreniji - i stoga manje odbacivati pritužbe Trećeg svijeta. Umjesto da Mubaraka optužuju za provincijalizam, zašto ne bi bili spremni na kompromis s otvorenim vođama? Profit i gospodarski rast zasigurno nisu jedine društvene vrijednosti koje razvijeni svijet unaprjeđuje. Zašto ne ponuditi otvoren duh, nove zamisli za provođenje promjene, posebno glede svjetskih tržišta kapitala? Jer će ne stigne li nešto bolje od pukog odbacivanja tih prigovora, bojazni o mogućim razornim djelovanjima globalizacije podijeliti svijet na one koji vjeruju i one koji, puni mržnje, ne vjeruju. To bi moglo navijestiti novi ideološki rat koji bi na vidjelo mogao izvući najgore u svima nama."