ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - Hrvatska mora ući u europske integracije, ali je veliko pitanje kada će i kako to ostvariti. Pored vanjsko političkih ograničenja koja se postavljanju pred nju, puno su važnija ona "unutrašnja" -
izgubljeno, a neizgrađeno poduzetnička inicijativa i moral, nepostojanje kvalitetnog gospodarskog menadžmenta te poticanje hrvatske proizvodnje i izvoza, rekao je veleposlanik RH u SR Njemačkoj dr. Zoran Jašić na današnjem predavanju koje je pod nazivom "Hrvatska na putu u Europu u uvjetima globalizacije" održano u Tribinama Grada Zagreba.
ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - Hrvatska mora ući u europske
integracije, ali je veliko pitanje kada će i kako to ostvariti.
Pored vanjsko političkih ograničenja koja se postavljanju pred
nju, puno su važnija ona "unutrašnja" - izgubljeno, a neizgrađeno
poduzetnička inicijativa i moral, nepostojanje kvalitetnog
gospodarskog menadžmenta te poticanje hrvatske proizvodnje i
izvoza, rekao je veleposlanik RH u SR Njemačkoj dr. Zoran Jašić na
današnjem predavanju koje je pod nazivom "Hrvatska na putu u Europu
u uvjetima globalizacije" održano u Tribinama Grada Zagreba. #L#
Prema njegovim riječima, temelji današnje globalizacije su u
gospodarstvu i tehnološkoj međuovisnosti zemalja. Regionalne bi
integracije pri tom, samo trebale umanjiti posljedice
globalizacije kao svjetskog procesa.
Govoreći o Europskoj uniji nakon uvođenja eura početkom godine,
Jašić je naglasio da će o sudbini europske valute odlučiti
rješavanje pitanja europske nezaposlenosti za koje nisu dogovorene
koordinirane mjere u sklopu Europske unije.
Jašić se zalaže za osnivanje posebne institucije za poticanje
izvoza navodeći primjer Francuske u kojoj postoji 170 takvih službi
i institucija. Hrvatska na svom putu prema Europi, istaknuo je,
mora iskoristi sve svoje komparativne prednosti kao konkurentske.
On je naveo dva primjera, hrvatskog uvoza 70.000 automobila pri
čemu taj uvoz mogao biti uvjetovan zapošljavanjem hrvatskih
proizvođača auto dijelova. Drugi primjer odnosi se na turizam s
kojim Hrvatska ne konkurira ni cijenom ni proizvodom. U njegovoj
promidžbi mogli bi se, po njegovom mišljenju, iskoristiti i 4000
hrvatskih ugostitelja koji rade u SR Njemačkoj.
Sudionici tribine koju je organizirao Hrvatski institut za
bankarstvo i osiguranje, naglasili su u raspravi da je za Hrvatsku
trenutno najvažniji zadatak što hitnije pristupanje Cefti, jer su
temeljem ugovora koje imaju njene članice s Europskom unijom,
hrvatski proizvodi u startu 25 posto skuplji na europskom tržištu
od onih članica Cefte.
(Hina) js/js