A16.II.PRESSE: SLOV.POSUSTAJE ZA EU

AUSTRIJA DIE PRESSE 16. II. 1999. Proširenje EU: Češka na prvom mjestu, Slovenija gubi tlo pod nogama "Trenutno nijedna istočnoeuropska zemlja nije dovoljno spremna za pristup EU - taj zaključak proizlazi iz studije Instituta za gospodarska istraživanja (Wifo), objavljene jučer u Beču. Šef Wifo-A Helmut Kramer upozorio je zato da treba izbjegavati 'prenagljeni pristup' koji po njegovim riječima ne bi koristio ni Europskoj uniji ni zemljama-kandidatima. Općenito gledano, većina od deset srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja poboljšala je svoje gospodarske podatke, ali svaka od njih ima i dalje velike specifične probleme. U pogledu razine prihoda, proces smanjivanja razmaka u odnosu na zapadnoeuropske zemlje nije po autorima studije 'gotovo ni započeo'. Čak će i Češka, najzreliji kandidat, dosegnuti - uz sadašnji rast prihoda od četiri posto - razinu Europske unije tek za 24 godine, upozorava autor studije Fritz Breuss. On naglašava da nijedna zemlja nije trenutno spremna ni za pristup monetarnoj uniji. Među svih deset zemalja Češka je najbolje pripremljena za pristup, a slijede je Estonija i Mađarska. Svaka je zemlja ocijenjena po 11 kriterija - od 'ukupnih gospodarskih postignuća' do 'postojanosti cjelokupnoga gospodarstva'. U studiji Wifo-a iznenađujuće dobre rezultate zabilježila je Slovačka, zauzevši četvrto mjesto - odmah iza Mađarske i ispred Slovenije i Poljske. Dosadašnji uzorni učenik među kandidatima, Slovenija, veliko je razočaranje studije. Breuss upućuje na zdrave gospodarske podatke, ali kritizira ponajprije manjkavu prilagodbu politici konkurencije i privatizaciju. Po tim je kriterijima Slovenija, po njegovim riječima, čak i iza Rumunjske. Stoga u slovenskom gospodarstvu još nije ostvarena 'postojanost' reforma. Po načelu postojanosti, koje ponajprije obuhvaća razinu liberalizacije i privatizacije, Mađarska trenutačno zauzima čelnu poziciju među kandidatima, a to vrijedi i za zrelost mađarske poljoprivrede. Slovačka šepa gotovo kao i Slovenija što se tiče stupnja liberalizacije i reforme financijskog sektora. Po autoru studije, najveći izazov za deset srednjoeuropskih i istočnoeuropskih kandidata za prijam jest 'suzbijanje rasta cijena'. Na početku prijelaza s planske na tržišnu privredu, cijene su eksplodirale zbog liberalizacije. Otad je inflacija u većini zemalja osjetno smanjena. Doduše, stopa inflacije još je bez iznimke viša od pet posto. Stanje u javnim financijama (novi dugovi, dugovi države) ocijenjeno je pozitivno u gotovo svim državama-kandidatima i ne pruža povoda za zabrinutost, smatra autor studije. U većini država istočne i srednje Europe deficit je ispod tri posto domaćeg brutto proizvoda. Državni su dugovi relativno visoki samo u Bugarskoj i Mađarskoj. U pitanju doseljavanja studija Wifo-A uglavnom izbjegava prognoze, ali naglašeno je da je migracijski pritisak u EU povezan sa subjektivnim gospodarskim zadovoljstvom u zemljama podrijetla. To je zadovoljstvo trenutno na posebno niskoj razini u Rumunjskoj dok je u Mađarskoj posebno veliko. 'U Slovačkoj i Češkoj spremnost na rad u inozemstvu nešto je veća no što bi nagovješćivala relativna razina prihoda u tim zemljama'. Ukupno gledano, istraživač gospodarskih pitanja Breuss uvjeren je da će proširenje dugoročno pozitivno utjecati na gospodarski rast i zapošljavanje i u EU. Najveće prednosti imale bi one zemlje koje već sada tijesno surađuju s kandidatima za pristup, dakle Njemačka i Austrija", prenosi novinar.