US IHT 3. II. PFAFF - DAVOS

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 3. II. 1999. Što se deregulacije tiče, ortodoksnost blijedi, no što je sljedeće? "Svjetski gospodarski forum pruža pouzdan godišnji vodič kroz predmete razmišljanja političkih i korporacijskih upravitelja svijeta i istaknutijih gospodarskih mislioca i publicista. Ili je, možda, vodič kroz pitanja za koja oni misle da bi o njima morali misliti, što je samo po sebi zanimljivo", piše William Pfaff. "Prije 1998. teme su općenito bile pobjedničke: slavljenje blagonaklone gospodarske dinamike koja se širila globalno, priključivanje svijeta u razvoju i obogaćivanje cjeline, pojačavanje i učvršćivanje svega toga s godinama koje prolaze. To se nastavljalo do prošle godine kad su se olujni oblaci koji su se skupljali na istočnom nebu prolomili u oluju koja je pogodila Aziju, a nebo se još nije rasčistilo - posebno ne nad Indonezijom, gdje je nakon gospodarskog sloma uslijedila politička kriza. Ove su se godine organizatori Davosa pripremili na raspravu o reformi sustava, no iz toga nije proizašlo puno bitnog. Izabrani odličnici radije su raspravljali o tom 'što će održavati rad svjetskog gospodarskog stroja', da navedem naslov jednog zasjedanja. Svejedno, razgovor koji se odvijao o razornim učincima deregulacije i slobodnih tržišta, mogućim novim regulacijskim strukturama međunarodnog gospodarstva, povijesti 'financijskih balona' (bubble, engl. - pogrdan izraz za ulaganja čija cijena raste i raste te se zatim sruši; riječ je o burzovnom žargonu koji se odnosi na prenapuhanu cijenu, op. prev.) i etičkoj odgovornosti biznisa izražavali su zdravu promjenu u raspoloženju 'čovjeka s Davosa'. Korijeni promjene različiti su. Važno je da unatoč Clintonovu pozivu na novu liberalizaciju trgovine i brzu pregovaračku ovlast u njegovoj poruci naciji prošli mjesec, u Washingtonu nitko takvu legislaciju ne očekuje. Globalizirana će trgovina biti tema predsjedničke kampanje 2000. Američko oduševljenje liberalizacijom trgovine opada. Sila iza tog oduševljenja jesu korporacije, no javnost, poput one u zapadnoj Europi, brine pitanje kamo to vodi zemlju. Američki radnički sindikati, kritični prema globalizaciji, već 20 godina nisu bili ovako utjecajni. Novo washingtonsko Povjerenstvo za inozemni razvoj, čiji je predsjednik bivši čelnik GATT-a (General Agreement on Tariffs and Trade, Opći sporazum o pristojbama i trgovini, op. prev.) Peter Sutherland, koji trenutno radi za Goldman Sachs, proizvodi kritičke radove o globalizaciji a njihova se nova studija zalaže za povećan utjecaj vlade u internacionalizaciji gospodarstva u razvoju. Autor studije, Dani Rodrik s Harvarda, tvrdi da zemlje u razvoju ne bi smjele potpisivati globalizirajuće međunarodne dogovore bez sudjelovanja i pristanka širokih društvenih skupina unutar svojih zemalja i kaže da trebaju postojati čvrsti dokazi - ne ideološka bajanja - koja će pokazati da će prihvaćanje vanjske gospodarske discipline zaista biti dobro za zemlju. Prije nekoliko godina, čovjek s Davosa to bi smatrao nazadnim, ako ne subverzivnim. Važna promjena u prošloj godini bila je da su stranke lijevo od centra došle na vlast u Njemačkoj i Italiji, priključujući se socijalističkoj Francuskoj i Britaniji. Osim u Britaniji, te vlade imaju kritičnije gledište prema društvenoj i institucijskoj deregulaciji društva nego prije. Europljani su zaustavili multilateralni dogovor o ulaganjima, koji je prošle godine sastavila Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj. Njime bi se korporacije ovlastile da tuže vlade za nametanje ekoloških, kulturnih ili nacionalnih ograničenja na strana ulaganja. Forum za budućnost u sklopu Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj postavlja sad o postojećem sustavu pitanja koja bi se prije godinu ili dvije smatrala nepravovjernima. Gospodarska i fiskalna politika 11 zemalja EU, koja se razvija, obećaje da će u sljedećih nekoliko godina pružiti novi gospodarski i trgovinski obrazac. Izazov američkom gospodarskom obrascu dobiva svoj oblik. Kriza izazvana nereguliranim ulagačkim i špekulativnim protocima, nevolje u Rusiji, žrtvi neprikladnog zapadnog razvojnog obrasca, i nedostaci MMF-ovih lijekova za oboje, presudno su oslabili ortodoksnost, no važno je i to, da globalistički uzorak za budućnost jednostavno više nije zanimljiv kao što je bio. On je bio predstavljen kao lijek protiv svih bolesti svjetskog gospodarstva. Sad su jasna njegova ograničenja i razorne posljedice koje on može imati - i , u svakom slučaju, svijet se promijenio. To je ono što je danas zaista zanimljivo. Možda većina korporacijskih vođa još ne shvaća tu promjenu, no akademska i politička elita iz Davosa ju primjećuje."