DIE WELT-TREBA LI EUROPI USTAV?-26. I.

NJEMAČKA DIE WELT 26. I. 1999. Treba li Europi ustav? "Ono što Europi hitno treba jest politička rasprava o cilju europskog ujedinjenja. Kuda ide Europa i na temelju čega? To se nerazjašnjeno pitanje s pravom doživljava kao nezadovoljavajuće. Stoga bi poziv za stvaranje europskog ustava na prvi pogled mogao biti privlačan. Europski je parlament već izradio više nacrta, a znanost mnogobrojne. Mnogi predviđaju opsežno prenošenje ovlasti na EU, daljnje jačanje Europskog parlamenta i prenošenje takozvanih 'ovlasti-ovlasti'. To znači da zemlje članice više ne bi same odlučivale koje će zadaće prenijeti na EU, nego će EU sam određivati podjelu zadaća. Takav europski ustav stoga na posljetku znači korak u europsku državu. Dakako, bez pretpostavki za saveznu državu Europu, kako je točno utvrdio savezni ustavni sud. Jer europski parlament čak ni s tako širokim ovlastima ne može zamijeniti nešto što sada ne postoji: europski narod i europsku političku javnost koja se oblikuje preko svih granica u pitanjima svih europskih, političkih odluka. Neovisno o tim razmišljanjima, za mene je presudno to da bi savezna država Europa razvijala daljnju dinamiku centralizacije pri kojoj bi se smanjila raznolikost koja obilježava Europu. Europa bi postala centralistička, nezgrapna i neprozirnija. Nedavno obznanjeni slučaji prijevare u Europskom povjerenstvu upozoravaju na to kamo vode neprozirne strukture povezane s nejasnim odgovornostima. Savezna država Europa bila bi još manje bliska građanima nego što je EU već danas. Mnogi drže da je EU bliska građanima ako se brine za sva moguća pitanja koja ljude zanimaju. Od politike zapošljavanja, preko socijalne politike do brige za opstanak. To, jasno rečeno, znači: državama članicama i regijama kod takvog shvaćanja preostaju samo one zadaće koje su građanima manje važne. No, to bi bilo upravo suprotno od bliskosti građanima, bio bi to izravan put u centralizam. Bliskost građanima stvorit će se odlučivanjem u decentralističkim strukturama, obavljanjem zadaća što je moguće bliže mjestu i problemu. To je smisao načela subsidijarnosti. Za sada je djelovanje EU-a u odnosu na stvarne potrebe prilično loše. EU čini premalo potrebnoga, a previše nepotrebnoga. (...) Saveznom ministru vanjskih poslova Fischeru put u europsku centralističku državu, uz daljnje izručenje na milost i nemilost samoodgovornosti njemačkih pokrajina, čini se već zacrtanim. To je tipično za način razmišljanja koji lijek za sve probleme vidi u državnom planiranju i centralističkim odredbama. Ja, naprotiv, zastupam vlastitu odgovornost, dinamiku zdravog natjecanja povezanu s potrebnom solidarnošću sa slabijima. To mora ostati snaga Europe, u globalnoj utakmici također. Zadaća u ovom trenutku nije daljnja centralizacija uz pomoć europskog ustava, nego naprotiv, smislena dioba zadaća između razine EU-a, zemalja članica i regija. Za to je potrebno otkrivanje sve neprozirnijih odgovornosti. Umjesto dosadašnjih, u mnogo čemu nejasnih ovlasti EU-a u ugovoru EZ-a, trebamo jasno razgraničenje po strukama, za zadaće zemalja članica i regija. To stvara jasnoću u postavljanju ciljeva i uračunljivost u europskoj politici. Takvo jasno razgraničavanje zadaća učinit će jasnijom i političku odgovornost europskog djelovanja pa će pridonijeti i većem stupnju prihvaćanja Europe među građanima" - piše među ostalim Edmund Stoiber, premijer Bavarske u rubrici 'Gost komentator'.