SERVIS POSEBNIH NASLOVA ŠPANJOLSKA IZBORI

Nadnaslov:Oponenti u španjolskoj izbornoj kampanji u jednom se slažu Naslov: Nezaposlenost - glavni gospodarski problem Podnaslov:I socijalisti i konzervativci daju u svojim gospodarskim programima najveći značaj problemu nezaposlenosti u zemlji s najvećim brojem nezaposlenih u EZ Piše: Dominique ORIN, AFP MADRID - Dvije najveće stranke koje su se uhvatile u koštac u trci za zakonodavne izbore 6. lipnja, socijalisti, na vlasti od 1982. godine i konzervativci, daju u svojim gospodarskim programima apsolutnu prednost otvaranju radnih mjesta u zemlji koja ima najveći postotak nezaposlenih u EZ (20,08 posto u 1992. godini). Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE), koju sindikati često optužuju da vodi previše liberalnu politiku i Narodna stranka (PP), glavna formacija oporbe, ne samo da su suglasne glede tog cilja već, u velikoj mjeri, i glede načina kako da ga ostvare. U pokušaju zaustavljanja gospodarske krize koja teško pogađa zemlju, i jedni i drugi inzistiraju na potrebi oštre politike, koju socijalisti primjenjuju već nekoliko mjeseci kao i reforme tržišta rada, posebno krutog u Španjolskoj. Ta reforma, smatraju ove dvije formacije, treba podrazumijevati obnovu dijaloga među socijalnim partnerima, koji bi prerastao u "široki socijalni pakt", kako navodi PSOE. Povećanja plaća (7,5 posto u 1992. godini uz inflaciju od 5,5 posto) su naškodila konkurentnosti poduzeća koju dvije formacije žele znatno ojačati. PSOE brani stabilnost zaposlenja, zalažući se za ukidanje ugovora na određeno vrijeme i podržavajući planiranje radnog vremena. PP predlaže smanjenje kvota poduzeća za socijalnu sigurnost te vezivanje zapošljavanja uz smanjeno radno vrijeme. I socijalisti i konzervativci će smanjiti službenu stanarinu (trenutno 13 posto) čim bude moguće. Vlada Felipea Gonzalesa ju je održala visokom, smatraju konzervativci, kako bi "ogorčeno branila tečaj pesete", koja je devalvirala prošle jeseni u dva navrata, najprije 5, a zatim 6 posto. Međunaslov: Privatizirati državni sektor Nema govora o novim devalvacijama, izjavljuju jednoglasno obje političke formacije. Gonzales smatra da nema bojazni za pesetu. Narodna stranka također podržava stabilnost španjolske monete, ali njen predsjednik Jose Maria Aznar ocjenjuje prioritetnim smanjenje kamatne stope kako bi se potpomogao ekonomski uzlet. Objava prijevremenih izbora 12. travnja je ponovo pokrenula spekulativne pritiske na pesetu, koju stalno podržava Španjolska banka uz pomoć drugih centralnih europskih banaka. Brojni financijski stručnjaci proriču novu devalvaciju španjolske monete nakon izbora 6. lipnja, ocjenjujući da je još za 10 posto precijenjena u odnosu na marku. Borba protiv javnog duga (4,4 posto brutto nacionalnog dohotka u 1992. godini) predstavlja još jedno područje bitke između socijalista i konzervativaca koji su u posljednjim istraživanjima gotovo izjednačeni. Dok će PSOE nastaviti trenutnu politiku (zaleđivanje plaća službenika, rezanja proračuna ministarstava), Narodna stranka (PP) želi ići dalje. Nakon obračunske revizije državnih računa, konzervativci će zalediti brojno stanje javnih službi, ukinuti nekoliko ministarstava i pokrenuti "čvrstu politiku privatizacije" poduzeća državnog sektora, jednog od najraširenijih u EZ, koji donosi više od 40 posto španjolskog brutto nacionalnog dohotka. Dvije stranke žele ostvariti ponovni gospodarski rast, nakon buma između 1986. i 1990. godine, koji se postepeno usporio postajući čak negativan u posljednjem tromjesečju 1992. godine (-0,2 posto). Socijalisti računaju na povećanje od 1 posto brutto nacionalnog dohotka u 1993. goidni. Narodna stranka želi povećanje od 2,5 posto u 1994. godini, 3 posto u 1995. godini, i zatim 4 posto slijedećih godina. (Hina) br 172348 MET may 93