SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Gala rekvijem u Katedrali sv. Stjepana Naslov: Rekvijem za boga Marsa Podnaslov: Daleko od mitova, kiča i profita proestaje samo ljepota glazbe i Čovjek u svoj svojoj bijedi i veličini Piše: Meriel BEATTIE, Reuter BEČ - Ista ona katedrala koja je prerano preminulog Mozarta ispratila na njegov posljednji počinak u skromnu zajedničku grobnicu bečkih siromaha, ugostila je i glazbenike koji su svečano okrunili dvjestogodišnjicu smrti najvećeg skladatelja svih vremena. Rekvijem u Katedrali sv. Stjepana u izvođenju Bečke filharmonije i solista Arleen Auger (sopran), Cecilie Bartoli (alt), Vinsona Colea (tenor) i Renea Papea (bas) a pod ravnanjem Sir Georga Soltija, velika je završnica godine Mozarta koju su ljubitelji njegove glazbe obilježavali širom svijeta. Rođen u Salzburgu 1756. Mozart je svoju karijeru započeo rano, vrlo rano. Glazbeno čudo od djeteta igralo se na koljenima carice Marije Terezije da bi s 35 godina i 626 potpisanih djela završilo život 5. prosinca 1791. kao društveni izopćenik, daleko od sjaja carskog dvora i grcajući u dugovima. Međunaslov: Poruka mira za svijet 1991. Organizatori kažu kako je proslava dvjestogodišnjeice požnjela uspjeh iako se odvijala u sjeni rata u Zaljevu i u Jugoslaviji i unatoč političkim nemirima Sovjetskog Saveza. "Svi smo vjerovali kako će Mozart vladati čitave godine - ali nažalost nije to uspio Mozart, već Mars. Bog rata mu je proteo krunu", kaže koordinator Peter Weiser. "Ali Mozart je za divno čudo ipak pobijedio. Njegova je glazba umirujuća, tješiteljica, ona je poruka mira - upravo ono za čim vapi svijet 1991. godine. Te iste godine Austrija je izgubila šest posto turista - što je uglavnom izazvano padom turističkih putovanja iz SAD uslijed rata u Zaljevu - ali Mozartove večeri na salzburškom elitnom glazbenom festivalu te u bečkim državnim koncertnim dvoranama uvijek su bile rasprodane. Tisuće manje imućnih ljubitelja gledalo je filmove-opere prošlog ljeta na divovskom platnu bečke Vijećnice. "Svi su se pribojavali da će se ljudi zasititi Mozarata ali vidite, još uvijek ne možete nabaviti kartu za koncert", kaže Weiser. Neizbježno, Mozart je postao međunarodni trgovački koncept za odjeću, parfeme, likere, pa čak i skije. U Japanu, gdje je tradicionalna mozartomanija dosegla ove godine vrhunac, proizvođač rublja izbacio je na tržište ženski grudnjak koji, kad se otkopča, odsvira nekoliko taktova Mozartovih varijacija. Međunaslov: Iza ljušture mitova i legendi Unatoč sjaju prvorazrednih svjetskih muzičara i kičeva iz prodavaonica suvenira, povjesničari kažu kako je protekla godina malo učinila na rušenju mitova o Mozartu čovjeku. Filmovi i knjige o Mozartu nude zbunjujući različite verzije o njegovu životu. Nitko nije potpuno siguran kakav je on zaista bio. Film "Amadeus", dobitnik Oscara obrađuje jednu stranu legende te daje naslutiti kako je velikog skladatelja otrovao njegov glavni protivnik Antonio Salieri. "Želite li trgovati pojedinim temama tada se morate zadržati na obrascima koji su nekako bliži negativnom nego li pozitivnom", kaže povjesničarka Brigitte Hamann. "No s druge strane, takva godišnjica velika je prilika da se s njime upoznaju ljudi koji inače o Mozartu ne bi ništa znali". Prema njezinu istraživanju, pravi Mozart bio je malen, pomalo gojazan čovjek blijedog lica uslijed oboljenja bubrega koje je možda i doprinijelo njegovoj smrti. "Sigurno nije bio otrovan", kaže Brigitte Hamann. Iako sretno oženjen čovjek jurcao je za ženskim suknjama a zarađivao više nego dovoljno da vodi ugodan građanski život. No njegove luksuzne težnje i loše gospodarenje novcem uvalilo ga je u dugove iz kojih se nije uspijevao iskobeljati, konačno požurilo je njegovu smrt. Stalno mjesto na Dvoru izgubio je zbog ćudljivog, djetinjastog ponašnja, a ne zbog zavidnih ljudi. "Kao glazbenik ulijevao je strahopoštovanje. No privatno bio je smiješan", kaže Hamann. Dvjesta godina kasnije, njegov se lik izvrsno komercijalno eksplotira. Rekvijem u četvrtak uvečer pratilo je 16 televizijskih kanala, 450 radio stanica u svijetu prenosilo je koncert a gledalo ga oko 100 milijuna ljudi. Bi li se Mozart tome protivio? Hamannova vjeruje da ne bi. "Mozartu vjerojatno nikada ne bi bilo dosta slave. Bio je tako pun sebe, toliko tašt i vjerujem kako bi ga sve uzbuđivalo, pa čak i kič suveniri". (Hina) 061309 MET dec 91