SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Kako teče povlačenje Crvene armije iz bivše DDR Naslov: Tko ju ne zna, skupo bi je platio Podnaslov: Velika rasprodaja dobara sovjetske vojske na području nekadašnje Istočne Njemačke Piše: Yacine LEFORESTIER, AFP BERLIN - Baš kao što dvije okorjele muškarčine odmjeravaju snage u lokalnoj krčmi igrajući partiju "lomljenja ruku", tako su i Crvena armija i Njemačka započele partiju u kojoj će glavni zgoditak biti značajna nepokretna imovina što su je Sovjeti akumulirali tijekom 46 godina dugog boravka u bivšoj DDR. Moskva je Bonnu ispostavila fakturu koju on odbija platiti. "Ogroman je jaz između vrtoglavih iznosa što ih predlažu Sovjeti i stvarnih tržišnih cijena", objašnjava Karl Rolfes, rukovoditelj ureda za savezno nasljeđe u Istočnoj Njemačkoj. Njemačka vlada zahtijeva da se vodi računa i o često katastrofalnom stanju zgrada i zemljišta. Prije svog konačnog povlačenja, 1. siječnja 1995., sovjetski su vojnici dužni ustupiti 250.000 hektara zemlje odnosno 2,25 posto istočnonjemačkog teritorija, 23 aerodroma, 113 kasarni, 600 skladišta oružja i desetke tisuća stanova. Komunistička DDR zauzimala je u sklopu pokojnog Varšavskog pakta istaknuto mjesto i predstavljala temelj sustava obrane istočnog bloka u Europi. Moskva je tamo smjestila svoj najjači kontingent ikada upućen van granica SSSR. U trentuku pada berlinskog zida 9. studenog 1989. ta se brojka kretala oko nekih 400.000 ljudi. Međunaslov: Vojska hoće zaraditi "Tri četvrtine stanova što ih predlažu Sovjeti moraju se potpuno obnoviti prije nego ih dodijelimo na korištenje", žali se Henning Schmidt, šef kabineta u Ministarstvu financija pokrajine Land u Brandebourgu. "Uglavnom su vojnici napuštali stanove noseći sa sobom slavine, tapisone i električne instalacije", dodaje on. Njemačka osim toga ističe kako su vojnici izazvali znatne ekološke štete na područjima u kojima su vršili obuku. Savezni ministar za okoliš Klaus Toepfer govorio je o "strahovitom zagađenju" koje će ih stajati stotine milijuna njemačkih maraka. Sovjetski generali, koji su se nadali kako će svojom velikom rasprodajom priskrbiti 20 milijardi maraka osim iznosa od 13,5 milijardi koje je Bonn već obećao isplatiti na ime pomoći povratka vojnika u njihovu zemlju, morali su malo preinačiti svoje proračune. Bonn i Moskva odbijaju otkriti svoju cijenu sve do završetka pregovora, no pojedini stručnjaci ocjenjuju kako se njemački i sovjetski prijedlog nalaze u omjeru 1 prema 10. "Tvrdi su oni pregovorači, no moraju se naučiti tržišnom gospodarstvu", naglašava predstavnik Ministarstva financija u Bonnu. Dosad je gotovo 150.000 sovjetskih vojnika već napustilo bivšu Istočnu Njemačku, a istočni Nijemci nisu baš mnogo koristi izvukli iz napuštenih stanova. Međunaslov: Bekućnike uvijek netko zaboravlja U Karlshorstu, rezidencijalnoj četvrti istočnog Berlina gdje su nacisti potpisali kapitulaciju 8. svibnja 1945., Crvena je armija odbila ustupiti stotinjak vila po cijeni koju je predložila Njemačka. Ispražnjeni stanovi u zgradama razbijenih prozora i razvaljenih vratiju već su nekoliko mjeseci izvor radosti provalnika a po svemu sudeći lako bi se mogli urušiti tijekom zimskih mjeseci. "Grijeh je što ne možemo koristiti stanove Crvene armije dok s druge strane moramo pronaći krov nad glavom za jednu drugu armiju - beskućnika ili podnosilaca zahtjeva za azil", uzrujava se Gottfried Mucha, zaposlen u Uredu socijalne skrbi u Berlinu. Kada ti stanovi i prijeđu u ruke savezne države, ova se baš i ne žuri da ih podijeli narodu, unatoč krizi stanbenog prostora. Pored Dallgowa, u predgrađu Berlina, njmačka vlada ljubomorno čuva jedno fantomsko naselje od 700 stanova za svoje fukncionere kada se jednog lijepog dana Ured saveznog kancelara preseli u Berlin... oko 2.000 godine. (Hina) 041617 MET dec 91