IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

RADIO I TV POSTAJA ZAGREB, 16. listopada (Hina) POLITIKA - U ekskluzivnom razgovoru s glavnim i odgovornim urednikom lista Momčilom Pantelićem predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Dobrica Ćosić na početku ističe kako "s razlogom ljudi ove zemlje strepe od građanskog rata. Naši vanjski neprijatelji ga priželjkuju i podstiču. Domaći maloumnici svojim mržnjama, nerazumnim politikama i niskim strastima srljaju u nered i sukobe koji lako mogu završiti i pucanjem". Prema njegovu mišljenju izlazak iz krize trebao bi imati ovaj redoslijed: "1) demokratski izbori što prije; 2) stvaranje vlade koja će voditi novu politiku kao izraz političke volje većine građana u obje republike; 3) ispunjavanje realnih zahtjeva za oslobađanje od sankcija; 4) ustavna reforma i izgradnja pravne, efikasne i jeftine države; 5) normalizacija političkih, ekonomskih, komunikacijskih i drugih životnih odnosa i suradnje sa susjednim državama, Europom i čitavim svijetom; 6) formuliranje nove razvojne politike; 7) preporod čitavog društvenog i državnog organizma; 8) oštra i uporna borba protiv korupcije, pljačke, protekcija, nemorala i kriminala svih vrsta..." Govoreći o tome što očekuje od sljedećih izbora Dobrica Ćosić naglašava da očekuje pobjedu demokracije i dodaje: "Budući izbori ne odlučuju samo o demokratskoj vlasti, ishod tih izbora može odlučno utjecati na opstanak naše države i život naroda Srbije i Crne Gore". Dosad se političke stranke koje sudjeluju na 'okruglom stolu' još nisu dogovorile o izborima, a najteži spor je o broju izbornih jedinica u proporcionalnom izbornom sustavu. Predsjednik SRJ uvjeren je da će se nakon političke, demokratske konsolidacije unutar SRJ moći riješiti svi problemi "našeg preteškog međunarodnog položaja". Ćosić ističe kako je pristaša "evolutivnih društvenih promjena. (...) Ali, nephodan je radikalniji zaokret ka promišljenim evolutivnim promjenama. Očekujem da će kraj ove 1992. i početak 1993. godine biti u naponu takvog preokreta". Ćosić je prokomentirao i razloge sadašnjeg teškog međunarodnog položaja nove države, a između ostalog, drži da dio krivnje snose politički režim u Srbiji i srbijanska oporba. "Buduće odnose prema svim bivšim jugoslavenskim republikama treba zasnivati isključivo na vlastitim državnim interesima. Normalizacija i međusobno priznavanje jest naš državni interes i cilj, ali naša dobra nastojanja moraju biti samo u ravni reciprociteta", objašnjava Dobrica Ćosić. Zatim napominje kako je normalizacija ekonomskih veza uvjet "normalizacije života velikog broja građana i stvaranja neophodnih početnih uvjeta obnavljanja međusobne suradnje poduzeća na čitavom prostoru nekadašnje SFRJ. Ovo pitanje je utoliko političko ukoliko od država i vlada zavisi sporazumno iskazivanje volje da se pokidane veze obnove. (...) Naravno, bilo bi daleko bolje da se i neka od ovih pitanja rješavaju na stupnju poduzeća, banaka, osiguravajućih društava. A kada se stvore nepohodni preduvjeti privredne suradnje, to će pitanje biti samo ekonomske prirode, a politički neutralno", predviđa Ćosić. On je iznio svoje viđenje ekonomske perspektive Jugoslavije i ocijenio kako je promjena privrednog sustava preduvjet prelaska u svijet tržišnih privreda. Upozorava kako im ekonomske perspektive "neposredno i odlučujuće zavise od intenziteta i dužine trajanja sankcija". "Svi govore o nacionalnom jedinstvu kao nacionalnom spasu, a može ih ujediniti, i to nakratko, samo osvajanje vlasti ili obrana vlasti. Mi ćemo dugo biti društvo u krizi", kaže Ćosić govoreći o unutarnjim političkim sukobima. "Naše stranačke politike su, uglavnom, kratkoročne u ciljevima, pa otud i njihova nemoć da se suglase o 'minimumu zajedničkih ciljeva'. Zato je neophodno da se što prije konstituira jaka pravna država koja bi bila kostur tom rovitom i mlohavom društvenom organizmu", dodaje Ćosić i upozorava: "...danas imamo najtanje jedinstvo u shvaćanjima nacionalnih ciljeva u posljednja dva vijeka". Komentirajući postojanje tri predsjednika republika (Ćosić, Milošević, Bulatović), predsjednik SR Jugoslavije kaže: "Postojanje tri predsjednika republika u Saveznoj Republici Jugoslaviji dokaz je, po mom mišljenju, da naša nova država nije dosljedno savezna, federativna država. To je neka 'trokatna', 'trofazna', složena država - birokratska, preskupa, neefikasna. Novu državu tek treba stvoriti". Dobrica Ćosić se osvrnuo i na nedavni interview predsjednika Miloševića Radio-televiziji Srbije u kojem je Milošević "spontano i uvjerljivo obznanio nešto od svojih neslaganja s mojim političkim shvatanjima. (...) Iznenadila me samo Miloševićeva nedoumica - gde je prijestolnica mog 'kormilara'? Odgovaram: ona je u mojim knjigama. Slobodan Milošević i ja se bitno razlikujemo u shvaćanju demokracije, karaktera savezne države i putova i načina izvlačenja zemlje iz ponora u kome se našla". Komentirajući Miloševićevo neslaganje sa ženevskim sporazumom, Ćosić ističe kako mu je u izravnom razgovoru o Deklaraciji s Tuđmanom, Milošević zamjerio "što se u toj Deklaraciji Srbi u Hrvatskoj spominju samo kao 'lokalni Srbi'. Rekao sam mu da su se 'lokalni Srbi' našli u kontekstu stava o izbjegličkom pitanju, a to se pitanje ne odnosi samo na Srbe iz krajine, već na Srbe iz čitave Hrvatske. Bitnije zamjerke toj Deklaraciji on mi tada, koliko se sjećam, nije saopćio. Uostalom, najbolje je da nam gospodin Milošević kaže s čime se sve ne slaže u ženevskoj deklaraciji. To svakako zaslužuje pažnju naše javnosti, jer Slobodan Milošević uporno nastoji ostaviti dojam političara koji ne pravi ustupke u nacionalnim interesima. Ali sugerira javnosti da to opasno svojstvo iskazujem ja u pregovorima s Tuđmanom. To svakako ne bi bilo dobro, ako bi bilo istina. Bit će da je riječ o nečem drugom, a ne o našim rodoljubljima". Zamoljen da kaže nešto o zahtjevima za ostavkom Slobodana Miloševića, Ćosić napominje kako nije siguran da bi ostavkom bile ukinute i sankcije, ali i dodaje da bi, kad bi se u zemlji i svijetu toliko govorilo o njegovoj ostavci, on ostavku i podnio. "Ali neka to ostane stvar uvjerenja Slobodana Miloševića i neka o tome odluče građani koji su mu dali glas za predsjednika". Ćosić je rekao da se ne namjerava kandidirati na idućim izborima, a ako zatraže njegovo mišljenje, preporučit će i Miloševiću i Paniću da se ne kandidiraju. Prema mišljenju Dobrice Ćosića glavni uvjeti za skidanje sankcija protiv SR Jugoslavije su "oni neimenovani. Oni su i najteži. Neki su čak i neispunjivi. A mi smo prisiljeni da ispunjavamo i one koje ne možemo ispuniti. Jedan od takvih uvjeta je dovršenje rata u Bosni i Hercegovini. Mom razumu, na primjer, nije poznat način kojim bi Srbija i Crna Gora mogle zaustaviti građanski i vjerski rat u Bosni i Hercegovini, čiji su državni suverenitet priznale Europska zajednica, Amerika i Ujedinjeni narodi... Postali smo 'moneta za potkusurivanje' svakojakih računa na svjetskoj pijaci, na kojoj su istina i sudbina malih naroda, kao i svagda u prošlosti, i danas po bagatelnoj cijeni. Čak i u izbornim kampanjama, svaki napad na Srbiju donosi glasove napadaču! Srbofobijom se mnogo gdje na našoj planeti, pa čak i u samoj Srbiji, dokazuju mirotvorstvo, humanizam, demokracija, emancipacija, kozmopolitizam..." Dobrica Ćosić pri kraju se razgovora osvrnuo na glasine o raspadu srpsko-crnogorskog saveza. "Taj državni savez Srbije i Crne Gore je u duši i krvnoj plazmi naroda. Tko ga raskida, taj raskida samu dušu, samu duhovnu jezgru Vukova i Njegoševa naroda", tvrdi Ćosić. (Hina) sb 160327 MET oct 92