IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

RADIO I TV POSTAJA ZAGREB, 2. listopada (Hina) RADIO DEUTSCHE WELLE - "U Ženevi nitko nije htio odustati od optimizma", piše Herbert Korbmacher i nastavlja: "Svi nazočni na konferenciji o Jugoslaviji s mnogo su riječi pokazivali spremnost da završe rat u nekadašnjoj Jugoslaviji, a posebno u BiH. Ali, pojedini recepti za to još su toliko različiti da umjesto da upućuju na napredak, prije pokazuju nove zapreke". Komentator napominje da se susret Ćosić - Tuđman "proglasio povijesnim trenutkom i u skladu s time pokušalo se nešto i postići". Komentator ocjenjuje da bi dobra prilika za to bilo povlačenje jugoslavenskih jedinica s Prevlake. "Za volju dragocjenog mira, a i da bi se uklonila ratna prijetnja Dubrovniku, Hrvati su spremni Prevlaku demilitarizirati. To je napredak, ali se time ipak još ne najavljuje odlučujuća svjetlost na horizontu", ocjenjuje Korbmacher. "Naprotiv, umjesto toga sa druge strane zatamnjuje se scenarij južnoslavenskih ratnih događaja. Dok se Tuđman u Ženevi okušava kao diplomat, dajući čak jednoj novoj i ni u kom slučaju međunarodno priznanoj jugoslavenskoj državi prve reference, kod kuće u Zagrebu predsjednik hrvatskoga Sabora zamahuje ratnom sjekirom. 'Samo bi vojni poraz Srba', kaže Stipe Mesić, 'mogao završiti građanski rat na Balkanu'. Ili UN i EZ moraju Srbiji postaviti ultimatum da odmah obustavi sva neprijateljstva ili se Hrvatsku i Bosnu treba osloboditi embarga na uvoz oružja kako bi mogli potući Srbe do koljena. Tisuće izbjeglica u Hrvatskoj namjeravaju krenuti natrag prema selima u istočnoj Slavoniji. To područje, na koje Srbi imaju aspiracije, trenutno je pod nadzorom UN, koje bi, istina, trebale pripremiti povratak protjeranih, ali drže da za to još nije došao pogodan trenutak. Val povratka, koji je upravljan iz Zagreba, moći će tek djelomice biti zaustavljen od istog onog mjesta, koje je, bez obzira na cijenu pothvata, njime htjelo dati stanoviti primjer. Srbi pak prijete da će povratak spriječiti silom oružja. To nije najbolja podloga za odvijanje ženevskih mirovnih razgovora, a još manje su to žestoki napadi jedinica bosanskih Srba na hrvatsko-muslimanske položaje, sela i gradove na sjeveru Bosne. Srpski vođa Radovan Karadžić također je bio u Ženevi, ali njegovi prijedlozi o prekidu vatre, kojeg bi nadzirale plave kacige UN, nije naišao na potporu. Muslimani i Hrvati s pravom su držali kako se iza toga krije namjera da Srbi sebi pomoću zaštite UN osiguraju dosad osvojene teritorije. Alije Izetbegović je neposredno toga prije objavio svoje mirovne prijedloge, koje je pak srpska strana odbila. Izetbegović je predložio demilitarizaciju Sarajeva i ostalih gradova, kao i u skladu s tim, završetak srpske okupacije, tražeći dodatno i slobodne kopnene koridore za opskrbu pučanstva uoči nadolazeće oštre zime. Posrednici UN i EZ, kojima se privremeno priključio i britanski ministar vanjskih poslova Hurd, ni poslije ove runde ne mogu se pohvaliti značajnijim napretkom. Tako je ostala samo nada da će, uz pridržavanje dosadašnje pregovaračke linije UN i EZ, uključujući i embargo protiv Srbije, niz malih koraka ipak voditi u pravcu mira. To će podrazumijevati i ponovno uspostavljanje zračnoga mosta prema Sarajevu", komentira Herbert Korbmacher. (Hina) sb 020039 MET oct 92