IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA, TV I RADIO POSTAJA

ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - NEUE ZUERCHER ZEITUNG (Švicarska) - "Posjet srpskog predsjednika Miloševića Ankari nije mogao spriječiti novo zahlađenje tursko-srpskih odnosa. Ankara je srpskoj delegaciji jasno dala do znanja da će uskoro priznati republike Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju kao neovisne države, budući da u njima živi velika muslimanska manjina, za čiju se sigurnost Ankara drži odgovornom", javlja dopisnik lista iz Istanbula. "Srpski predsjednik Milošević stigao je u pratnji svog ministra vanjskih poslova Jovanovića neposredno nakon dolaska svog azerbejdžanskog kolege Mutalibova. Dok je predsjednika Mutalibova na aerodromu uz sve počasti dočekao osobno njegov domaćin Turgut Ozal, srpska delegacija morala se zadovoljiti rezervnom postavom - dočekao ju je potpredsjednik vlade Erdal Inonu. Podsjetivši da je Milošević stigao u Anakaru s namjerom da pridobije turske političare za svoju viziju "male Jugoslavije", dopisnik izvješćuje da je Miloševićev domaćin, turski ministar vanjskih poslova Hikmet Cetin, uzvratio čvrstom odlukom Ankare da prizna sve jugoslavenske republike istodobno i ponovo naglasio da je Turska preuzela ulogu sile zaštitnice Muslimana u Bosni i Hercegovini i Makedoniji. "Ankara dosad nije priznala Hrvatsku i Sloveniju upravo zbog manjina u te dvije republike", prenosi dopisnik dodatno pojašnjenje turske politike prema priznanju, nadopunjeno namjerom Turske da zaštitom muslimanske manjine u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Bugarskoj i Albaniji proširi svoj utjecaj od zapadne Turske do Sarajeva. Izviješće završava informacijom o sporazumu šefova Generalštaba Albanije i Turske o tijesnoj suradnji na području vojne nauke, tehnologije i znanosti. FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG (Njemačka) - "Hvalisanje nije uvijek bezazleno. Srbija je mjesecima vodila bespoštedan rat protiv Hrvatske; danas srpsko rukovodstvo nastoji prisvojiti ulogu motorne snage koja privlači mirovne snage UN", ističe Johann Georg Reissmueller u uvodu svog komentara najnovijih pomaka na srpskoj političkoj pozornici. Upozorivši da navodna miroljubivost srpskog vodstva treba prikriti odbijanje Beograda da povuče svoje oružane snage iz Hrvatske, Reissmueller dodaje da je Srbija plavim kacigama očito dodijelila ulogu čuvara osvojenih teritorija. U međuvremenu, srpsko vodstvo priprema nova teritorijalna osvajanja u planovima iznuđenog ulaska Bosne i Hercegovine u novu Srbo-Jugoslaviju, odnosno njene podjele u vlastitu korist. "EZ je zatažila od vlade u Sarajavu da organizira referendum, međutim, poznato je da većina stanovnika - muslimanski i hrvatski narod - želi neovisnost republike; poradi čega je danas Bosni i Hercegovini bez dovoljno čvrstog razloga uskraćeno životno važno međunarodno priznanje. Ako Srbija posegne za nasilnim sredstvima, tko će pomoći ovoj žrtvi?", upozorava Reissmueller na završetku svog komentara. IL GIORNALE (Italija) - Francois Fejtoe posvećuje svoj komentar pravima i zaštiti manjina, ističući kako je uvođenjem određenih uvjeta za priznanje Hrvatske Europska zajednica na inzistiranje Francuske donijela važnu odluku koja predstavlja presedan, a čija primjena može olakšati uklanjanje jednog od glavnih izvora nacionalnih sukoba, koji od kraja Prvog svjetskog rata ometaju stabilnost i demokratizaciju zemalja srednje i istočne Europe. Zapravo, ravnoteža i poredak gotovo svih zemalja ovoga područja poremećeni su voljom određenih država da budu homogene i jedinstvene, kako je to istaknuto u nedavno usvojenom rumunjskom ustavu. Drugim riječima, te višenacionalne države, želeći biti čisto nacionalne, sustavno odbijaju bilo kakav oblik autonomije svojim nacionalnim i vjerskim manjinama. Manjinski status je postao praktički sinonim za građane drugog reda, za pojedince izložene diskriminaciji. Poznato je kako je glavno opravdanje civilnih i vojnih srbo-federalih vlasti bivše Jugoslavije za vojnu intervenciju u Hrvatskoj nastojanje da zaštiti svoje sunarodnjake od diskriminacije i represije, u slučaju otcjepljenja Hrvatske. Fejtoe ističe kako je odluka Zagreba da prihvati Statut o zaštiti srpske manjina u Hrvatskoj omogućeno usuglašavanje Francuske s europskom jedanaestoricom, te da će nedvojbeno poslužiti kao model europskoj Konvenciji o zaštiti manjina, koja se sada priprema. Zapravo je teško shvatiti zašto se taj kriterij nije primjenjivao na ostale države koje su tražile priznanje. Tako prava drugoga naroda uključuje vlastita obilježja državnosti, obrazovni i administrativni sustav, policiju i autonomnu upravu, koju će i Srbija kada, prihvati međunarodne norme, morati zajamčiti albanskoj manjini na Kosovu, Mađarima i Hrvatima u Vojvodini, te Muslimanima u Sandžaku. Autor komentira kako su napori lorda Carringtona i Badintera, koji su 'presjekli gordijski čvor', odlučna i jasna lekcija svima. Istodobno dodaje kako će primjena tih odredbi naići na velike poteškoće, posebno u područjima poput krajine i Slavonije, gdje je u etničkim sukobima izgubilo živote mnogo ljudi i gdje su mnogi bili prisiljeni na seobu, gdje je akumulirana prevelika mržnja i želja za osvetom. Ne treba se zavaravati, upozorava, između ostalog list. (Hina) 270253 MET jan 92