Costa je nakon irskog premijera Lea Varadkara i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića treći predsjednik vlade zemlje članice koji je na plenarnoj sjednici govorio o budućnosti Europske unije.
"Kada je riječ o politici štednje, mi u Portugalu nudimo alternativu. Želimo se usredotočiti na veći gospodarski rast, na veću pravednost, jednakost i povećanje broja radnih mjesta", kazao je Costa pred eurozastupnicima.
To znači, pojasnio je portugalski premijer, "da moramo dati povjerenje svim gospodarskim dionicima i subjektima".
"Kako bismo podržali njihov rast to također znači da moramo ulagati i pouzdati se u privatna ulaganja te moramo poboljšati transportnu mrežu (...) Puno smo toga napravili ali sada nam trebaju nova pravila i nove inicijative", kazao je Costa.
Pojasnio je da njegova zemlja danas ima državne potpore i financijska sredstva koja su puno čvršća nego prije tri godine. Zemlja je izašla iz procedure prekomjernog deficita 2017., a Europska unija je, istaknuo je, napokon povukla Portugal s liste zemalja koje imaju prekomjernu makroekonomsku ranotežu.
Costa je to ocijenio "velikim uspjehom" za Portugal.
Govoreći o globalizaciji kazao je da se EU protiv toga ne može boriti podizanjem zidova i trgovinakih barijera, "povlačeći se u protekcionistički mentalni sklop".
"To nikada neće biti europski izbor i to je jasno. EU je ta koja će ići u pravom smjeru samo ako će nastaviti imati otvorenu viziju prema svijetu", kazao je Costa.
Ocijenio je da ono što globalizacija traži od nas je zapravo sposobnost ulaganja u kapaciete, infrastrukture koje će nam omogućiti razvijanje globalnih mreža.
"Samo povezano društvo na svim aspektima može zajamčiti održivi kontinuitet, a naša politička odgovornost je reagirati na legitimne strahove naših europskih građana,To ćemo uspjeti samo ako ćemo uspjeti stvoriti stvarnu uniju koja će biti povezanija s političkog, gospodarskog i socijalnog stajališta", istaknuo je.
Kako bi to bilo moguće, nastavio je, postoje dva jasna prioriteta koja moramo poštivati: moramo zaključiti monetarnu i gospodarsku uniju te moramo razvijati Uniju kroz dovoljno sredstava na razini onih ambicija koje smo si davno postavili i svih ciljeva koje želimo ostvariti.
Po njemu, eurozona će biti izložena rizicima sve dok ekonomska i monetarna unija "ostane nedovršena".
"Konvergencija je ključni element u Europi, samo zahvaljujući konvergenciji možemo zajamčiti stabilnost i eurozone koja nam je potrebna i tako smanjiti gubitke i osigurati preraspodjelu dobiti", kazao je Costa.
Upozorio je na "krhkost" te jedinstvene valute, dodavši da ono što možemo izbjeći je rascjepkanost koja nam prijeti u okviru Europske središnje banke (ECB).
Ukazao je da unutar EU postoji neravnoteža među državama članicama što sprečava zajednički rast i trajnu stabilnost zajedničke valute. Smatra da treba ojačati eurozonu kroz monetarnu uniju kako bismo povećali konvergenciju.
"Zrela monetarna unija ima i proračunske kapacitete koji će biti puno pozitivniji (...)Proračunski kapacitet se može koristiti kao instrument stabilizacije protiv vanjskih šokova, ali glavno načelo mora biti načelo ulaganja", ocijenio je Costa.
Istaknuo je da svaka država članica mora povesti svoje specifične reforme te situaciju prilagoditi pojedinim državama, dodavši da u slučaju Portugala, njegova zemlja treba, primjerice, više ulagati u obrazovanje. .
"Nama treba pozitivna uvjetovanost, a ne ona koja će kažnjavati. Mi ne smijemo nastaviti gledati EU kao zajednicu gospodarstava naspram ostatku svijeta. Ne, eurozonu moramo gledati kao integrirani prostor u kojem su kohezija i prosperitet nešto što pogoduje svima", poručio je premijer.
Založio se za ujednačenu trgovinsku politiku koja će zajamčiti sigurnost europskom tržištu, ali imajući pritom na umu sve kriterije koje želimo zadržati, na način da donesemo pravila i propise koji će podržati europski socijalni model.
"Kada govorimo o socijalnom stupu zajedničkog tržišta te zajedničkom ulaganju u društvo, u znanje, u energetsku tranziciju, to je jedino što može zajamčiti dostojna radna mjesta u budućnosti te također pravedni razvoj tržišta rada u budućnosti", kazao je socijalistički premijer.
Pozvao je na povećanje doprinosa država članica europskom proračunu i iskazao spremnost Portugala da izdvoji više novca u europske projekte od zajedničkog interesa.
Iako, kako je, kazao, u EU "više nema one egzistencijalne krize", izazovi i dalje postoje.
"To su nestabilnost na vanjskim granicama, terorizam, klimatske promjene, globalizacija, migracije, digitalna tranzicija", kazao je Costa, dodavši da moramo biti svjesni da se niti jedan od tih izazova s kojima se suočavamo neće razriješiti bolje izvan Europske unije na izolirani način, od surađivanja s drugim zemljama unutar Europske unije.
Ocijenio je da je "kjučno" za EU poštivati Pariški sporazum o klimi kako bismo spriječili posljedice klimatskih promjena koje prijete čitavom čovječanstvu.
"Također moramo naglasiti podjelu suodgovornosti na solidaran način u okviru NATO-a", dodao je Costa.
Nestabilnost na vanjskim granicama ocijenio je "prijetnjom našoj sigurnostim i našem miru".-
"Samo ako ostanemo jedinstveni možemo jačati policijsku i pravosudnu suradnju te razmjenu podataka među našim obavještajnim službama kako bismo se borili protiv terorizma koji sije teror na ulicama naših gradova", kazao je Costa.
Kada je riječ o migracijama, portugalski premijer smatra da treba promicati mir i ljudska prava u Africi te suradnju sa zemljama porijekla i tranzitnim zemljama.
Pozivajući se na glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa, ujedno bivšeg portugalskog socijalističkog premijera od 1995 do 2002., ponovio je da na novi globalni pakt za migracije može na solidaran način zajamčiti da osiguramo vanjske granice od kriminalnih mreža koje zarađuju na migracijama.
U svom je govoru kazao da EU trenutno uživa "svoj trenutak mira" nakon niza kriza koje su je pogodile, među kojima je Brexit, ali koja "nije potaknula dezintegraciju Europe".
Antonio Costa je bio zastupnik u Europskom parlamentu 2004-2005 te jedan od njegovih potpredsjednika.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je kazao da su mjeseci koji dolaze ključni za budućnost EU te da je Portugal pokazao da se može odoljeti i suprotstaviti se svim izazovima.
Posebice se osvrnuo na migrantsku krizu i kazao da je Portugal pokazao iznimnu solidarnost prihvatom izbjeglica iz italije i Grčke.
"Portugal je učinio i više nego se očekivalo. U to se mogu ugledatim i druge zemlje", kazao je Juncker, nazvavši to "inspirativnim primjerom".
Njemački kršćanski demokrat Manfred Weber, vođa Europske pučke stranke desnog centra, kazao je da moramo u eri globalizacije kreirati modernu socijalnu politiku koja je ujedno i moderna porezna politika.
"Devet posto Europljana ne zarađuje dovoljno novca za život i njima prijeti siromaštvo. Svaki radnik mora moći dostojanstveno živjeti od svoje plaće. Socijalni partneri ili država moraju se pobrinutio za odgovarajući odgovor", kazao je Weber.
Podsjetio je da je papa Franjo u svojoj enciklici napisao da današnje gospodarstvo "ubija".
"To je velika optužba na račun našeg gospodarskog sustava (...) trgovinsko pitanje nije samo pitanje carina, to je i pitanje minimalnih socijalnih standarda. Nemojmo na našim tržištima dozvoliti proizvode na kojima rade djeca", kazao je Weber.
U ime socijalisata i demokrata, Maria Joao Rodrigues je kazala da će jedinstvo EU-a ovisiti o implementaciji "socijalnog stupa". Također je pozvala da dodatna ulaganja u kako bi se se povećao broj novih radnih mjesta.
"Moramo provesti paket socijalne pravde i otvoriti više radnih mjesta", kazala je Rodrigues., uz opasku da su nam za to potrebna odgivarajuća proračunska sredstva.
"Stoga želimo nove izvore oporezivanja", kazala je socijalistička zastupnica.
Njemačka zastupnica Urlike Trebesius, iz redova Europskih konzervativaca i reformista (ECR), smatra Europi treba "više autonomije i kreativnost".
"Centralizacija i delegiranost iz Bruxellesa ugrožavaju autonomiju i kreativnost", kazala je Trebesius.
"I dok velika pro-europska koalicija ovdje zaziva centralizaciju, zajedničke financije i naposljetku europsku superdržavu, mislim da je to pogrešan put prema naprijed", kazala je njemačka zastupnica.
Ona je također kazala da "Brexit ne predstavlja prijetnju, već šansu za EU jer će donijeti toliko potrebnu konkurentnost i ojačala svoje trgovinske izglede".
"Europi je potrebna konkurentnost u političkoj sferi i stoga Brexit nije samo prijetnja već i prilika jer će Britanci morati biti kreativni kako bi riješili svoje probleme", dodala je. Svojim je opaskama izazvala popriličnu buru u parlamentu.
Guy Verhofstadt, vođa liberala (ALDE) ustvrdio je da se na temelju "carstva", umjesto nacionalnih država, trenutno stvara "novi svjetski poredak" za koji Unija nije spremna, posebice spomenuvši kineskog predsjednika Xi Jinpinga koji se upravo "okrunio za doživotnog vladara", dok je u SAD-u Donald Trump započeo s "opasnim trgovinskim ratom", a prošli tjedan je ruski predsjednik Vladimrr Putin krenuo "ubijati bivšeg ruskog špijuna".
Prema njegovim riječima, "EU još uvijek nije unija kakvu su zamišljali njezini utemeljitelji".
"Europskom bloku su nužne reforme u tri područja - trabaju nam obrambena zajednica, sveobuhvatni europski proračun i institucionalna reforma", ocijenio je vođa liberala i založio se za stvaranje manje Europske komisije s 12 ili 15 članova, tj. za "pravu europsku vladu".
Podsjetio je da je SAD na financijsku krizu 2008. odgovorio s investicijama od 900 milijuna dolara, dok EU još uvijek raspravlja o bankovnoj uniji.
Smatra da je proces donošenja odluka dug i spor te zagovara ukidanje načela jednoglasnog odlučivanja.
"Trebamo se riješiti tog pravila", kazao je Verhofstadt, dodavši da u tom novom svjetskom poretku "možemo računati jedino na sami sebe".
Zbog načela jednoglasnog odlučivanja, Unija u vanjskoj politici ostala "potpuno nijema" prema slučaju trovanja Sergeja Skripala u Velikoj Britaniji, zaključio je Verhofstadt u raspravi nakon govora premijera Coste.
Sljedeći EU lider koji će raspravljati o budućnosti Europe sa zastupnicima na plenarnoj sjednici u Strasbourgu bit će francuski predsjednik Emmanuel Macron 17. travnja.