Europska komisija će u četvrtak objaviti svoje jesenske ekonomske prognoze za 2017.,2018. i 2019. godinu, koje, među inim, uključuju podatke o rastu BDP-a, inflaciji, zaposlenosti, proračunskim deficitima i javnom dugu u zemljama članicama EU-a i kandidatskim zemljama.
Komisija tri puta godišnje objavljuje ekonomske prognoze - na proljeće, jesen i zimu, a te kratkoročne makroekonomske prognoze se koriste u okviru postupaka nadzora ekonomskih politika u zemljama članicama.
U zadnjim, proljetnim ekonomskim prognozama, objavljenim 11. svibnja, Komisija predvidjela rast hrvatskog BDP-a od 2,9 posto za ovu godinu, a za sljedeću 2,6 posto. Tri mjeseca prije toga, u zimskim ekonomskim prognozama od 13. veljače, Komisija je predviđala rast hrvatskog gospodarstvo od 3,1 posto za ovu godinu, a za sljedeću 2,5 posto. Blago smanjenje procjene za ovu godinu Komisija je tada objasnila krizom u Agrokoru.
Komisija je u proljetnim prognozama procjenjivala da će deficit ove godine dostići 1,1 posto BDP-a, a sljedeće da će pasti na 0,9 posto, dok bi javni dug u ovoj godini pao s prethodnih 84,2 na 81,9 posto BDP-a, a iduće bi godine mogao pasti na 79,4 posto.
U prijedlogu proračuna za 2018. koji je hrvatska Vlada predstavila prošli tjedan, računa se na rast od 2,9 posto u sljedećoj godini, 2019. godine od 2,6 posto i 2020. 2,5 posto. Proračunski deficit za sljedeću godinu planira se na 0,5 posto, 2019. se očekuje uravnoteženje proračuna, a 2020. predviđa se suficit od 0,8 posto BDP-a.
U ponedjeljak se u Bruxellesu sastaju ministri poljoprivrede i ribarstva zemalja članica. Ministri će, između ostaloga, raspravljati o održivoj uporabi pesticida na temelju izvješća Europske komisije, zatim o pitanjima trgovine poljoprivrednim proizvodima i o održivom upravljanju tlom.
U utorak se sastaju ministri financija, koji bi trebali postići dogovor o reformi pravila o PDV-u u elektroničkoj trgovini. Dan prije, u ponedjeljak popodne, sastaju ministri financija zemalja eurozone, koji će raspravljati o bankovnoj uniji i javnim investicijama u ljudski kapital. Nakon toga euroskupina, koja okuplja ministre financija eurozone, sastat će se u tzv. inkluzivnom formatu, 27 zemalja članica, to jest svih članica osim Velike Britanije, kako bi razgovorali o pripremama za summit eurozone u prosincu na kojem će se razgovarati o kompletiranju bankovne unije i fiskalnog upravljanja u eurozoni.
U petak se sastaju ministri zemalja članica nadležni za međunarodnu trgovinu koji će razgovorati o pripremama za 11. ministarski sastanak Svjetske trgovačke organizacije, koji su u prosincu održava u Buenos Airesu.
U četvrtak i petak u Bruxellesu se održava novi krug pregovora o Brexitu, šesti od lipnja. Europska unija sa svoje strane nastoji dobiti što jasniji odgovor koliko je Velika Britanija spremna platiti u ispunjavanju svojih obveza prema europskom proračunu, dok se britanski pregovarači uopće ne žele u ovoj fazi obvezivati konkretnim brojkama, ističući da to treba biti dio sporazuma o budućim odnosima.
EU inzistira da se prvo moraju riješiti pitanja razdruživanja, među kojima su tri prioritetna - ispunjavanje financijskih obveza, pitanje prava europskih građana u Velikoj Britaniji te granični režim između Irske i Sjeverne Irske. Tek kada se postigne dovoljan napredak u tim pitanjima, EU je spreman početi pregovorati o budućim odnosima s Velikom Britanijom.
U srijedu će Europska komisija primiti kompletnu bugarsku vladu u sklopu priprema za predstojeće bugarsko predsjedništvo Vijećem EU-a, koje počinje 1. siječnja sljedeće godine.
U četvrtak će se sastati Stalni odbor za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu, koji čine predstavnici zemalja članica EU-a, a koji bi trebao odlučivati o obnovi dozvole za uporabu glifosata. Europska komisija će predložiti skraćeno produljenje na pet godina dozvole za uporabu glifosata, herbicida za koji se sumnja da je kancerogen. Prošli tjedan, Komisija nije mogla dobiti potporu zemalja članica za produljenje na 10 godina. Sadašnja dozvola istječe 15. prosinca.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), odnosno njezina Međunarodna agencija za istraživanja o karcinomu (IARC), objavila je u ožujku 2015. da je herbicid glifosat "vjerojatno kancerogen".
EU je u lipnju 2016. produljila dozvolu za glifosat za 18 mjeseci, u očekivanju rezultata nove znanstvene studije.
Europska kemijska agencija je u ožujku ove godine zaključila da nema dokaza kojim se mogu povezati glifosat i rak kod ljudi, a slično su zaključili i Europska agencija za sigurnost hrane i regulatorna tijela Japana i Kanade.
Glifosat je kemijski spoj, koji je glavni sastojak nekoliko herbicida širokog spektra, a u uporabi je više od 40 godina.