U ponedjeljak se u Luxembourgu sastaju ministri za rad i socijalna pitanja zemalja članica. Oni će između ostaloga pokušati postići kompromisno stajalište o promjenama direktive o izaslanim radnicima, koje bi onda služilo kao osnova za pregovore s Europskim parlamentom.
I Europski parlament mogao bi sljedeći tjedan na plenarnoj sjednici u Strasbourgu izglasati svoje stajalište o tom pitanju, nakon što je to već izglasano na nadležnom odboru. Kada oba zakonodavna tijela u Europskoj uniji - Vijeće i Parlament - usuglase svoja stajališta za pregovore, stječu se uvjeti za konačno usuglašavanje u čemu im pomaže i Komisija u okviru tzv. "trijaloga".
Oko promjene direktive na snazi od 1996. godine, na čemu najviše inzistira Francuska, postoje velike razlike među zemljama članicama. Istočne članice su protiv promjene te direktive, dok zapadne inzistiraju na promjenama jer jeftina radna snaga iz novih članica ugrožava konkuretnost njihovih poduzeća.
Prema prijedlogu Komisije, izaslani radnik treba imati istu plaću i iste radne uvjete kao i radnici u zemlji primateljici, dok je po sadašnjim pravilima radnik najčešće plaćen prema standardima zemlje iz koje dolazi.
Time bi tvrtke iz siromašnijih članica izgubile konkurentsku prednost i ne bi mogle dobivati posao u bogatijim članicama, a što bi negativno utjecalo i na zaposlenost.
Prema europskom zakonodavstvu, izaslani radnik se definira kao "zaposlenik koga je poslodavac privremeno poslao u drugu zemlju članicu radi pružanja usluga". U 2015. u Europskoj je uniji radilo 2,05 milijuna izaslanih radnika.
Najviše radnika upućuju Poljska, Njemačka i Francuska, dok Njemačka, Francuska i Belgija privlače najviše izaslanih radnika iz drugih zemalja.
Sljedeći tjedan bit će dosta riječi o daljnjoj uporabi glifosata, kemijskog spoja koji je glavna komponenta nekoliko herbicida širokog spektra.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), odnosno njezina Međunarodna agencija za istraživanja o karcinomu (IARC), objavila je u ožujku 2015 da je herbicid glifosat "vjerojatno kancerogen".
Europski parlament u utorak će glasovati o rezoluciji u kojoj će tražiti zabranu glifosata do 2020. Zastupnici traže potpunu zabranu herbicida na bazi glifosata do prosinca 2020. godine i trenutno ograničavanje korištenja glifosata.
S druge strane, Europska komisija i neke države članice traže da se obnovi dozvola za uporabu glifosata u sljedećih 10 godina.
U ponedjeljak će se aktivisti koji su prikupili 1,3 milijuna potpisa europskih građana za zabranu glifosata sastati s povjerenikom za sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis.
U utorak je glasovanje u Europskom parlamentu o neobvezujućoj rezoluciji, a u srijedu se sastaje Stalni odbor za biljke, životinje, ljudsku i životinjsku hranu (Paff), koji bi mogao donijeti konačnu odluku hoće li se produljiti dozvola za uporabu glifosata, koja istječe 29. prosinca.
U posljednje vrijeme objavljeno je više izvješća u kojima je otkriveno da je tvrtka Monsanto, koja proizvodi taj herbicid, falsficirila istrživanja kako bi osigurala legalizaciju svog proizvoda.
U ponedjeljak, u Strasbourgu počinje plenarna sjednica Europskog parlamenta koja traje do četvrtka. U ponedjeljak navečer na Odboru za vanjsku politiku održat će se razmjena mišljenja s predsjednikom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Draganom Čovićem. Čović će u utorak razgovorati i s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom te s visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu poliitku Federicom Mogherini.
U utorak će Tusk upoznati zastupnike Europskog parlamenta sa zaključcima summita održanog 19. i 20. listopada.
Predsjednik Tusk također će izvijestiti zastupnike o prvim reakcijama i raspravama šefova država i vlada o različitim scenarijima za budućnost Europe.
Zastupnici će u utorak u podne minutom šutnj odati počast ubijenoj malteškoj novinarki Daphne Caruana Galizia, a popodne će raspravljati o slobodi medija i zaštiti novinara u nazočnosti obitelji ubijene novinarke.
Zastupnici će u srijedu raspavljati i glasovati o novom sustavu ulaska/izlaska (EES) u Europsku uniji i iz nje za državljane trećih zemalja kojima je ulazak potrebna viza.
Novi bi sustav trebao ubrzati provjere provjere na vanjskim granicama schengenskog prostora i registrirati putnike iz trećih zemalja. Novi sustav EES registrirat će podatke o ulasku i izlasku te podatke o zabrani ulaska za državljane trećih zemalja koji trebaju vizu i za one koji su izuzeti iz viznog režima i koji prelaze granice Schengena.
Provjeravat će se poštuju li se odredbe o dopuštenom razdoblju boravka u schengenskom prostoru, uz pomoć elektroničkog sustava koji registrira vrijeme i mjesto ulaska i izlaska državljana trećih zemalja kojima je dopušten kratkotrajni boravak u schengenskom prostoru te koji računa trajanje njihova dopuštenog boravka. EES bi olakšao provjeru poštivanja ovlaštenog trajanja kratkog boravka - 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.
Novi sustav zamijenit će dosadašnju praksu stavljanja žigova u putovnice, te istovremeno ubrzati prelazak granice. Također će biti lakše utvrditi tko je ostao dulje nego što je dozvoljeno u schengenskom prostoru il tko je krivotvorio dokumente.