"Duboko vjerujem s obzirom na Brexit da će proračun EU-a biti manji u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru i svi moramo biti na to spremni. Ali, zasad je prerano govoriti koliko će Hrvatska uplaćivati i koliko dobivati iz europskog proračuna. Mi još ne znamo ni koliko će trajati programsko razdoblje, pet ili sedam godina. Tek u proljeće sljedeće godine možda ćemo moći govoriti o pojedinostima", rekla je ministrica Žalac.
Ministrica Žalac u Bruxellesu sudjeluje u na 7. Kohezijsom formu, skupu koji se održava svake treće godine i na kojem se okupljaju predstavnici europskih institucija, zemalja članica na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, nevladine organizacije i predstavnici akademske zajednice.
Ovaj forum se smatra dobrom prigodom za pripremu okvira za europske strukturne i investicijske fondove nakon isteka sadašnjeg programskog razdoblja 2020. godine. Komisija bi do kraja godine trebala objaviti prijedlog višegodišnjeg proračunskog okvira za razdoblje nakon 2020. godine. Do sada je to bilo na sedmogodišnje razdoblje, ali sada postoje prijedlozi da se to skrati na pet godina koliko traje mandat saziva Europskog parlamenta.
Kohezijska politika EU-a sigurno će se naći pod pritiskom u sljedećem programskom razdoblju s obzirom na Brexit, ali i zbog opće situacije u kojoj su se pojavili novi prioriteti.
Dio starih članica traži da se sredstva za kohezijsku politiku uvjetuju poštovanjem načela solidarnosti. To bi po njima bio odgovor na odbijanje nekih zemalja poput Poljske i Mađarske, koje odbijaju primati migrante.
Na upit kakvo je stajalište Hrvatske po tim pitanju, ministrica Žalac je zasad o tome još nema jasnog stajališta.
"Još uvijek se o tome pregovora. Hrvatska još nema jasan stav o tome, ali mislim da nije lijepo kažnjavati pojedine članice, nego treba naći rješenje koje će biti na dobrobit svih", rekla je Žalac.
Ministrica Žalac je istaknula da nije zadovoljna dosadašnjom iskorištenošću sredstva koja su Hrvatskoj na raspolaganju.
"Mi smo sada na nekih 23 posto iskorištenosti. Nisam s tim zadovoljna", rekla je, dodajući da se kasni oko dvije godine jer su prethodne vlade dosta vremena utrošile na partnerski sporazum i izradu operativnih programa.
Dodala je da je u proteklih osam mjeseci postignut zamjetan napredak s obzirom da je postotak ugovorenosti podignut s 9 na 23 posto.
Najavila je da će njezino ministarstvo, kao koordinacijsko tijelo za najveći Operativni program Konkurentnost i kohezija, učiniti sve da se stvari poboljšaju i ubrzaju i da će ove godine biti premašen zacrtani plan o 13 milijardi kuna ugovorenih sredstava.