"Iako je postojeća kohezijska politika ublažila posljedice gospodarske krize i strogih mjera štednje, regionalne i socijalne nejednakosti i dalje su visoke", stoji u rezoluciji za koju je na plenarnoj sjednici EP-a glasalo 350 zastupnika, sa 149 glasova protiv i 171 suzdržanim glasom.
Kao ključni prijedlozi za poboljšanje kohezijske politike nakon 2020. godine se uz odgovarajući proračun, bolju sinergiju između dodjele sredstava i pojednostavljenjem cjelokupnog sustava upravljanja politikom na svim razinama upravljanja, navodi se i usklađivanje kohezijske politike i politike tržišnog natjecanja, posebice u vezi s pravilima o državnim potporama.
U rezoluciji se također ističe da financiranje u okviru kohezijske politike i dalje treba temeljiti na bespovratnim sredstvima dok se zajmovi, kapital ili jamstva trebaju upotrebljavati "s oprezom".
Izvjestiteljica Kerstin Westphal (S&D) smatra da europski strukturni fondovi stvaraju nova radna mjesta i pomažu u suočavanju s problemima poput klimatskih promjena.
"Oni su pokretač gospodarskog rasta i održivog razvoja i Parlament je danas poslao jasan signal o važnosti zadržavanja kohezijske politike. Želimo modernu, nebirokratsku kohezijsku politiku, onu koja će osigurati sredstva tamo gdje je potrebno", poručila je Westphal.
Hrvatska europarlamentarka i izvjestiteljica u sjeni Ruža Tomašić (Europski konzervativci i reformisti - ECR) podsjetila je da je "osnovna ideja Europske unije otvorena politička suradnja i slobodna ekonomska razmjena između država koje su prirodno upućene jedne na druge, dijele iste vrijednosti i žele ostvariti iste ciljeve u budućnosti".
"Ključna je uloga kohezijske politike upravo u osiguravanju slične startne pozicije za sve unatoč različitim povijesnim okolnostima u kojima su se sadašnje države članice razvijale. Cilj je na principu solidarnosti stvoriti Europu jednakih mogućnosti i od toga ne smijemo odustati", naglasila je Tomašić.
Marijana Petir, iz redova europskih pučana, smatra da je s jasnim planovima za budućnost kohezijske politike iza 2020. moguće omogućiti raniju i jednostavniju provedbu same politike.
"Time ćemo lakše ostvariti ravnomjerni razvoj i glavne ciljeve stvaranja jednakosti među regijama te doprinijeti rješavanju problema nezaposlenosti i zaustaviti odlazak mladih iz ruralnih sredina. Pokazat ćemo da su nam svi građani jednako važni", kazala je Petir.
Jozo Radoš, (ALDE), smatra da bi kohezijska politika trebala bi biti fleksibilnija te bi trebala odgovarati stvarnim potrebama građana odnosno europskih regija i država.
"Ta politika jednako tako mora biti strogo usklađena s preporukama o gospodarskim i fiskalnim kriterijima i ciljevima koje Europska komisija daje svakoj pojedinoj zemlji članici", dodao je Radoš.
Tonino Picula smatra da se upravo se kroz Europsku kohezijsku politiku, ujedno i glavnu investicijsku politiku Europske unije, osigurava ekonomska, društvena i teritorijalna kohezija temeljena na solidarnosti.
"Zadovoljan sam što su usvojeni moji amandmani kojima pozivam na priznavanje posebnog statusa europskih otoka kako bi se otocima i otočanima olakšalo povlačenje sredstava iz kohezijskog fonda. Europskoj uniji potrebna je jaka i uključiva kohezijska politika i nakon 2020., naglasio je Picula.
Ivan Jakovčić, iz redova liberala, ocjenjuje da je budućnost kohezijske politike EU-a vrlo je neizvjesna te se protivi najavama radikalnih promjena kohezijske politike koje bi mogle dovesti do smanjenja priliva sredstava iznimno važnih za nove članice Unije.
"Hrvatska ima veliku potrebu za sredstvima iz kohezijskih fondova i očekujem da će se hrvatske vlasti, sve nadležne institucije i svi hrvatski predstavnici u tijelima EU-a maksimalno angažirati kako Europska komisija i Europski parlament ne bi bitnije izmijenili ciljeve kohezijske politike EU-a", upozorio je Jakovčić.
U zasebnoj rezoluciji, usvojenoj s 469 glasova, 51 protiv i 13 suzdržanih, zastupnici EP-a predložili su načine povećanja vidljivosti kohezijske politike EU-a, jer jedna od najnovijih studija Eurobarometra pokazuje da je svega trećina građana EU-a svjesna pozitivnih utjecaja ulaganja EU-a u regije u kojima žive.
Zastupnici ukazuju na povećanje euroskepticizma i protueuropske populističke propagande, kojima se iskrivljuju informacije o politikama Unije.
Uz poboljšani pristup informacijama stvaranjem komunikacijske strategije za digitalne medije i društvene mreže i isticanjem prednosti koje kohezijska politika donosi stvarnom gospodarstvu mogla bi se poboljšati vidljivost kohezijske politike, smatraju zastupnici Europskog parlamenta.
"Komunikacijske metode o rezultatima europskih strukturnih ulaganja do sada se nisu pokazale previše učinkovitima i različite su u svakoj pojedinoj članici", upozorio je izvjestitelj Daniel Buda, rumunjski zastupnik iz EPP-a.
Po njegovim riječima, potrebna je bolja koordinacija između socijalnih i gospodarskih partnera te civilnog društva kako bi se bolje iskomunicirali ciljevi EU-a i povećala zainteresiranost građana za europske projekte.