Komisija je utvrdila da je program vrijedan 101,4 milijuna eura u skladu s u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama.
Nova infrastruktura većim će se dijelom financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj te dijelom iz nacionalnih fondova, a mreža će ostati u javnom vlasništvu.
"Program širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj omogućit će brži internet privatnim i poslovnim korisnicima koji ga trenutačno nemaju. To će Hrvatskoj pomoći da uspostavi infrastrukturu potrebnu za informatičko društvo i pridonese stvaranju jedinstvenog digitalnog tržišta u EU-u", izjavila je povjerenica za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager.
Upravljanje programom povjereno je javnom poduzeću Odašiljači i veze (OiV) koje će svim zainteresiranim operatorima ponuditi dugoročne ugovore o zakupu infrastrukture.
Ti će operatori potom moći ponuditi usluge povezivanja lokalnim pružateljima pristupa koji pružaju usluge krajnjim korisnicima. Na taj će način nova posrednička mreža NGN podržavati mreže NGA koje su već odobrene u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama.
Sadašnje tržište širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj karakteriziraju visoke cijene i mali broj korisnika u odnosu na prosjek EU-a, navodi Komisija. Cilj je tog programa znatno poboljšati trenutačno stanje i pomoći Hrvatskoj da poveća svoju povezivost i ispuni ciljeve koje je u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta postavila Komisija.
Posredničke mreže, kao što je mreža nove generacije (NGN) u Hrvatskoj, čine okosnicu internetskih mreža i mogu se smatrati informacijskim autocestama. Mreže pristupa sljedeće generacije (NGA), koje se više mogu smatrati lokalnim cestama, spajaju se u NGN.
Prethodnim hrvatskim programom širokopojasnog pristupa, koji je Komisija odobrila u siječnju 2016., podupiralo se uvođenje mreža NGA u područja slabe ili nikakve pokrivenosti.
Cilj je nove mjere osigurati brzinu prijenosa u uzlaznom smjeru (upstream) koji će biti dovoljan za održivost već prije odobrenog programa u ruralnim područjima.
Hrvatski NGN bit će uveden dijelom u područjima u kojima ne postoji posrednička mreža NGN ili u područjima u kojima je infrastruktura posredničkih mreža nedostatna za ispunjenje predviđenih potreba.
Nijedan operator nije iskazao interes za komercijalno ulaganje u ciljana područja programa koja je Hrvatska utvrdila detaljnim kartiranjem i dvjema javnim raspravama.
Cilj je programa povećati pokrivenost širokopojasnom mrežom velike brzine i pružiti brzine od 100 Mbit/s simetrično (tj. učitavanje i preuzimanje). Program će završiti 31. prosinca 2023.
Komisija je ocijenila da je plan u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, prije svega s njegovim Smjernicama o širokopojasnom pristupu iz 2013. Cilj je tih smjernica, među ostalim, osigurati da javno financiranje ne zauzme mjesto privatnih ulaganja. Njima se osigurava i da ostali pružatelji usluga mogu pod jednakim uvjetima upotrebljavati javno financiranu infrastrukturu.
Time se štiti učinkovito tržišno natjecanje koje je ključni pokretač ulaganja, boljih cijena i kvalitete za privatne i poslovne korisnike.
Komisija je zaključila da pozitivni učinci na tržišno natjecanje na hrvatskom tržištu širokopojasnog pristupa nadmašuju moguće negativne učinke na već etablirane operatore. Stoga je utvrdila da je hrvatski program NGN-a u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama.
Komisija je u svojoj komunikaciji Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – ususret gigabitnom društvu 2025.svim školama, prometnim čvorištima, glavnim pružateljima javnih usluga i digitalno intenzivnim poduzećima odredila cilj da do 2025. postignu internetsku povezanost s brzinama preuzimanja i učitavanja od 1 gigabita podataka u sekundi.
Osim toga, sva europska kućanstva trebala bi imati pristup mrežama koje nude brzinu preuzimanja od najmanje 100 Mbps koja se već do 2020. može unaprijediti do 1 gigabita.
Kao dio svoje strategije za jedinstveno digitalno tržište, Komisija želi potaknuti uvođenje širokopojasnog pristupa, osobito u područjima slabe pokrivenosti, i osigurati visoku razinu povezivosti u EU-u. U pogledu povezivosti Hrvatska je na zadnjem mjestu među 28 država članica.
Prema Komisijinu Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije, pristup mrežama NGA ima 60 posto hrvatskih kućanstava, u odnosu na prosjek od 76 posto u EU-u. U prosjeku se na njih pretplati samo 10 posto hrvatskih kućanstava, a prosjek u EU-u je 37 posto.