Europski parlament je odluku usvojio velikom većinom glasova na plenarnoj sjednici u Bruxellesu nakon što je o toj incijativi u veljači postigao dogovor s Vijećem koje bi je formalno trebalo usvojiti u svibnju.
Glavni ciljevi obilježavanja Europske godine kulturnog naslijeđa su promicanje uloge kulturnog naslijeđa kao temelja raznolikosti i međukulturalnog dijaloga, poticanje izravnog i neizravnog doprinosa ekonomiji i društvu te stvaranje snažnog elementa Europske unije na međunarodnoj pozornici.
U godini Europskog kulturnog naslijeđa bi se ono godini trebalo učiniti dostupnijim većem broju građana, a inicijativa predviđa i promicanje inovativnih modela upravljanja njime, promicanje tog naslijeđa kao izvora nadahnuća za suvremeno stvaralaštvo i inovacije, te snaženje njegove uloge u društvenoj koheziji, održivom turizmu i lokalnom tržištu rada, navodi Europski parlament.
Povjerenik EU-a za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navarcsis je u Europskom parlamentu istaknuo kako je "kulturno naslijeđe suštinski dio našeg europskog identiteta i nalazi se u srcu europskog projekta".
Navarcsis se tom prilikom zahvalio izvjestitelju parlamenta Mirceau Diaconuu i izvjestiteljima u sjeni, zastupnici Silviji Costi koja je vodila pregovarački tim parlamenta te malteškom predsjedništvu na radu na ovoj inicijativu i rekavši da računa i na daljnju predanost parlamenta i država članica kako bi inicijativa bila uspješna i ostvarila dugoročan utjecaj.
"Ova inicijativa nadilazi politička ili prirodna nadmetanja među državama. Europska godina kulturnog naslijeđa je inicijativa koja može ujediniti i dokazati da europski prostor naših 27 država pripada zajedničkoj civilizaciji temeljenoj na zajedničkoj povijesti i koja od nje ima koristi", rekao je Diaconu nakon glasovanja.
"Naša je dužnost za budućnost, prije svega Europskog parlamenta koji izravno biraju građani, upravo obnoviti odnos između Bruxellesa i europskih građana. Proglašenje 2018. Europskom godinom kulturnog naslijeđa veliki je korak prema obnovi te temeljne veze", dodao je.
"Javnost ponovno želimo osvijestiti o kulturnom nasljeđu. Želimo mu dati dostojanstvo koje zaslužuje te osnažiti vlastiti identitet. Istovremeno, to je prilika da ponovno otkrijemo što nas to čini Europljanima“, objasnio je za portal Europskog parlamenta izvjestitelj Mircea Diaconu (ALDE, Rumunjska).
Zajedničko kulturno naslijeđe je važno i kao dio ekonomije jer promicanje kulturnog sektora otvara radna mjesta i potiče rast, ističe Europski parlament. Izvješće kaže kako je u tom sektoru u EU izravno zaposleno oko 300000 osoba, a još 7,9 milijuna radnih mjesta stvara se neizravno. Studije o sektoru kulture su pokazale da investicija od jednog eura donosi više od 20 eura.
Nakon završetka pregovora s vladama i Komisijom, zastupnici Europskog parlamenta su za projekte zaštite i promicanja zajedničkog europskog kulturnog naslijeđa u okviru Europske godine kulturnog naslijeđa osigurali osam milijuna eura.
Izvor: EuroparlTV