"Ne bismo smjeli govoriti o migrantskoj krizi nego o krizi solidarnosti u Europskoj uniji. Možemo govoriti i o institucionalnoj krizi, s obzirom na to da Vijeće EU-a nije sposobno provesti obveze koje je samo dogovorilo, te o moralnoj krizi, jer se čini da nam je više stalo do zatvaranja granica i poticanja migranata na povratak nego rješavanja temeljnih uzroka krize s kojom smo suočeni", rekla je suizvjestiteljica Elena Valenciano (S&D, ES).
Zastupnici u neobvezujućoj rezoluciji pozivaju na uspostavu "multilateralnog režima" za migracije u svijetu, utemeljenog na međunarodnoj suradnji i sinergiji.
Savjetuju poboljšanje suradnje između EU-a, agencija UN-a, razvojnih banaka, regionalnih organizacija i drugih aktera.
Zauzimaju se također za doista zajedničku europsku politiku za migracije utemeljenu na poštivanju načela solidarnosti među državama članicama i poštivanju ljudskih prava.
Parlament traži da bude uključen u dogovore i provedbu sporazuma o partnerstvu s trećim zemljama, o kojima EU trenutačno pregovara, primjerice s Jordanom i Libanonom. Kritizira nedovoljnu transparentnost u tim sporazumima, o kojima se prije njihova usvajanja do sada nije raspravljalo.
Zastupnici traže također da pomoć i suradnja EU-a budu usmjereni u poticanje rasta i razvoja u trećim zemljama.
Pomoć EU-a "ne bi smjela poticati treće zemlje da surađuju u readmisiji ilegalnih migranata, da ih prisilno odvraćaju od migracije ili da zaustavljaju migrantske valove koji se kreću prema Europi", smatraju zastupnici.
"Kapaciteti sustava humanitarne pomoći posve su prekoračeni i stoga trebamo trajniji i holistički pristup, koji uključuje bolju povezanost humanitarne sfere s jedne strane i razvojne s druge", rekao je suizvjestitelj Agustín Díaz de Mera (EPP, ES).
Parlament je također izrazio potporu UN-ovoj kampanji "Zajedno" posvećenoj borbi protiv negativnih percepcija i stavova prema izbjeglicama i migrantima.
Tolić upozorio na sigurnosni aspekt migrantske krize
U raspravi je sudjelovao i hrvatski zastupnik Ivica Tolić (HDZ, EPP), upozorivši Europsku uniju da ne smije zanemariti sigurnosni aspekt migrantske krize.
Uz pohvale inicijativama za pomoć južnom susjedstvu EU-a i zapadnom Balkanu, koje će dovesti do otvaranja radnih mjesta, ekonomske izdržljivosti i smanjenja siromaštva, skrenuo je pozornost na to da na ključna pitanja još uvijek nema odgovora.
Bitno je znati tko je uzrokovao migrantsku krizu, kolika je odgovornost Europske unije i kako Unija treba djelovati preventivno, kazao je.
«Europska unija mora strogo kontrolirati priljev migranata te provoditi sustavan nadzor vanjskih granica. Naravno da Europska unija treba biti solidarna te pomoći ugroženim kategorijama, prvenstveno ženama i djeci, ali ne smije zanemariti sigurnosno pitanje i činjenicu da veliki broj izbjeglica čine i vojno sposobni muškarci", upozorio je.
"Solidarnost i humanost ne smiju biti paravani za kulturološku promjenu Europe te se Europska unija ne smije pretvoriti u kamp za izbjeglice, niti ostati njihova krajnja destinacija. Cilj treba biti pomoći u krizi, a potom izbjeglicama pomoći da se vrate u njihove zemlje», zaključio je Tolić.