FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

EP poziva na jačanje obrambene suradnje u EU

Autor: Zrinka Treščec

ZAGREB/STRASBOURG, 16. ožujka 2017. (Hina) - Jačanje obrambene suradnje u Europskoj uniji sada ovisi više o političkoj volji nego o pravnim aspektima, smatra Europski parlament.

Zastupnici Europskog parlamenta usvojili su u četvrtak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu izvješće pod nazivom „Ustavne, pravne i institucionalne posljedice zajedničke sigurnosne i obrambene politike: mogućnosti koje daje Ugovor iz Lisabona“ .

Izvješće pojašnjava poziciju Europskog parlamenta o toj temi pred summit EU-a u Rimu idući tjedan u povodu 60. obljetnice Rimskih ugovora.

Čelnici 27 zemalja EU-a trebali bi tada donijeti deklaraciju u kojoj će istaknuti dosadašnja postignuća u europskim integracijama i dati obrise buduće Unije.

Zastupnici smatraju da države članice mogu i trebaju iskoristiti sve mogućnosti koje im pružaju Ugovori kako bi izgradile doista zajedničku obrambenu politiku.

Žele da Europska obrambena agencija (EDA) i stalna strukturirana suradnja (PESCO) budu tretirane kao sui generis europske institucije, poput Europske službe za vanjsko djelovanje, i da ih se financira preko posebnog dijela proračuna EU-a.

„Ovo je ambiciozno i strateško izvješće koje dolazi u pravo vrijeme jer će sigurnosna i obrambena unija biti jedan od prioriteta Rimske deklaracije idući tjedan“, rekao je suizvjestitelj, španjolski zastupnik EPP-a Esteban Gonzalez Pons.

„Postoji također općenita suglasnost da je ostvarenje zajedničke obrane sada potrebnije nego ikad. U nepredvidivim međunarodnim okolnostima, trebamo zajedničku obrambenu politiku koja jača jedinstvo, stratešku autonomiju i integraciju u cilju promicanja mira i sigurnosti u Uniji i svijetu.“

„Države članice kontinuirano ignoriraju činjenice da je financiranje administrativnih i operativnih troškova EDA-e i PESCO-a iz proračuna Unije jedina opcija po Ugovorima“, dodao je suizvjestitelj Michael Gahler, njemački zastupnik EPP-a.

 „Odluka od 6. ožujka o uspostavi Zapovjedništva za planiranje i vođenje operacija (MPCC) bila je prekretnica na putu prema Europskoj obrambenoj uniji. Uspostavom tog novog vojnog zapovjedništva, države članice napokon su donijele odluku o jednom od dugogodišnjih zahtjeva Europskog parlamenta, koji smo ponovili u našem izvješću“.

Ministri vanjskih poslova i obrane država članica EU-a podržali su na zajedničkom sastanku 6. ožujka uspostavu Zapovjedništva za planiranje i vođenje operacija unutar postojećih vojnih struktura u Službi za vanjsko djelovanje EU-a, koje će zapovjedati ne-vojnim misija EU-a. Trenutačno EU predvodi tri misije za vojno osposobljavanje u Somaliji, Centralnoj Africi i u Maliju.

U izvješću se naglašava da je za razvoj zajedničke obrambene politike prije svega potrebna politička volja država članica budući da Lisabonski ugovor pruža dovoljan okvir za njezinu izgradnju.

Zastupnici se zauzimaju za uspostavu Vijeća ministara za obranu kao jednog od formata Vijeća EU-a, kojim bi predsjedao Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Traže i jaču političku i financijsku potporu EDA-i te potiču države članice što prije uspostave PESCO i pridruže mu se.

Stalna strukturirana suradnja (PESCO) otvorena je, po Lisabonskom ugovoru, svim državama članicama koje se obvežu na suradnju u europskim programima u vezi s vojnom opremom i na raspolaganje stave borbene jedinice za neposredno djelovanje. Da bi se uspostavila takva suradnja, treba je odobriti Vijeće kvalificiranom većinom.       

Zastupnici smatraju da bi se sustav borbenih skupina EU-a trebao dovesti pod okrilje PESCO-a, uz stvaranje stalnog civilnog i vojnog stožera, zajedno s vojnim Zapovjedništvom za planiranje i vođenje operacija (MPCC) te Civilnim centrom za planiranje i vođenje operacija (CPCC), kako bi se unaprijedila sposobnost EU-a da brzo reagira na krize.

Smatraju također da je neophodno povećati nacionalna izdvajanja za obranu na 2 posto BDP-a, što bi značilo dodatnih 100 milijarda eura za obranu do kraja idućeg desetljeća, te da bi znatan dio tog novca trebalo preusmjeriti u istraživanja i razvoj, kao i strateške programe suradnje.            

Izvješće također naglašava da su potrebne detaljnije rasprave o budućim odnosima EU-a s Velikom Britanijom, posebno na vojnom području, kada iziđe iz Unije.

Radoš: Vrijeme je za jačanje europske obrane!

Zastupnik Jozo Rado (HNS-ALDE) u govoru na plenarnoj sjednici u ime Kluba zastupnika europskih liberala upozorio je na pravna ograničenja razvoja zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a koja ne proizlaze iz dokumenata Unije već su sadržana u međunarodnim aktima.   

“Zaključak izvješća EP-a je da u temeljnim dokumentima Unije ne postoje pravne prepreke za razvoj zajedničke sigurnosne i obrambene politike. U izvješću se predlaže da EDA (Europska obrambena agencija) i PESCO (stalna strukturirana suradnja) postanu izvorne institucije Unije (sui generis) na kojima bi počivala zajednička sigurnosna i obrambena politika. Najvažniji konkretni prijedlozi su uspostava stalnih 'europskih integriranih snaga' te stalnog civilnog i vojnog zapovjedništva“, naglašava Radoš.

 „Kada bi se i ispunili svi ti ciljevi, zbog pravila na kojima se temelji sadašnji međunarodni poredak, Unija ne bi mogla vojno intervenirati na kriznim područjima u susjedstvu. Za takvu akciju ne bi mogla dobiti suglasnost svih članica Vijeća sigurnosti UN-a jer bi dirnula u njihove strateške interese“, upozorio je.

Radoš zato smatra važnim dio izvješća u kojem se države članice EU-a pozivaju na pokretanje reforme sustava Ujedinjenih naroda, a posebice Vijeća sigurnosti.

Jakovčić: EU mora stvoriti vlastite obrambene snage kako bi zaštitila svoje građene

U govoru na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta zastupnik Ivan Jakovčić (IDS-ALDE) pozvao je sve zemlje članice Unije na uspostavu zajedničkih obrambenih snaga.

“Dok Europska unija ne bude imala čvrstu obrambenu, vojnu snagu i zajedničku sigurnosnu politiku nećemo biti u potpunosti uvažavani partner na globalnoj pozornici. Možemo imati dobre političke ideje i mirovne inicijative, ali bez ozbiljne vojne snage EU neće biti do kraja kredibilan svjetski igrač”, naglasio je Jakovčić.

Za to je najbolji primjer kriza u Siriji, kaže Jakovčić. Tamo ratuju Rusija i Sjedinjene Države koje se dogovaraju o ratu i miru. A posljedice stanja u Siriji osjećaju građani Unije. Zbog rata u Siriji i migrantske krize, koji je taj rat pokrenuo, Europska unija se raspada, upozorio je.

“Moramo biti do kraja vjerodostojni u ispunjavanju naše zadaće, a to je obrana interesa naših građana. Pretpostavka za to je stvaranje prave i čvrste obrambene Unije”, zaključio je Jakovčić.  

(Hina) xzt yzt

An unhandled error has occurred. Reload 🗙