Europski parlament "poziva da se zadrži reformski zamah kako bi se BiH pretvorila u učinkovitu, uključivu i funkcionalnu državu utemeljenu na vladavini prava, jamstvima za jednakost i demokratsku zastupljenost svih konstitutivnih naroda i građana; žali zbog toga što su zajednički reformski napori i dalje često ometani etničkim i političkim podjelama, koje za uzrok imaju duboko ukorijenjene dezintegrativne tendencije koje otežavaju normalni demokratski razvoj", stoji u rezoluciji koju je pripremio rumunjski pučanin Cristian Dan Preda.
Rezolucija je usvojena s 496 glasova za, 132 protiv i 67 suzdržanih.
Protiv rezolucije je bio dio zastupnika socijalista i demokrata (S&D) i Zelenih koji smatraju da umjesto načela federalizma i spominjanja konstitutivnih naroda, više treba naglašavati građanske elemente, a manje etničke, jer to vodi u daljnje podjele.
Protiv rezolucije su se izjasnili zastupnici desne skupine Europe nacije i slobode, koji Europsku uniju optužuju da nameće svoja rješenja narodima BiH.
U tekstu se kao neprihvatljivi osuđuju pokušaji Republike Srpske da uspostavi paralelne kanale komunikacije, usvajanjem odredbe o izravnom izvještavanju Komisije, i referendum o proglašenju Dana Republike Srpske, što predstavlja "ozbiljno kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma i napad na pravosuđe i vladavinu prava".
Snažno se osuđuje odluka parlamenta RS-a iz listopada prošle godine o dodjeli zahvalnica bivšim vođama toga entiteta osuđenim za ratne zločine.
Također se traži hitna provedbu odluke Ustavnog suda, kojom se traži promjene izbornih pravila kako bi se napokon omogućili izbori u Mostaru, gdje izbora nije bilo već šest godina.
Od nadležnih vlasti traži se borba protiv vjerskog ekstremizma i uvođenje programa deradikalizacije i sprječavanja radikalizacije među mladima.
Rezolucija izražava i zabrinutost zbog izostanka napretka u rješavanju problema pretjeranog, prekograničnog ekološkog onečišćenja uzrokovanog radom rafinerije u Bosanskom brodu.
Izvjestitelj Preda uspio je s predstavnicima najvažnijih političkih skupina dogovoriti 24 kompromisna amandmana, koji pokrivaju 153 od ukupnih 288 amandmana koliko je uloženo na prijedlog rezolucije.
Prihvaćeni kompromisni amandmani uključili su veći dio amandmana hrvatskih zastupnika, koji se odnose na načela federalizma, decentralizacije i legitimnu zastupljenosti konstitutivnih naroda.