FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Sljedeći tjedan u Europskoj uniji

Autor: Slavko Vukadin

BRUXELLES, 5. ožujka 2017. (Hina) - Središnji događaj sljedećeg tjedna u Bruxellesu sastanak je čelnika zemalja članica EU-a, koji je posvećen gospodarskim pitanjima, migracijama, obrani, stanju na zapadnom Balkanu, a očekuje se i reizbor Donalda Tuska na novi dvoipolgodišnji mandat na čelu Europskog vijeća.

Čelnici zemalja članica EU-a okupit će se u četvrtak i petak na svom redovitom proljetnom summitu u Bruxellesu a uz gospodarska pitanja, migracije i obranu naknadno je u dnevni red ubačena rasprava o zapadnom Balkanu, zbog, kako je rečeno, zabrinjavajućeg razvoja situacije koji može dovesti do nestabilnosti toga područja.

Očekuje se da će čelnici EU-a dati potporu europskoj perspektivi tih zemalja. 

U petak drugi dan, summita čelnici 27 zemalja članica (bez Velike Britanije) razgovarat će o pripremi za sastanak na vrhu koji će se 25. ožujka održati u Rimu u povodu proslave 60. obljetnice potpisivanja rimskih ugovora.

Na tom summitu bit će usvojena rimska deklaracija u kojoj će se čelnici osvrnuti na dosadašnja postignuća u europskim integracijama i izjasniti se o budućnosti EU-a nakon izlaska Velike Britanije.

Prošli je tjedan Europska komisija objavila Bijelu knjigu o budućnosti EU-a, u kojoj je ponudila pet mogućih scenarija za buduću EU27, o kojima će se raspravljati veći dio ove godine.

Očekuje se da će čelnici svih 28 zemalja ponovno izabrati Donalda Tuska za predsjednika Europskog vijeća za razdoblje od 1. lipnja 2017. do 30. studenoga 2019.

Tuskov reizbor smatra se gotovo sigurnim iako ga ne podržava njegova vlastita zemlja, Poljska.

Dosad se predsjednik Europskog vijeća, najvišeg političkog tijela EU-a, koje okuplja šefove država ili vlada zemalja članica i predsjednika Europske komisije, uvijek birao konsenzusom, iako prema Lisabonskom ugovoru to nije obvezno i dovoljna je kvalificirana većina.

Poljska vlada ne podržava reizbor Donalda Tuska, dugogodišnjeg poljskog premijera, što se dosad nikada nije dogodilo.

Poljska vlada predložila je Jaceka Saryusza-Wolskog, zastupnika u Europskom parlamentu od 2004. koji je dosad pripadao Tuskovoj stranci Građanska platforma, članici Europske pučke stranke.

Odmah nakon što je poljska vlada objavila njegovu kandidaturu, Građanska platforma ga je isključila iz stranke.

Budući da već obnaša dužnost predsjednika Europskog vijeća, Tusku nije potrebno da ga neka zemlja nominira, dovoljno je da sam izrazi volju da želi ponovno biti izabran, što je učinio početkom veljače.

Vladajuća poljska stranka Pravo i pravda Jaroslawa Kaczynskog u Tusku vidi zakletog neprijatelja, te ga optužuje da radi protiv nacionalnih interesa.  

Početkom ove godine, poljski ministar vanjskih poslova Witold Waszczykowski nazvao je Tuska "ikonom zla i gluposti". Bio je to odgovor na Tuskovu novogodišnju čestitku u kojoj je poželio "domovinu slobodnu od zla i gluposti".

Mnogi u Bruxellesu s nevjericom gledaju na isticanje kandidature Saryusza-Wolskog, koji nema nikakvih izgleda za izbor.

Euroskeptična poljska vlada u sukobu je s Bruxellesom po pitanju vladavine prava i demokratskih standarda zbog promjena zakona o ustavnom sudu i stezanju kontrole nad javnim medijima.

Prije summita 28-orice u Bruxellesu, u ponedjeljak će se u Versaillesu održati mini-summit Francuske, Njemačke, Italije i Španjolske, četiriju najmnogoljudnijih članica EU-a nakon odlaska Velike Britanije.

Predsjednik Francois Hollande, kancelarka Angela Merkel te premijeri Paolo Gentiloni i Mariano Rajoy razgovarat će o budućnosti EU-a. Njemačka i Francuska već su se javno oglasile da od pet Junckerovih scenarija podržavaju onaj koji predviđa Europu s više brzina.

Italija zajedno sa zemljama Beneluxa također podržava Europu s više brzina, a u tom smislu nedavno je govorio i španjolski premijer Rajoy.

U ponedjeljak se u Bruxellesu održava sastanak Vijeća za vanjske poslove, na kojem će se okupiti ministri vanjskih poslova zemalja članica te ministri obrane, među njima i šef hrvatske diplomacije Davor Ivo Stier i ministar obrane Damir Krstičević.

Vijeće započinje s radom zajedničkim sastankom ministara vanjskih poslova i obrane zemalja članica koji će razgovarati o provedbi globalne strategije EU-a u području sigurnosti i obrane.

 Prije toga, na radnom doručku ministri obrane neformalno će razgovarati o operacijama u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike.

Nakon zajedničkog sastanka, Vijeće nastavlja rad u sastavu ministara vanjskih poslova, koji će razgovarati o stanju u Egiptu s egipatskim ministrom vanjskih poslova, zatim o situaciji na Bliskom istoku i u Kongu.

Vijeće će razgovarati o migracijama te o stanju na zapadnom Balkanu. Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini izvijestit će ministre o svom prošlotjednom posjetu Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji.

Europski parlament sljedeći tjedan radi u odborima u Bruxellesu. Odbor za građanske slobode razgovarat će o prijedlozima za reformu sustava azila. Isti odbor razgovarat će i o vladavini prava u Poljskoj s prvim potpredsjednikom Komisije Fransom Timmermansom. 

(Hina) xsv ymaš

An unhandled error has occurred. Reload 🗙