Nova pravila, tzv. četvrti željeznički paket, koji je Komisija predložila u siječnju 2013., uvode raspisivanje javnih natječaja za javne ugovore o pružanju usluga željezničkog prijevoza putnika u državama članicama EU-a kako bi se poboljšao razvoj novih poslovnih usluga i potaknula ulaganja, objavio je Europski parlament.
Europska povjerenica za promet Violeta Bulc istaknula je u raspravi kako će nova pravila omogućiti bolju socijalnu zaštitu radnika, veću konkurentnost ovog sektora prometa, smanjenje emisija štetnih plinova i poboljšanje pružanja javnih usluga za građane.
Željezničke tvrtke moći će prema novim pravilima ponuditi svoje usluge na domaćim tržištima željezničkog prijevoza putnika u EU-u na dva načina.
Prvo, u slučajevima kada vlasti dodjeljuju ugovore za pružanje putničkih željezničkih usluga putem javnih natječaja, nadmetanja za te ugovore trebala bi postupno postati standardni postupak za odabir usluga.
Ti ugovori, koje države članice koriste za pružanje usluga putničkog javnog prijevoza, obuhvaćaju dvije trećine putničkih željezničkih usluga u Europskoj uniji.
Nadmetanje tvrtki za njih treba biti u korist putnika, a očekuje se i smanjenje troškova za porezne obveznike.
Nacionalna tijela također će zadržati pravo izravnog sklapanja ugovora, bez natječaja, ali u tom slučaju moraju se osigurati poboljšanja za putnike u smislu kvalitete prijevoza ili veća učinkovitost troškova.
Drugo, bilo koja željeznička tvrtka moći će ponuditi svoje komercijalne usluge na tržištima putničkog željezničkog prometa u EU-u.
Međutim, kako bi se osigurao nastavak pružanja usluga predviđenih ugovorima, države članice mogu ograničiti pravo pristupa novog operatora određenim linijama. Objektivna ekonomska analiza nacionalnog regulatora bila bi potrebna kako bi se utvrdilo kada otvoreni pristup može biti ograničen. Također bi trebalo procijeniti potencijalne sukobe interesa kako bi se osiguralo da upravitelji infrastruktura djeluju nepristrano, tako da svi operatori imaju jednak pristup tračnicama i postajama.
Javni operateri moraju poštivati socijalno i radno zakonodavstvo utvrđeno europskim zakonima, nacionalnim zakonima ili kolektivnim ugovorima, navodi se u tekstu.
Željezničke tvrtke moći će ponuditi nove komercijalne usluge na domaćim linijama od 14. prosinca 2020. godine. Javni natječaji postat će pravilo za dodjelu novih ugovora od prosinca 2023., uz neke iznimke.
Maletić pozvala Europsku komisiju da pomogne ubrzanju ulaganja u željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj
U raspravi o ovom paketu u ponedjeljak, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić objasnila je kako EU želi modernizirati željeznički sektor, učiniti ga inovativnim, potaknuti na korištenje novih tehnologija i novih poslovnih modela.
„Cilj je svim građanima osigurati što sigurnije, kvalitetnije i jeftinije željezničke usluge, što otvaranje tržišta i veća konkurencija donose“, naglasila je.
Maletić je, međutim, istaknula i kako treba uzeti u obzir velike razlike u razvijenosti željezničke infrastrukture koja je temelj za razvoj usluga prijevoza i upravljanja.
„Tako su npr. u Hrvatskoj potrebna velika ulaganja u željezničku infrastrukturu, a tržište usluga se nije niti moglo razviti bez infrastrukture. Zbog toga hrvatska poduzeća u području željeznica nemaju istu polazišnu osnovu kao poduzeća u drugim državama članicama, u kojima su se ulaganja u željeznicu događala puno prije“, kazala je.
Maletić je pozvala Komisiju da u prijelaznom razdoblju do stupanja na snagu novih pravila omogući u Hrvatskoj primjenu posebnih poslovnih modela kojima će se ubrzati ulaganja u željezničku infrastrukturu, kao i razvoj uslužnih poduzeća, kako bi ojačana mogla ravnopravno sudjelovati na otvorenom tržištu, priopćio je ured za odnose s javnošću EPP-a.
Škrlec smatra da je bolja nikakva nego loša reforma
Zastupnik Davor Škrlec, zajedno s grupacijom Zelenih/ESS-a, nije, međutim, podržao većinu zakonodavnih prijedloga iz ovog paketa jer smatra kako potencijalno mogu ugroziti radnička prava i narušiti kvalitetu usluga u željezničkom putničkom prometu.
„Iako pozdravljam dovršetak jedinstvenog europskog željezničkog područja i jačanje konkurentnosti željezničkog prometa u odnosu na ostale oblike prijevoza, ovaj zakonodavni paket izostavlja mnoge važne segmente za uspostavu kvalitetnog pravnog okvira liberalizacije i otvaranja domaćih tržišta usluga prijevoza putnika željeznicom", kazao je.
"Prije svega, natječajni postupak za dodjelu putničkih linija ne postavlja obvezujuće kriterije poput očuvanja radničkih prava, zaštite okoliša i pristupačnosti što može dovesti do pada standarda usluga jer najpovoljniji ponuđač ne predstavlja nužno uvijek i najkvalitetniju uslugu. Manjim državama članicama i Hrvatskoj prijeti tako monopol velikih željezničkih operatera i nelojalna konkurencija", objasnio je.
"Uz to, željeznički promet i dalje ostaje diskriminiran kao prijevozno sredstvo jer je jedini na koji se obavezno plaća naknada po prijeđenom kilometru dok, primjerice, u slučaju cestovnog prijevoza države članice mogu same birati hoće li uvoditi cestarinu ili vinjete", dodao je.
"Prijedlog također nije dovoljno istaknuo važnost korištenja multi-modalnog prijevoza, odnosno korištenja više prijevoznih sredstava do krajnjeg odredišta, koje bi se putnicima unaprijed ponudilo u svrhu boljeg planiranja putovanja i smanjenja troškova. Nadam se kako će sve navedeno ubuduće biti uvršteno u konačni tekst europskog zakonodavnog paketa za željeznice, a radnička prava i kvaliteta usluga osigurana kako bismo maksimalno zaštitili radnike i potrošače u Hrvatskoj", zaključio je Škrlec, kako je priopćio njegov ured.