Novi zakon uspostavlja obveze nacionalnih smanjenja emisija za sumporov dioksid (SO2), dušikov oksid (NOx), nemetanske hlapljive organske spojeve (NMHOS), amonijak (NH3) i čestice (manje od 2.5 mikrometara).
Predložene mjere smanjenja pomogle bi da se smanji utjecaj na zdravlje od atmosferskih onečišćivača za oko 50 posto do 2030, a neformalni dogovor s Vijećem već je postignut tijekom nizozemskog predsjedništva.
Kako su se zalagali zastupnici, u tekstu se ponavlja predanost EU da prepozna i odgovori na zakonodavstvo koje ne funkcionira, što je pokazala razlika između stvarnih emisija i testnih emisija dušikovih oksida u dizelskim automobilima EURO 6.
Hrvatska zastupnica Dubravka Šuica (HDZ/EPP) rekla je u raspravi da je čisti zrak, kao i pitka voda i zdravlje, temeljno pravo građana i podsjetila na slučaj onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu, priopćio je ured zastupnice.
"400.000 umrlih godišnje zbog zagađenog zraka strašna je brojka, a u nekim sredinama udisanje zagađenog zraka odgovara pušenju i do deset cigareta. Želim ovdje u Europskom parlamentu spomenuti i problem jednog hrvatskog grada, Slavonskog Broda, kao primjer gdje onečišćenje ne poznaje granice, i gdje je stopa smrti dostiže i do 222 osobe na 100.000 stanovnika zbog zagađenja koje dolazi iz rafinerije u susjednoj Bosni i Hercegovini. Stoga to nije samo problem grada Slavonskog Broda i Hrvatske, nego i cijele Europe jer granica Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj ujedno je i granica prema Europskoj uniji“, izjavila je zastupnica Šuica zaključivši da je predloženi instrument, iako možda preambiciozan, dobar put prema riješenju ovoga gorućeg prekograničnog ekološkog problema do 2030. godine.
Zastupnica Šuica je ranije u slučaju Crnog Brda na području Biljana Donjih, na višekratne zahtjeve lokalnog stanovništva za pomoć, zatražila je reakciju i pomoć Europske komisije pri sanaciji Crnog brda kod Biljana Donjih jer kameni agregat ugrožava kvalitetu svakodnevnog života i utječe na zdravlje lokalnog stanovništva, podsjeća ured zastupnice u priopćenju.
Onečišćenja dolaze iz različitih izvora, tvrdi Europska agencija za okoliš: male čestice emitiraju se iz grijanja, industrije i prometa, dušikov oksid proizlazi iz prometa, emisije sumporovih oksida dolaze pretežno iz sektora energije i necestovnog prometa, amonijak dolazi iz poljoprivrede, CO emisije proizlaze iz grijanja i transporta, Metan (CH4) emisije dolaze iz poljoprivrede, otpada i sektora energije, navodi Europski parlament u priopćenju.
U 2010. godini onečišćenje zraka uzrokovalo je godišnju preuranjenu smrtnost za otprilike 400.000 osoba u EU, i preko 62 posto teritorija EU-a izloženo je eutrofikaciji, uključujući i 71 posto Natura 2000 ekosustava. Ukupni vanjski troškovi su u rasponu od 330-940 milijardi eura godišnje, uključujući i izravnu ekonomsku štetu od 15 milijardi eura zbog izgubljenih radnih dana, 4 milijardi eura troškova u zdravstvu, 3 milijardi eura gubitka prinosa usjeva i 1 milijarda eura štete na zgradama.
Zbog nepridržavanja s postojećim standardima kvalitete zraka i novih međunarodnih obveza EU-a iz Gothenburškog protokola priječi se bolja zaštita građana EU-a i okoline. Područja koja nisu u skladu s PM10 i NO2 standardima iznose 32 posto i 24 posto teritorija EU i 40 milijuna građana i dalje su izloženi razinama PM10 iznad graničnih vrijednosti EU.