Postotak anketiranih koji vjeruju da je članstvo u EU dobra stvar za njihovu zemlju varira, od 74 posto u Republici Irskoj do samo 31 posto u Grčkoj. Istraživanje pokazuje da je taj indikator potpore EU ostao otprilike stabilan od 2009., kada je također iznosio 53 posto. Taj postotak nešto je niži u Hrvatskoj i iznosi 46 posto, ali je daleko ispred onih koji smatraju da je članstvo loša stvar, a kojih je 16 posto, po istraživanju koje je naručio Europski parlament krajem rujna.
Anketom se željelo utvrditi kako građani Europe vide Europsku uniju, njezin ugled i njezinu ulogu, istražiti njihovo znanje o Europskoj uniji, kao i pitanja o pripadnosti Europskoj uniji, identitetu, građanstvu, prioritetnim politikama i vrijednostima.
Kao i 2015. godine, 60 posto ukupno anketiranih, i isti postotak Hrvata, kaže da je njihova zemlja profitirala članstvom u Uniji. Taj postotak je također ostao stabilan u Parlametar istraživanju, od 56 posto 2009. godine, preko pada tijekom 2011. na 52 posto, do ponovnog rasta 60 posto tijekom posljednje dvije godine. Za Hrvate najvažniji su primjeri korisnosti članstva nove mogućnosti za rad te doprinos gospodarskom rastu i poboljšanju životnog standarda
Među elementima europskog identiteta, demokracija i sloboda ostali su ključne vrijednosti za 50 posto anketiranih (i u Hrvatskoj vodeći s 37 posto), dok je euro znatno pao na 33 posto podrške (pad za 6 bodova u odnosu na 2015.), pogotovo u eurozoni. Skoro svaki drugi Europljanin smatra da bi uravnotežen sustav socijalne zaštite (welfare) ojačao njihov osjećaj pripadnosti europskom identitetu (46 posto, 1 posto više nego prethodne godine).
Povijest i kulturu kao ključne elemente europskog identiteta izdvaja po 29 posto hrvatskih građana (28 i 32 posto ispitanih na razini EU-a).
Europljani smatraju da se njihovi glasovi sve manje i manje čuju, pogotovo na nacionalnoj razini. Samo 53 posto anketiranih kaže da se njihov glas čuje u vlastitoj državi (10 posto manje u usporedbi sa 2015.). Međutim, Hrvati su u ovoj kategoriji znatno iznad prosjeka EU, te čak 55 posto Hrvata vjeruje da se njihov glas čuje na razini Unije (EU prosjek je 37 posto).
Ljudi nemaju pozitivan pogled na budućnost, kako prema EU, gdje 54 posto ispitanih, 48 posto u Hrvatskoj, kaže da "stvari idu u krivom smjeru" (13 posto više u usporedbi s 2015.), tako i u njihovim zemljama (66 posto u Hrvatskoj a 58 posto u EU-u, +14 u usporedbi sa 2015.).
Europski parlament bi politički prioritet trebao davati suzbijanju siromšatva i socilne isključenosti smatra 50 posto Europljana (60 posto u Hrvatskoj), 42 posto Europljana (34 posto u Hrvatskoj) priorit daje borbi protiv terorizma uz poštivanje osobnih sloboda.
Europljani (57 posto) slično kao i hravtski građani (56 posto) zaštitu ljudskih prava smatraju prioritetnom vrijednošću koju Europski parlament treba braniti, a 37 posto hrvatskih građana kao vrijednost kojoj EP treba dati prioritet izdvaja i solidarnost među članicama Unije, sa čime se slaže 30 posto ispitanih na razini EU-a.
Europski parlament ima neutralni imidž za 44 posto Europljana (2 posto manje u usporedbi sa 2015.) i 49 posto Hrvata, dok 46 posto (45 posto u Hrvatskoj) želi da Parlament igra važniju ulogu (2 posto više u usporedbi sa 2015.). O Europskom parlamentu čulo je iz medija 60 posto ispitanih (57 posto u Hrvatskoj), a samo 32 posto Europljana smatra da su informirani o njegovim aktivnostima (35 posto u Hrvatskoj).
Istraživanje je od 24. rujna do 3. listopada 2016. proveo Kantar Public (bivši TNS opinion) u 28 država članica Europske unije na uzorku od 27768 Europljana, od čega 1007 u Hrvatskoj.