Voditelj izaslanstva i član tog odbora Lambert van Nistelrooij (EPP, Nizozemska), ujedno bivši pregovarač Europskog parlamenta za zakonodavni okvir europskih strukturnih i investicijskih fondova, rekao je nakon obilaska gradilišta da je riječ o pravom dragulju te da su strukturni fondovi razvojna šansa Hrvatske, u čemu će imati njihovu potporu.
"Europa prolazi kroz gospodarsku krizu i potrebni su joj projekti s dodanom vrijednošću, a upravo je ovaj projekt takav primjer jer uključuje zaštitu okoliša, bioraznolikost, turizam, edukaciju i poduzetništvo. I to treba znati dobro iskomunicirati, kao novi oblik razvoja gospodarstva u Europskoj uniji", rekao je.
Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić (HDZ), koja je članica Odbora za regionalni razvoj tog parlamenta, rekla je da je ponosna na karlovačku zajednicu jer su vidjeli prekrasne projekte, financirane novcem iz pretpristupnih fondova, a sada i iz strukturnih fondova.
Nema mnogo takvih primjera u Hrvatskoj, interesantnih projekata koji će pomoći razvoju gospodarstva i malih obiteljskih gospodarstava, istaknula je Maletić i dodala da će to omogućiti otvaranje novih radnih mjesta.
Također je istaknula da je njoj i drugim europarlamentarcima cilj da se raznim rezolucijama u Europskom parlamentu promijene i pojednostave pravila i da Europska komisija radi malo drugačije kako bi fondovi bili pristupačniji krajnjim korisnicima.
Zamjenik župana Josip Šafar i zamjenica gradonačelnika Marina Kolaković rekli su u izjavi za novinare da su članovima tog odbora prenijeli na koje prepreke nailaze jedinice regionalne i lokalne samouprave u privlačenju novca iz europskih fondova te kako se nadaju da će se neki vrijedni projekti, koji nisu bili uspješni, moći reprogramirati tijekom ove i sljedeće godine.
Odgovarajući na novinarsko pitanje, Nistelrooij je rekao da je Hrvatska bila uspješna i odradila odličan posao u pretpristupnom razdoblju, a sada u novom programskom razdoblju od 2014. do 2020. ima na raspolaganju 10,7 milijarda eura i pitanje je izbora pravih projekata.
"Čuo sam za projekt Karlovačke županije za zamjenu gradskog vrelovoda, koji nije prošao, te će nakon povratka u Bruxselles moja ključna poruka Europskoj komisiji biti da posveti posebnu pozornost tom reprogramiranju operativnih planova u Hrvatskoj jer ne bismo voljeli da se dogodi da se 2016. i 2017. godine Hrvatska bavi samo reprogramiranjem, nego da povlači financijska sredstva, radi nove projekte i da se brzo donose odluke. Bojim da bi Hrvatska mogla izgubiti određena financijska sredstva, a to bi svakako trebalo izbjeći", istaknuo je Lambert van Nistelrooij.
Ruža Tomašić (ECR) rekla je je u izjavi za novinare da teškoće u izvlačenju novca iz europskih fondova nisu samo u administrativnim preprekama Europske unije te da mnogo više problema investitorima čine hrvatska nadzorna tijela i inspekcije, a iz konkretnih primjera na terenu uvjerila se da je ta 'papirologija strašna'. "Institucije su te koje bi im trebale pomoći da se papirologija sredi, da se uredi rečenica u kojoj je pogreška, a ne da vraćaju projekte zbog nekih vrata ili opisa tih vrata", istaknula je.
"Ti inspektori se postavljaju kao da su oni protivna strana jer su stroži od pravila Europske unije. Ako uskoro 11 milijarda eura ne izvučemo, taj novac ide nazad, a uvjete smo mi postrožili, a ne Europska unija, što znači da tu 'papirologiju' trebamo hitno smanjiti i raditi projekte", istaknula je Tomašić.
Izaslanstvo Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta, osim Karlovca, u prošla je tri dana obišlo nekoliko lokacija u Zagrebu i Šibeniku, na otoku Prviću i u Kninu.